Nedavno se u ruskom Komersantu pojavio izveštaj u kome se navodi da je Putin ponudio Bajdenu da SAD koriste ruske vojne baze u centralnoj Aziji. Šta se krije iza ovoga?
Analitičari pokušavaju da protumače izveštaj uglednog ruskog poslovnog lista Komersant od ovog vikenda koji tvrdi, pozivajući se na neimenovane izvore, da je predsednik Putin svom američkom kolegi ponudio pristup ruskim bazama u Kirgistanu i Tadžikistanu.
Zašto Putin nudi Bajdenu ruske vojne baze u centralnoj Aziji analizirao je Endrju Koribko, američki politički analitičar sa sedištem u Moskvi. Njegovu analizu prenosimo u celini!
Predlog je navodno dat tokom njihovog samita u Ženevi proteklog meseca i imao je za cilj da Sjedinjenim Državama obezbedi antiterorističke obaveštajne podatke o Avganistanu prikupljene iz bespilotnih letelica. Komersant dalje navodi da ruska strana još nije dobila jasan odgovor od SAD, koje nastavljaju da istražuju mogućnost jednostranog uspostavljanja sopstvenih vojnih postrojenja u regionu, uprkos tome što su centralnoazijske rpeublike (CARs) i Pakistan do sada to odbijali.
Kremlj još nije prokomentarisao ovaj medijski izveštaj, ali s obzirom na kredibilnost Komersanta moguće je da su ovi podaci tačni. U tom slučaju se valja zapitati zašto bi Rusija uputila ono što je neimenovani insajder opisao kao „velikodušnu ponudu". Jedino realistično objašnjenje jeste da je Rusija ozbiljna u vezi postizanja takozvanog „pakta o nenapadanju" sa Sjedinjenim Državama nakon sastanka njihovih lidera proteklog meseca.
Razume se da obe velike sile imaju legitimne antiterorističke interese u Avganistanu nakon povlačenja američke vojske usled zabrinutosti da bi ISIS i druge međunarodne terorističke grupe mogle da iskoriste tekući avganistanski građanski rat kako bi uspostavile trening kampove, proširile regionalni uticaj i planirale napade u inostranstvu.
Rusija je takođe želela da testira strateške namere Sjedinjenih Država predstavljajući im „velikodušnu ponudu" koja bi, ako bi bila prihvaćena, pokazala da nema skrivenih motiva u jednostranom traganju za regionalnim bazama. Moskva sumnja da Vašington jednostavno želi da iskoristi svoje legitimne antiterorističke interese u Avganistanu nakon povlačenja kao izgovor za zadržavanje vojnog uticaja u evroazijskom hartlendu, koji je sada spreman da postane središte ukrštanja koridora transregionalne povezanosti.
Ti koridori predstavljaju trilateralnu železničku prugu između Pakistana, Avganistana i Uzbekistana (PAKAFUZ) čija je izgradnja dogovorena u februaru, i koja bi se na kraju mogla proširiti čak i prema severu do Rusije i „persijskog koridora", između Kine i Irana preko Tadžikistana i Avganistana.
Sudeći po tome da je objavljeno kako Amerika zasad nije pristala na ovu „velikodušnu ponudu", svakako se čini da ona i dalje ima neke skrivene motive u regionu. Ipak, zamenik ruskog ministra spoljnih poslova Sergej Rjabkov otkrio je prošle nedelje da njegova zemlja komunicira sa Sjedinjenim Državama oko mogućih posledica njihovog predstojećeg vojnog povlačenja.
To sugeriše da Sjedinjene Države i dalje nameravaju da pragmatično sarađuju sa Rusijom kad god poveruju da se njihovi interesi poklapaju, i pored toga što još uvek ne odustaju od potrage za zemljom koja bi bila voljna da im dopusti da zasnuju regionalnu vojnu bazu. S obzirom na verovatnoću da pomenuta potraga propadne, ne može se zanemariti mogućnost da će Vašington na kraju prihvatiti „velikodušnu ponudu" Moskve, što bi zauzvrat moglo da postavi osnovu za postepeno popravljanje međusobnih odnosa.
Idealan scenario koji Rusija priželjkuje jeste da se Moskva i Vašington upuste u ozbiljne „međusobne geopolitičke kompromise" svuda širom Evroazije - od Ukrajine do Sirije, Irana, Avganistana i Severne Koreje. Kremlj razume da Pentagon želi da preusmeri veliku većinu svoje pažnje i snaga prema „obuzdavanju" Kine, zbog čega bi uticajna frakcija američke permanentne vojne, obaveštajne i diplomatske birokratije („duboka država") mogla biti voljna da načini „politički neprijatne" kompromise sa Rusijom.
Ono što je saradnik RT-a u nedavnom uvodniku ispravno opisao kao „Ruski zaokret u sirijskom Idlibu" može se smatrati gestom dobre volje ka tom cilju na ruskoj strani u svetlu najnovijeg izveštaja Komersanta.
