Nedavno se u ruskom Komersantu pojavio izveštaj u kome se navodi da je Putin ponudio Bajdenu da SAD koriste ruske vojne baze u centralnoj Aziji. Šta se krije iza ovoga?
Analitičari pokušavaju da protumače izveštaj uglednog ruskog poslovnog lista Komersant od ovog vikenda koji tvrdi, pozivajući se na neimenovane izvore, da je predsednik Putin svom američkom kolegi ponudio pristup ruskim bazama u Kirgistanu i Tadžikistanu.
Zašto Putin nudi Bajdenu ruske vojne baze u centralnoj Aziji analizirao je Endrju Koribko, američki politički analitičar sa sedištem u Moskvi. Njegovu analizu prenosimo u celini!
Predlog je navodno dat tokom njihovog samita u Ženevi proteklog meseca i imao je za cilj da Sjedinjenim Državama obezbedi antiterorističke obaveštajne podatke o Avganistanu prikupljene iz bespilotnih letelica. Komersant dalje navodi da ruska strana još nije dobila jasan odgovor od SAD, koje nastavljaju da istražuju mogućnost jednostranog uspostavljanja sopstvenih vojnih postrojenja u regionu, uprkos tome što su centralnoazijske rpeublike (CARs) i Pakistan do sada to odbijali.
Kremlj još nije prokomentarisao ovaj medijski izveštaj, ali s obzirom na kredibilnost Komersanta moguće je da su ovi podaci tačni. U tom slučaju se valja zapitati zašto bi Rusija uputila ono što je neimenovani insajder opisao kao „velikodušnu ponudu". Jedino realistično objašnjenje jeste da je Rusija ozbiljna u vezi postizanja takozvanog „pakta o nenapadanju" sa Sjedinjenim Državama nakon sastanka njihovih lidera proteklog meseca.
Razume se da obe velike sile imaju legitimne antiterorističke interese u Avganistanu nakon povlačenja američke vojske usled zabrinutosti da bi ISIS i druge međunarodne terorističke grupe mogle da iskoriste tekući avganistanski građanski rat kako bi uspostavile trening kampove, proširile regionalni uticaj i planirale napade u inostranstvu.
Rusija je takođe želela da testira strateške namere Sjedinjenih Država predstavljajući im „velikodušnu ponudu" koja bi, ako bi bila prihvaćena, pokazala da nema skrivenih motiva u jednostranom traganju za regionalnim bazama. Moskva sumnja da Vašington jednostavno želi da iskoristi svoje legitimne antiterorističke interese u Avganistanu nakon povlačenja kao izgovor za zadržavanje vojnog uticaja u evroazijskom hartlendu, koji je sada spreman da postane središte ukrštanja koridora transregionalne povezanosti.
Ti koridori predstavljaju trilateralnu železničku prugu između Pakistana, Avganistana i Uzbekistana (PAKAFUZ) čija je izgradnja dogovorena u februaru, i koja bi se na kraju mogla proširiti čak i prema severu do Rusije i „persijskog koridora", između Kine i Irana preko Tadžikistana i Avganistana.
Sudeći po tome da je objavljeno kako Amerika zasad nije pristala na ovu „velikodušnu ponudu", svakako se čini da ona i dalje ima neke skrivene motive u regionu. Ipak, zamenik ruskog ministra spoljnih poslova Sergej Rjabkov otkrio je prošle nedelje da njegova zemlja komunicira sa Sjedinjenim Državama oko mogućih posledica njihovog predstojećeg vojnog povlačenja.
To sugeriše da Sjedinjene Države i dalje nameravaju da pragmatično sarađuju sa Rusijom kad god poveruju da se njihovi interesi poklapaju, i pored toga što još uvek ne odustaju od potrage za zemljom koja bi bila voljna da im dopusti da zasnuju regionalnu vojnu bazu. S obzirom na verovatnoću da pomenuta potraga propadne, ne može se zanemariti mogućnost da će Vašington na kraju prihvatiti „velikodušnu ponudu" Moskve, što bi zauzvrat moglo da postavi osnovu za postepeno popravljanje međusobnih odnosa.
