Nedavno se u ruskom Komersantu pojavio izveštaj u kome se navodi da je Putin ponudio Bajdenu da SAD koriste ruske vojne baze u centralnoj Aziji. Šta se krije iza ovoga?
Analitičari pokušavaju da protumače izveštaj uglednog ruskog poslovnog lista Komersant od ovog vikenda koji tvrdi, pozivajući se na neimenovane izvore, da je predsednik Putin svom američkom kolegi ponudio pristup ruskim bazama u Kirgistanu i Tadžikistanu.
Zašto Putin nudi Bajdenu ruske vojne baze u centralnoj Aziji analizirao je Endrju Koribko, američki politički analitičar sa sedištem u Moskvi. Njegovu analizu prenosimo u celini!
Predlog je navodno dat tokom njihovog samita u Ženevi proteklog meseca i imao je za cilj da Sjedinjenim Državama obezbedi antiterorističke obaveštajne podatke o Avganistanu prikupljene iz bespilotnih letelica. Komersant dalje navodi da ruska strana još nije dobila jasan odgovor od SAD, koje nastavljaju da istražuju mogućnost jednostranog uspostavljanja sopstvenih vojnih postrojenja u regionu, uprkos tome što su centralnoazijske rpeublike (CARs) i Pakistan do sada to odbijali.
Kremlj još nije prokomentarisao ovaj medijski izveštaj, ali s obzirom na kredibilnost Komersanta moguće je da su ovi podaci tačni. U tom slučaju se valja zapitati zašto bi Rusija uputila ono što je neimenovani insajder opisao kao „velikodušnu ponudu". Jedino realistično objašnjenje jeste da je Rusija ozbiljna u vezi postizanja takozvanog „pakta o nenapadanju" sa Sjedinjenim Državama nakon sastanka njihovih lidera proteklog meseca.
Razume se da obe velike sile imaju legitimne antiterorističke interese u Avganistanu nakon povlačenja američke vojske usled zabrinutosti da bi ISIS i druge međunarodne terorističke grupe mogle da iskoriste tekući avganistanski građanski rat kako bi uspostavile trening kampove, proširile regionalni uticaj i planirale napade u inostranstvu.
Rusija je takođe želela da testira strateške namere Sjedinjenih Država predstavljajući im „velikodušnu ponudu" koja bi, ako bi bila prihvaćena, pokazala da nema skrivenih motiva u jednostranom traganju za regionalnim bazama. Moskva sumnja da Vašington jednostavno želi da iskoristi svoje legitimne antiterorističke interese u Avganistanu nakon povlačenja kao izgovor za zadržavanje vojnog uticaja u evroazijskom hartlendu, koji je sada spreman da postane središte ukrštanja koridora transregionalne povezanosti.
Ti koridori predstavljaju trilateralnu železničku prugu između Pakistana, Avganistana i Uzbekistana (PAKAFUZ) čija je izgradnja dogovorena u februaru, i koja bi se na kraju mogla proširiti čak i prema severu do Rusije i „persijskog koridora", između Kine i Irana preko Tadžikistana i Avganistana.
Sudeći po tome da je objavljeno kako Amerika zasad nije pristala na ovu „velikodušnu ponudu", svakako se čini da ona i dalje ima neke skrivene motive u regionu. Ipak, zamenik ruskog ministra spoljnih poslova Sergej Rjabkov otkrio je prošle nedelje da njegova zemlja komunicira sa Sjedinjenim Državama oko mogućih posledica njihovog predstojećeg vojnog povlačenja.
To sugeriše da Sjedinjene Države i dalje nameravaju da pragmatično sarađuju sa Rusijom kad god poveruju da se njihovi interesi poklapaju, i pored toga što još uvek ne odustaju od potrage za zemljom koja bi bila voljna da im dopusti da zasnuju regionalnu vojnu bazu. S obzirom na verovatnoću da pomenuta potraga propadne, ne može se zanemariti mogućnost da će Vašington na kraju prihvatiti „velikodušnu ponudu" Moskve, što bi zauzvrat moglo da postavi osnovu za postepeno popravljanje međusobnih odnosa.
Idealan scenario koji Rusija priželjkuje jeste da se Moskva i Vašington upuste u ozbiljne „međusobne geopolitičke kompromise" svuda širom Evroazije - od Ukrajine do Sirije, Irana, Avganistana i Severne Koreje. Kremlj razume da Pentagon želi da preusmeri veliku većinu svoje pažnje i snaga prema „obuzdavanju" Kine, zbog čega bi uticajna frakcija američke permanentne vojne, obaveštajne i diplomatske birokratije („duboka država") mogla biti voljna da načini „politički neprijatne" kompromise sa Rusijom.
Ono što je saradnik RT-a u nedavnom uvodniku ispravno opisao kao „Ruski zaokret u sirijskom Idlibu" može se smatrati gestom dobre volje ka tom cilju na ruskoj strani u svetlu najnovijeg izveštaja Komersanta.
