• aktuelno
Dnevne novine
SRBIJA

Autor: Informer.rs

16.10.2024

21:52

Šta povezuje našeg nobelovca i Gavrila Principa? Drugovali su, a evo gde se nalazio Ivo Andrić tokom atentata koji je obeležio svetsku istoriju

Wkipedia

Vesti

Šta povezuje našeg nobelovca i Gavrila Principa? Drugovali su, a evo gde se nalazio Ivo Andrić tokom atentata koji je obeležio svetsku istoriju

Podeli vest

Dvadesete godine 20. veka u istoriji će ostati upamćene kao vreme buđenja ideje jugoslovenstva na Balkanu. Mlada Bosna bila je samo jedna od mnogih nacionalno-revolucionarnih organizacija koja je imala za cilj političko i nacionalno ujedinjenje.

U njenim redovima bilo je mnogo mladih – studenata, idealista i intelektualaca koji su, rasuti po pokorenim zemljama Balkana, sanjali ujedinjenje u zajedničku državu.

U gimnazijskim danima, koje je kao i čitavo detinjstvo proveo u Sarajevu, i Ivo Andrić je bio pobornik jugoslovenstva. Drugovao je sa Principom, pisao poeziju i verovao da se treba boriti za oslobođenje južnoslovenskih naroda od austrougarske vlasti.

Foto: wikipedia.org

 

Sve ovo dešavalo se mnogo pre Vidovdana 1914. godine i sudbonosnog hica Gavrila Principa koji je sve promenio i Mladu Bosnu zauvek upisao u redove istorije. Verovatno zbog tog događaja, pripadnost jedinog srpskog Nobelovca ovom pokretu, godinama je bila predmet debata.

Otkud Andrić u Mladoj Bosni?

Pre 1914. Jugoslovenski omladinski pokret na prostoru Bosne i Hercegovine je okupljao veliki broj mladih književnika. Među njima je bio i Andrić.

Gimnazijalac Ivo Andrić prvo je bio predsednik u Hrvatskoj naprednoj organizaciji, da bi potom postao prvi predsednik Srpsko-hrvatske napredne omladine koja je činila duhovno i revolucionarno jezgro „Mlade Bosne”.

Osim zajedničke osnove – borbe protiv austrougarske vlasti i želje za ujedinjenjem, u redovima ovog društva bilo je ljudi sa mnoštvom različitih ideja. Zato i ne čudi što su se kasnije mnogi članovi omladinskog pokreta idejno sasvim različito opredeljivali - među njima je bilo potonjih četnika, partizana, ustaša, kraljevih diplomata...

Foto: wikipedia

 

Gde je bio Andrić kada se dogodio atentat u Sarajevu?

Andrić, naravno, nije učestvovao u Sarajevskom atentatu. Te 1914. već je bio u inostranstvu na studijama.

Početak Prvog svetskog rata ga je zatekao u Krakovu. Odmah se vratio na Balkan gde su ga austrougarske vlasti uhapsile i odvele u šibenski, a potom u mariborski zatvor u kojem će, kao politički zatvorenik, ostati do marta 1915. Za sve to vreme, Andrić je intenzivno pisao pesme u prozi.

Po izlasku iz zatvora, određen mu je kućni pritvor u Ovčarevu i Zenici u kojem je ostao sve do leta 1917. godine. Nakon amnestije se vratio u Višegrad.

Foto: wikipedia.org/privatna arhiva

 

Godinama kasnije, nobelovac Ivo Andrić pisao je o svojim drugovima iz Mlade Bosne.

- Ne žaleći se i primajući hod događaja i red stvari u ljudskoj sudbini, ne tražeći od novog naraštaja više razumevanja nego što on može da ga ima, mi, iz 1914. godine, upiremo danas jedan drugom pogled u oči i sa žarom, ali i sa tom dubokom melanholijom, tražimo ono naše iz 1914. godine, što je izgledalo strašno, divno i veliko, kao međa vekova i razdoblja, a što polako nestaje i bledi kao pesma koja se više ne peva ili jezik koji se sve manje govori.

Ali, između sebe, gledajući jedan drugom u zenice koje su videle čuda, prava čuda, i ostale i dalje žive da gledaju ovo svakodnevno sunce, mi podležemo uvek neodoljivom, za nas večnom čaru tih godina. Tada mi opet dobivamo krila i okrilje patnje i žrtve savladanog straha i prežaljene mladosti.