Idealan scenario koji Rusija priželjkuje jeste da se Moskva i Vašington upuste u ozbiljne „međusobne geopolitičke kompromise" svuda širom Evroazije - od Ukrajine do Sirije, Irana, Avganistana i Severne Koreje. Kremlj razume da Pentagon želi da preusmeri veliku većinu svoje pažnje i snaga prema „obuzdavanju" Kine, zbog čega bi uticajna frakcija američke permanentne vojne, obaveštajne i diplomatske birokratije („duboka država") mogla biti voljna da načini „politički neprijatne" kompromise sa Rusijom.
Ono što je saradnik RT-a u nedavnom uvodniku ispravno opisao kao „Ruski zaokret u sirijskom Idlibu" može se smatrati gestom dobre volje ka tom cilju na ruskoj strani u svetlu najnovijeg izveštaja Komersanta.
Ako Sjedinjene Države pristanu na „velikodušnu ponudu" Rusije, Moskva je uverena da Vašington u tom slučaju neće imati toliki uticaj u centralnoj Aziji kao što bi imao u slučaju uspeha u jednostranom uspostavljanju sopstvenih vojnih baza u nekoj od zemalja regiona.
Foto: Printskrin video
To bi zauzvrat povećalo održivost ukrštanja koridora transregionalne povezanosti (malopre opisanih), čime bi se ojačala multipolarnost u evroazijskom hartlendu. Geopolitička konkurencija u kojoj se igra na sve ili ništa između SAD sa jedne, i Rusije i Kine sa druge strane mogla bi se tada pretvoriti u uzajamno korisnu geoekonomsku konkurenciju, budući da Amerika razmatra oslanjanje na PAKAFUZ kako bi proširila svoj ekonomski uticaj u regionu, što je sugerisano prošlonedeljnim stvaranjem okvira kvadrilateralnog povezivanja između SAD, Pakistana, Avganistana i Uzbekistana.
Pod uslovom da je izveštaj Komersanta tačan (što, naravno, ostaje da se proveri), onda bi „velikodušna ponuda" Rusije Sjedinjenim Državama da zajednički koriste njene centralnoazijske baze za pribavljanje antiterorističkih obaveštajnih podataka o Avganistanu posredstvom bespilotnih letelica bio veliki pomak u smeru postizanja željenog „pakta o nenapadanju". Lopta bi se tada našla na strani SAD, za koje bi bilo pametno da prihvate rusku ponudu jer je malo verovatno da će uspeti u nameri da uspostave sopstvene vojne baze u regionu.
Ukoliko SAD zaista prihvate ponudu, onda bi bliska vojna saradnja između ovih velikih sila mogla dovesti do sveobuhvatnijih „međusobnih geopolitičkih kompromisa" duž cele Evroazije - od Ukrajine, preko Sirije i Irana, do Severne Koreje. Takođe bi mogla da pomogne u prelasku međusobnih odnosa u evroazijskom hartlendu iz faze geopolitičkog nadmetanja na sve ili ništa u fazu obostrano korisne geokonomske konkurencije.
Američki novinar Mark Tisen u svom članku „Bajden je počinio zločin protiv Ukrajine dostojan impičmenta?" predložio da se razgovara o impičmentu američkog predsednika Džoa Bajdena zbog dogovora sa Nemačkom o "Severnom toku - 2"
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Američki novinar Mark Tisen u svom članku „Bajden je počinio zločin protiv Ukrajine dostojan impičmenta?" predložio da se razgovara o impičmentu američkog predsednika Džoa Bajdena zbog dogovora sa Nemačkom o "Severnom toku - 2"
Cene goriva i maziva za lični transport u Evropskoj uniji porasle su u julu prosečno za 16,9 odsto u odnosu na isti mesec prošle godine, pokazuju danas objavljeni podaci Evrostata.
Nakon totalnog sunovrata Univerziteta u Beogradu na Šangajskoj listi, javio se blokaderski profesor sa Filozofskog fakulteta Aleksandar Baucal, koji je pokušao da zaštiti svog vođu Vladana Đokića, glavnog krivca za ovaj skandal.
Osnovno javno tužilaštvo u Užicu podiglo je danas optužnicu protiv četvorice Užičana zbog incidenta koji se odigrao 6. jula prošle godine u Banjičkoj ulici u Užicu, saznaje naš portal.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić tokom današnjeg obilaska juga Srbije susreo se sa svojim bivšim četnim starešinom, sa kojim se prisetio vojničkih dana.
Na stadionu FK Omladinac u Velikom Mokrom Lugu u nedelju, 23. avgusta, biće održan Veliki narodni sabor, najavljen kao okupljanje građana koji žele da pruže podršku Srbiji, njenom napretku i predsedniku Aleksandru Vučiću.