Ako Sjedinjene Države pristanu na „velikodušnu ponudu" Rusije, Moskva je uverena da Vašington u tom slučaju neće imati toliki uticaj u centralnoj Aziji kao što bi imao u slučaju uspeha u jednostranom uspostavljanju sopstvenih vojnih baza u nekoj od zemalja regiona.
Foto: Printskrin video
To bi zauzvrat povećalo održivost ukrštanja koridora transregionalne povezanosti (malopre opisanih), čime bi se ojačala multipolarnost u evroazijskom hartlendu. Geopolitička konkurencija u kojoj se igra na sve ili ništa između SAD sa jedne, i Rusije i Kine sa druge strane mogla bi se tada pretvoriti u uzajamno korisnu geoekonomsku konkurenciju, budući da Amerika razmatra oslanjanje na PAKAFUZ kako bi proširila svoj ekonomski uticaj u regionu, što je sugerisano prošlonedeljnim stvaranjem okvira kvadrilateralnog povezivanja između SAD, Pakistana, Avganistana i Uzbekistana.
Pod uslovom da je izveštaj Komersanta tačan (što, naravno, ostaje da se proveri), onda bi „velikodušna ponuda" Rusije Sjedinjenim Državama da zajednički koriste njene centralnoazijske baze za pribavljanje antiterorističkih obaveštajnih podataka o Avganistanu posredstvom bespilotnih letelica bio veliki pomak u smeru postizanja željenog „pakta o nenapadanju". Lopta bi se tada našla na strani SAD, za koje bi bilo pametno da prihvate rusku ponudu jer je malo verovatno da će uspeti u nameri da uspostave sopstvene vojne baze u regionu.
Ukoliko SAD zaista prihvate ponudu, onda bi bliska vojna saradnja između ovih velikih sila mogla dovesti do sveobuhvatnijih „međusobnih geopolitičkih kompromisa" duž cele Evroazije - od Ukrajine, preko Sirije i Irana, do Severne Koreje. Takođe bi mogla da pomogne u prelasku međusobnih odnosa u evroazijskom hartlendu iz faze geopolitičkog nadmetanja na sve ili ništa u fazu obostrano korisne geokonomske konkurencije.
Američki novinar Mark Tisen u svom članku „Bajden je počinio zločin protiv Ukrajine dostojan impičmenta?" predložio da se razgovara o impičmentu američkog predsednika Džoa Bajdena zbog dogovora sa Nemačkom o "Severnom toku - 2"
Takozvani "duh Enkoridža", koji se odnosi na nedavne razgovore između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država, nije formalizovan u zvaničnim dokumentima niti je bio praćen potpisivanjem bilo kakvih sporazuma, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov izjavio je da su predsednici Rusije i SAD, Vladimir Putin i Donald Tramp, na samitu na Aljasci razmatrali predloge Vašingtona za rešavanje ukrajinske krize, koje je ruska strana prihvatila, zbog čega smatra da nije primereno tvrditi da nije bilo nikakvog dogovora.
Sjedinjene Američke Države udaljavaju od osnovnih dogovora koje su postigli ruski predsednik Vladimir Putin i američki predsednik Donald Tramp na samitu u Enkoridžu, izjavio je zamenik ruskog ministra spoljnih poslova Sergej Rjabkov.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Američki novinar Mark Tisen u svom članku „Bajden je počinio zločin protiv Ukrajine dostojan impičmenta?" predložio da se razgovara o impičmentu američkog predsednika Džoa Bajdena zbog dogovora sa Nemačkom o "Severnom toku - 2"
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević danas je saopštio ekskluzivnu i pomalo šokantnu informaciju o sudbini tajkunske voditeljke Olje Bećković koja je na antisrspskoj televiziji Nova S vodila svoju autorsku emisiju "Utisak nedelje".
Masovni noćni udar na Kijev izveden je neposredno pred samit NATO-a u Turskoj, a ruski analitičari ga tumače kao jasnu poruku Moskve da neće odstupiti ni ako Alijansa donese nove odluke o eskalaciji sukoba u Ukrajini.
Dok mesecima maltretiraju građane, blokiraju ulice i sprovode propale obojene revolucije kukajući kako se u Srbiji nikad lošije nije živelo, tajkunska opoziciona je rešila da pobegne na luksuzne destinacije o trošku ko zna čijih para!
Poslanica Srpske napredne stranke (SNS) Danijela Nikolić žestoko je odbrusila lideru opozicije Zdravku Ponošu nakon njegovog sramnog i prostačkog napada na voditeljke i gošće jutarnjeg programa TV Prva.