I dok nas traje, mi ćemo u sebi deliti svet po tome na kojoj je ko strani bio i čime se zaklinjao 1914. godine. Jer to leto, leto 1914, žarko i mirno leto, sa ukusom vatre i ledenim dahom tragedije na svakom koraku, to je naša prava sudbina - napisao je Ivo Andrić, 1934. godine


Ostavite komentar

Pravila komentarisanja:

Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.

Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.

Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.

Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.

sledeća vest

Vesti

TV

Povratak Trampa na vlast predstavlja najveću pretnju svetskoj katastrofi! Da li su upozorenja iz Moskve samo politički trik? (VIDEO)
Podkast

Povratak Trampa na vlast predstavlja najveću pretnju svetskoj katastrofi! Da li su upozorenja iz Moskve samo politički trik? (VIDEO)

Iz Moskve upozoravaju na novi pokušaj atentata na američkog predsedničkog kandidata Donalda Trampa. Da li je ovo upozorenje zasnovano na konkretnim informacijama ili je u pitanju politički trik u cilju dizanja rejtinga republikanskog kanidata? Na ovo pitanje odgovor su davali dr Aleksandar Lukić sa Instituta za političke studije i direktorka PEP akademije za avijaciju Danka Nešović tokom gostovanja u emisiji "Info jutro".

17.10.2024

09:59

Kurti nastavlja s terorom u cilju proterivanja Srba s Kosmeta! Kilometarske kolone kamiona na prelazu Merdare, nastavljaju se trikovi Prištine! (VIDEO)
Live TV

Kurti nastavlja s terorom u cilju proterivanja Srba s Kosmeta! Kilometarske kolone kamiona na prelazu Merdare, nastavljaju se trikovi Prištine! (VIDEO)

Iako je pre više od nedelju dana zvanično otvoren administrativni prelaz Merdare za uvoz srpske robe na Kosovo i Metohiju, redovi su dugački i vozači već satima čekaju, ne znajući kada će moći da nastave dalje. Na ovu temu za Informer je govorio Miloš Terzić iz Kancelarije za Kosovo i Metohiju u "Info jutru".

17.10.2024

09:01

Hronika

JOŠ Hronika VESTI

Sport

Planeta

Zabava

Magazin

JOŠ Magazin VESTI

Džet set

Nauka

Uloga veštačke inteligencije u nauci i obrazovanju! U Novom Sadu održana panel diskusija "Budućnost nauke"
Nauka

Uloga veštačke inteligencije u nauci i obrazovanju! U Novom Sadu održana panel diskusija "Budućnost nauke"

Panel diskusija pod nazivom "Budućnost nauke", koju je organizovala Fondacija “Za srpski narod i državu”, a na kojoj se govorilo o ulozi veštačke inteligencije u nauci i obrazovanju u Srbiji održana je večeras u Naučno-tehnološkom parku u Novom Sadu pred velikim brojem studenata i drugih gostiju. Među govornicima su se našli stručnjaci iz oblasti nauke i tehnologije, kao što su prof dr Boris Dumnić, dekan Fakulteta tehničkih nauka Univerziteta u Novom Sadu, prof dr Danimir Mandić, dekan Fakulteta za obrazovanje učitelja i vaspitača Univerziteta u Beogradu, kao i Goran Vesić, ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture.

15.10.2024

22:57

Srbija razume, vreme dolazi! Vesić: Samo uz nauku i inovacije možemo da napredujemo
Nauka

Srbija razume, vreme dolazi! Vesić: Samo uz nauku i inovacije možemo da napredujemo

Samo zemlje koje shvate da dolazi vreme tehnoloških inovacija i velikih promena moći će da budu konkurentne i da se ekonomski razvijaju, a Srbija je upravo jedna od takvih zemalja – koja se prilagođava novim tehnologijama i ulaganjem u nauku postaje konkurentnija i razvijenija, poručio je večeras ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić.

15.10.2024

20:55

Istraživači napravili "Al naučnika": Evo šta sve on može da radi
Nauka

Istraživači napravili "Al naučnika": Evo šta sve on može da radi

Da li nauka može biti potpuno automatizovana? Tim istraživača specijalizovanih za mašinsko učenje je pokušao da to otkrije. „AI naučnik“, koga je stvorio tim tokijske kompanije Sakana AI i laboratorija u Kanadi i Velikoj Britaniji, može da istražuje čitajući postojeću literaturu o nekom problemu, da formuliše hipotezu, isproba nove mogućnosti i napiše naučni rad. „AI naučnik“ može čak i da uradi recenziju sopstvenog rada, piše Nature.

15.10.2024

14:36