Ako Sjedinjene Države pristanu na „velikodušnu ponudu" Rusije, Moskva je uverena da Vašington u tom slučaju neće imati toliki uticaj u centralnoj Aziji kao što bi imao u slučaju uspeha u jednostranom uspostavljanju sopstvenih vojnih baza u nekoj od zemalja regiona.
Foto: Printskrin video
To bi zauzvrat povećalo održivost ukrštanja koridora transregionalne povezanosti (malopre opisanih), čime bi se ojačala multipolarnost u evroazijskom hartlendu. Geopolitička konkurencija u kojoj se igra na sve ili ništa između SAD sa jedne, i Rusije i Kine sa druge strane mogla bi se tada pretvoriti u uzajamno korisnu geoekonomsku konkurenciju, budući da Amerika razmatra oslanjanje na PAKAFUZ kako bi proširila svoj ekonomski uticaj u regionu, što je sugerisano prošlonedeljnim stvaranjem okvira kvadrilateralnog povezivanja između SAD, Pakistana, Avganistana i Uzbekistana.
Pod uslovom da je izveštaj Komersanta tačan (što, naravno, ostaje da se proveri), onda bi „velikodušna ponuda" Rusije Sjedinjenim Državama da zajednički koriste njene centralnoazijske baze za pribavljanje antiterorističkih obaveštajnih podataka o Avganistanu posredstvom bespilotnih letelica bio veliki pomak u smeru postizanja željenog „pakta o nenapadanju". Lopta bi se tada našla na strani SAD, za koje bi bilo pametno da prihvate rusku ponudu jer je malo verovatno da će uspeti u nameri da uspostave sopstvene vojne baze u regionu.
Ukoliko SAD zaista prihvate ponudu, onda bi bliska vojna saradnja između ovih velikih sila mogla dovesti do sveobuhvatnijih „međusobnih geopolitičkih kompromisa" duž cele Evroazije - od Ukrajine, preko Sirije i Irana, do Severne Koreje. Takođe bi mogla da pomogne u prelasku međusobnih odnosa u evroazijskom hartlendu iz faze geopolitičkog nadmetanja na sve ili ništa u fazu obostrano korisne geokonomske konkurencije.
Američki novinar Mark Tisen u svom članku „Bajden je počinio zločin protiv Ukrajine dostojan impičmenta?" predložio da se razgovara o impičmentu američkog predsednika Džoa Bajdena zbog dogovora sa Nemačkom o "Severnom toku - 2"
Američki predsednik Donald Tramp poručio je da neće uvoditi nove oštre sankcije Rusiji dok traju pregovori o okončanju rata u Ukrajini, ocenivši da su Moskva i Vašington možda bliže postizanju sporazuma nego ikada ranije.
Rusija se trenutno sprema da otpremi nekoliko cisterni dizel goriva u okviru sporazume Moskve i Vašingtona, a tanker koji prevozi dizel gorivo namenjeno SAD uskoro će napustiti luku, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin tokom razgovora sa Stivom Vitkofom, specijalnim izaslanikom američkog predsednika.
Rusko dizel gorivo stići će u Sjedinjene Američke Države u roku od 15 do 20 dana od potpisivanja ugovora, dok će u druge, geografski bliže zemlje, stići u kraćem roku, izjavio je danas potpredsednik ruske vlade Aleksandar Novak.
Srbija može da ima koristi od dogovora predsednika SAD Donalda Trampa i ruskog lidera Vladimira Putina o isporuci miliona tona ruskog dizela Americi, ali i ostatku sveta, kaže za Informer prof. dr Milan Petričković sa Fakulteta političkih nauka u Beogradu.
Nosilac liste "Ujedinjena Srbija" i kandidat za premijera na predstojećim parlamentarnim izborima u Srbiji, Aleksandar Vučić je, gostujući u emisiji "Ćirilica Milomira Marića" na Prva TV, pričao o svom odnosu sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, kao i razgovorima sa američkim predsednikom Donaldom Trampom.
Američki novinar Mark Tisen u svom članku „Bajden je počinio zločin protiv Ukrajine dostojan impičmenta?" predložio da se razgovara o impičmentu američkog predsednika Džoa Bajdena zbog dogovora sa Nemačkom o "Severnom toku - 2"
U Srbiji su danas održani vanredni izbori za poslanike Skupštine Srbije, a građani su se opredeljivali za jednu od 18 izbornih lista na kojima je bilo predloženo 2.418 kandidata za 250 mesta u parlamentu.
Evropski zvaničnici dali vetar u leđa blokaderskoj listi, ali ispao je skandal kakav diplomatija ne pamti - poslali su praktično identične, klonirane poruke koje izgledaju kao da ih je štampao jedan te isti kompjuterski algoritam.