Pred početak druge sezone najvećeg sportskog rijalitija Exatlon, pobednica prve sezone Nevena Petrović sa novinarkom Informera Jelenom Dimitrijević u otvorenom razgovoru otkrila sve o iskustvu koje joj je promenilo život.
Bivši učesnik popularnog sportskog rijalitija Exatlon, Aleksa Erski, iznenadio je javnost najnovijom objavom na svom Instagram profilu, gde je obelodanio da započinje "novo poglavlje u svom životu".
Učesnik prve sezone "Exatlona", Jovan Ikić, sa voditeljkom Informer televizije Jelenom Dimitrijević, potpuno otvoreno je govorio o svom privatnom životu, takmičenju i planovima za budućnost.
Voditeljka Jelena Dimitrijević uključila se u "Kolegijum" i sa pobednicom Exatlona Nevenom Petrović najavila početak druge sezone sportskog rijalitija.
Naftna industrija Srbije (NIS) podnela je danas u Kancelariji za kontrolu strane imovine Ministarstva finansija SAD (OFAC) novi zahtev za izdavanje posebne licence kojom se omogućava nesmetano obavljanje operativnih aktivnosti kompanije.
Predsednik Aleksandar Vučić izjavio je da je u Srbiji za poslednje tri nedelje bilo više od 3.300 požara i zahvalio svima koji gase požare dodajući da se Srbija obratila i Evropi za pomoć.
Veštačka inteligencija sve više postaje deo svakodnevice dece i mladih. Koriste je za školu, zabavu, pronalaženje informacija, ali i za pitanja o kojima nerado razgovaraju sa roditeljima, zbog čega stručnjaci upozoravaju da znatno može da prikrije tragove određenog ponašanja deteta.
Vlasnik pečenjare u Mladenovcu Rade Dragović oglasio se nakon ubistva psa iza njegovog lokala i poručio da njegov radnik nije imao nameru da usmrti životinju. Prema Dragovićevim rečima, radnik je pokušavao da izvuče psa iz prikolice, nakon što je životinja prethodno zaglavila glavu i ugušila se.
Dubrovačka policija je juče, nešto posle 15 časova, primila prijavu od radnika obezbeđenja koji radi u Novoj Mokošici. Radnik obezbeđenja je prijavio da mu je nepoznati muškarac tokom kratkog razgovora izvadio službeni pištolj iz futrole, saopštila je policija.
Uprava policije Crne Gore sprovela je veliku koordinisanu akciju na području severa zemlje, u kojoj je izvršeno čak 10 pretresa na teritoriji Kolašina, Berana, Bijelog Polja, Rožaja i Plava. Ono što je tom prilikom pronađeno i zaplenjeno u privatnim kućama i pomoćnim objektima šokiralo je javnost i otvorilo pitanje za šta se to građani na severu spremno naoružavaju.
Ubijeni pripadnici "škaljarskog" i "kavačkog" klana i mrtvi se sahranjuju na suprotnim stranama groblja, a njihove porodice kupuju grobnice koje koji koštaju i po 50.000 evra.
Strahovita detonacija u Velikoj Moštanici, u kojoj je poginuo Nebojša K. (48), a njegova nevenčana supruga Dragana F. (50) povređena, otkrila je jezivu tajnu koju je nastradali skrivao u svom dvorištu. Iako se u prvim momentima sumnjalo da je u pitanju eksplozija bojlera, policijski uviđaj pod ruševinama ogolio je stravičnu istinu - kuća je bila napunjena ogromnom količinom oružja i eksploziva.
Pored bogatog takmičarskog i pratećeg programa za odrasle, ovogodišnji Međunarodni filmski festival Niš pripremio je i poseban, sadržajan program namenjen najmlađoj publici.
Postoje dva načina za povezivanje telefona i televizora. Prvi koristi Wi-Fi i odgovarajuće funkcije pametnog televizora, dok je za drugi potreban kabl ili adapter.
Stanija Dobrojević, bivša učesnica "Elite 9", ponovo je privukla pažnju javnosti, a ovog puta povod su izazovne fotografije koje je objavila na svom Instagram profilu.
Pevačica Ruslana podelila je snažne utiske nakon koncerta koji je održala na Ušću, gde je pred beogradskom publikom priredila pravi muzičko-scenski spektakl.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.