Gradonačelnik Niša, Dragoslav Pavlović, ocenio je da podrška koju je većina profesora Gimnazije „Stevan Sremac“ pružila direktorki predstavlja potvrdu da se stanje u ovoj školi stabilizuje i da sve više nastavnika daje prednost radu, nastavi i znanju.
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" otkrili smo vam čime se sada bavi novinarka blokaderka Ana Mihajlovski, iza čega se skriva njen kolega blokader Slobodan Georgiev, kako se opušta “blokader junior” Aleksej Bjelogrlić, koji su izvori prihoda još jednog blokadera, glumca Nikole Đurička, gde se kreće i šta vozi najbolji prijatelj rektora politikanta Vladana Đokića, Nebojša Bojović.
Učenici iz Srbije osvojili su četiri bronzane medalje na Evropskoj geografskoj olimpijadi (EGEO), koja je održana od 27. juna do 3. jula u Varni, u Bugarskoj.
Okrug Getingen u Nemačkoj i zvanična državna platforma za povlačenje hrane izdali su hitno upozorenje građanima da ne konzumiraju određene sirove kobasice proizvođača "Fleischwaren Wulff", zbog prisutne bakterija koja može da izazove ozbiljne vrste bolesti kod ljudi!
Novosadska policija upozorava građane, posebno starije, da ne nasedaju na telefonske pozive nepoznatih osoba koji se predstavljaju kao humanitarci ili zdrvastveni radnici.
Ministarka za zaštitu životne sredine Sara Pavkov obrazlagala je u Skupštini Srbije Predlog zakona o integrisanom sprečavanju i kontroli zagađivanja životne sredine.
Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić izjavio je danas, da je Srbija ozbiljan i odgovoran partner Interpolu u borbi protiv organizovanog kriminala, terorizma i nasilja i da je cilj da se ta saradnja produbi navodeći da postoji podrška značajnog broja zemalja da se u Srbiji uspostavi reginalni biro Interpola.
Članovi moto kluba “Balkanski Vukovi” okupili su se juče u Aleksincu na mestu stradanja svog prijatelja Alekse Rakića (28) koji je pre četiri godine podlegao smrtonosnim povredama zadobijenim u saobraćajnoj nesreći.
U Višem sudu u Beogradu danas su, na suđenju Ognjenu D., optuženom da je u junu 2023. godine iz niskih pobuda, mržnje i netrpeljivosti ubio poznatu tiktokerku Nou Milivojev (18), prikazani snimci sa nadzornih kamera, na kojima se vidi ubijena ispred zgrade u kojoj je imao firmu.
U ulici Vojvode Stepe na raskrsnici kod Ladne vode, u Smederevu oko 14 časova dogodila se saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovali motor i automobil marke "mercedes".
Viši sud u Sremskoj Mitrovici odredio je pritvor do 30 dana Petru J.(44) i njegovom sinu Pavlu J (19), koji se sumnjiče za teško ubistvo Aleksandra L.(40) iz Stare Pazove. Ista mera izrečena je i drugom sinu (16) zbog opasnosti od uticaja na svedoke i uznemirenja javnosti.
Kriminalistički triler "Nemesis" oborio je sve rekorde i za nešto više od mesec dana od premijere ostvario neverovatnih 1,31 milijardi pregleda na Netfliksu.
Za razliku od industrijskih sokova, koji su puni aroma, konzervansa i raznih dodataka, domaći sok od kajsija se pravi jednostavno, od svega nekoliko sastojaka.
Nije u pitanju ni sudbina ni "dobra zvezda". Ljudi kojima često uspeva ono što naume imaju zajedničke navike koje im pomažu da lakše dolaze do novih prilika i ostvaruju svoje ciljeve.
Jedna naizgled bezazlena ekstenzija u Gugl Hrom pretvorila se u ozbiljnu bezbednosnu pretnju, korisnici su nesvesno instalirali lažni AI dodatak koji je mogao da prati svaku pretragu i svaki znak koji ukucaju.
Grupa Twins se nedavno vratila na scenu, a Manuela se u razgovoru za Informer prisetila burnih 90-tih, ali i otkrila kako je izgledao njen život van estrade.
Supruga Radiše Trajkovića Đanija oglasila se za Informer nakon što se na društvenim mrežama pojavio snimak na kom je folker okružen policijom u Bečićima.
Pevačica Ceca Ražnatović stigla je u Sevilju kod ćerke Anastasije i zeta Nemanje Gudelja, a snimak sa bazena koji je objavila na instagramu oduševio je mnoge.
Pevačica Mina Stanojlović, poznatija kao Atomska Mina, drastično je promenila svoj izgled u odnosu na početak svoje karijere, a izgubljeni kilogrami na njoj su itekako vidljivi.
Bivša učesnica hrvatskog rijalitija "Gospodin Savršeni", Laura Prgomet, privedena je u nedelju uveče u Dubrovniku nakon incidenta u jednom ugostiteljskom objektu u naselju Lapadski dvori.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.