Advokat Vladimir Đukanović oglasio se u emotivnom porukom na svom Instagram nalogu povodom izbornih rezultata, poručivši da prihvataju volju naroda i džentlmenski čestitaju blokaderskoj listi.
Aleksandar Vučić, nosilac liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" poručio je večeras na konferenciji za medije, da će blokaderi do marta ili aprila uvesti sankcije Rusiji.
Lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević oglasio se večeras iz prostorija Srpske napredne stranke (SNS) na Novom Beogradu i tom prilikom uputio moćnu poruku građanima Srbije.
Zbog napada na zgradu televizije Informer i promene programske šeme, emitovanje večerašnje epizode najvećeg sportskog rijalitija Exatlon Srbija je odloženo, a na programu naše televizije do daljnjeg će se emitovati specijalni program.
Marko Škara, učesnik Exatlona, govorio je o tome kako se oseća nakon lošeg početka tima i pet poraza, posebno imajući u vidu da je u toku muška nedelja.
Manastir Dokmir vekovima čuva duhovnu i kulturnu baštinu srpskog naroda. Posvećen Vavedenju Presvete Bogorodice, ovaj manastir poznat je po svojoj burnoj istoriji, staroj manastirskoj školi i monaškom životu koji i danas traje.
U Srbiji će danas na severu i zapadu biti pretežno sunčano, dok se u ostalim krajevima očekuju oblaci, slaba kiša i pljuskovi. Temperatura će se kretati od 5 do 17 stepeni.
Muškarac D. D. (34) pukom srećom izbegao je teže posledice kada ga je u subotu uveče u Kanalskoj ulici u Surčinu presreo i nožem izbo nepoznati napadač, koji se nakon krvavog pira dao u bekstvo.
Na uglu ulica Vojvode Stepe i Nikšićke na Voždovcu, u petak oko 20 časova, dogodio se ozbiljan incident koji je započeo sukobom u saobraćaju, a završio se lančanim sudarima, povredama vozača i tučom na ulici.
Policija u Beču uhapsila je državljanina Srbije (45) nakon što su u podrumu jedne stambene zgrade pronađeni skupoceni električni trotineti, prateća oprema i bicikle.
Glumac Erik Bauza, poznat po tome što je pozajmljivao glas nekim od najpoznatijih animiranih junaka na svetu, preminuo je u 46. godini, saopštila je njegova porodica.
Glumica Ivana Žigon ćerka je Steva i Jelene Žigon, a publika je najbolje pamti po ulozi u filmu "Hajde da se volimo 3" gde je kadar delila sa Lepom Brenom.
Japanski pisac Rju Murakami, poznat po romanu "Plavo, gotovo prozirno", za koji je 1976. godine dobio nagradu Akutagava, preminuo je u 75. godini, saopštio je danas izvor iz izdavačke industrije.
Pariski muzeji Luvr, Orse i Pikaso, kao i izložbeni prostor Gran pale biće u subotu, 24. oktobra, vanredno zatvoreni zbog najavljenih demonstracija u francuskoj prestonici, saopštilo je sinoć Ministarstvo kulture.
Vlasnici velikih pasa dobro znaju koje su prednosti suživota s njima, ali im je poznat i najveći nedostatak - kraći životni vek. Veterinari su otkrili da je veća telesna građa pasa često povezana s manjim brojem godina koje provedu sa svojim vlasnicima.
Proširene vene i kapilari na nogama odavno prevazilaze okvire estetskog problema. Pored toga što narušavaju izgled, mogu izazvati bol, hronični umor, ali i ozbiljnije komplikacije poput krvnih ugrušaka ili otvorenih rana. Savremeni minimalno invazivni tretmani danas uspešno rešavaju ovaj problem, uklanjajući vidljive vene i olakšavajući prateće simptome.
Lepa Brena i Slobodan Boba Živojinović u braku su više od tri decenije, a njihova ljubavna priča i danas privlači ogromnu pažnju javnosti, pogotovo zbog detalja kako su se zapravo upoznali.
Voditeljka Bojana Lazić objavila je fotografiju u provokativnoj suknjici i crvenim čipkastim čarapama zbog čega je napravila pometnju na društvenim mrežama.
Pevačica Ana Nikolić najavila je veliki koncert u Beogradu putem svog Tik Tok profila i rekla kako svojim brojnim fanovima to duguje nakon duže medijske pauze.
Ćerka Lune Đogani i Marka Miljkovića, malena Mia, oduševila je pratioce na društvenim mrežama novom frizurom, a ponosna mama odmah se pohvalila njenim šik izgledom.
Pevačica Zorica Erić šokirala je javnost kada je progovorila o svekrvi koja je nakon pada i preloma kuka gotovo dve godine provela u krevetu, a način na koji ju je opisala izazvao je brojne reakcije.
Komentari