Film "Oluja" je prvo ostvarenje u srpskoj kinematografiji koje govori o pogromu Srba iz Hrvatske. Gost "Info jutra" bio je filmski i televizijski producent, autor filma "Oluja"koji je govorio o ovom umetničkom ostvarenju.
Filmski i TV producent Nemanja Mićić rekao je da je ideju za film dobio tako što je i on, ali i njegovi saradnici razgovarao sa mnogo prijatelja od kojih je čuo mnogo ljudksih sudbina.
Foto: Pedja Milosavljević
Nemanja Mićić
-To što smo mi čuli dalo nam je toliko materijala da može da se snimi jedan žanrovski pravac na temu domaćeg ratnog filma. Puno smo istraživali. To su različite životne sudbine koje su nam dale takav materijal da smo mogli da napravimo ratni film koji ima duboku antiratnu poruku. Dobili smo mnoge nagrade na svetskim festivalima, a film je emitovan na skoro svim kontinentima i došao je do velikog broja ljudi. Naš duh i mentalitet je takav da i iz najgorih mogućih situacija izvlačimo nešto komično i duhovito. Kad pištete scenario, glavnog junaka morate da izmestite iz zone komfora. To smo i mi uradili sa našim glavnim junakom. Ovo je bila smrtna opasnost i branjenje svog doma. I on i njegova porodica su dovedeni u smrtnu opasnost. Kada je izbegao smrtnu opasnost, dolazi do prosvećenja i sazrevanja junaka- rekao je Nemanja Mićić.
On je rekao da je filmska geografija opšte mesto.
-Ovo što se našim junacima desilo, to je moglo da se desi svugde na svetu. Mali čovek kroz sva ta dešavanja postaje jako veliki. Ovo ne treba i ne sme da se zaboravi. Svi mi treba da nastavimo da živmo sa tim. Ovo je škakljiva tema u smislu da vi idete po ivici noža. Mi smo uspeli da izbegnemo da budemo politički pamflet. Hteli smo da napišemo takav scenario da to bude opšte mesto gde svako od nas može da se identifikuje kroz celu galeriju likova. Suština svakog filmskog žanra je u tome da se identifikujete. Film je kompleksan proces. Živimo u brzom svetu hiperprodukcije. Snimiti film u Srbiji na takvu temu je vrlo teško. Ovo je više decenija iza nas. Bilo je važno naći sva ta vozila. Film je sniman u okolini Valjeva. Naša filmska geografija je okolina Gospića. To su realne priče o realnoj kafani. Pričali smo sa čovekom koji je bio vlasnik kafane Geler. U ovom filmu učestvovalo je preko 10.000 statista- rekao je Mićić.
Operacija Oluja počela je 4. avgusta 1995. godine. Koji je bio cilj i da li se Oluja mogla izbeći? Na ovu temu u "Info jutru" govorio je istoričar Petar Panić.
Novinarka Vesna Marković imala je 4 godine kada se desila "Oluja". Ona je bila gošća "Info jutra", a u našem programu ispričala je sve što je proživela između 3. i 4. avgusta.
U zločinačkoj operaciji Oluja spaljeno je više od 22.000 kuća, a ogroman broj ljudi nastradalo je ili je ranjeno. "Oluju" Hrvati slave, dok je se Srbi sećaju kao jedne od najvećih tragedija koja je zadesila naš narod. Na ovu temu u "Info jutru" govorio je Savo Štrbac, direktor Veritas centra.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Operacija Oluja počela je 4. avgusta 1995. godine. Koji je bio cilj i da li se Oluja mogla izbeći? Na ovu temu u "Info jutru" govorio je istoričar Petar Panić.
Monstruozno iživljavanje blokadera nad jednom starijom gospođom iz Mladenovca samo je još jedan dokaz ko su zgubidani u stvari, na koji način oni razmišljaju, kakvim se rečnikom služe, šta priželjkuju svima onima koji ne misle kao oni, a pogotovo građanima Srbije koji se usude da im protivreče.
Lider Srpske radikalne stranke Vojislav Šešelj poručio je da bi Srbi u Vladi Crne Gore morali da podnesu ostavke posle skandalozne odluke da se zabrani koncert Mirka Pajčina poznatijeg kao Baja Mali Knindža u Pljevljima.
Ministar za javna ulaganja Darko Glišić gostovao je na TV Informer, gde se oštro osvrnuo na aktuelna politička dešavanja u zemlji, ponašanje opozicije, situaciju na fakultetima, kao i na pritiske sa kojima se Srbija suočava.
Predsednik SNS-a i savetnik predsednika Republike Miloš Vučević izneo je za Kurir televiziju ozbiljne optužbe na račun rektora Beogradskog univerziteta Vladana Đokića, tvrdeći da mu je otvoreno pretio otporom i nemirima na univerzitetu.
Srpska napredna stranka u Mladenovcu reagovala je na jezivo blokadersko targetiranje njihove sugrađanke, samo zato što je iznela pohvale zbog napretka tog grada.
Kolumbijka Danijela privukla je veliku pažnju na društvenim mrežama nakon što je otkrila koji su je običaji u Srbiji najviše iznenadili dolaskom u našu zemlju.
Možda bi neko na njenom mestu postupio drugačije, ali gest mlade Prokupčanke, koja je želela da ostane anonimna, dokaz je i vaspitanja, poštenja i odgovornosti.
Crnogorska policija na graničnom prelazu Šćepan Polje, prilikom ulaska u Crnu Goru, uhapsila je D.C. (35), državljanina Republike Srbije, koji se nalazio kao saputnik u vozilu.
Zaječarski Viši sud 15. maja izrekao presudu okrivljenima za jedno od najmonstruoznijih ubistava, ubistvo rudara, Dejana Paunovića. Njegova žena Slađana Paunović koja stoji iz planiranja zločina osuđena je na 20 godina robije. "Crna udovica" nije jedina koja leži kaznu za najkrvavija krivična dela.
Komercijalne zalihe nafte u svetu troše se frapantnom brzinom i preostalo je goriva za svega nekoliko nedelja, upozorio je u ponedeljak Fatih Birol, šef Međunarodne agencije za energiju (IEA).
MIinistarstvo odbrane Belorusije saopštilo je danas da su oružane snage te zemlje započele vojne vežbe, a da će u saradnji sa ruskom stranom biti uvežbavana isporuka nuklearne municije i njena priprema za upotrebu.
Čak i nakon završetka rata, nema pozitivnih scenarija za Ukrajinu i Ukrajince, kaže kijevski politikolog Konstantin Bondarenko koji sada ne živi u domovini.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar