Posle nekoliko neuspešnih pokušaja, istraživači su uspeli da ekstrahuju genetski materijal iz fosilizovane lobanje – nazvane "čovek zmaj" – povezujući ga sa zagonetnom grupom ranih ljudi poznatih kao denisovci.
Zagonetna lobanja izvučena 2018. sa dna bunara na severoistoku Kine izazvala je pometnju kad nije odgovarala nijednoj poznatoj vrsti prastarih ljudi. Naučnici sad kažu da su pronašli dokaze za odgovarajuće mesto tog fosila i to bi mogao biti ključni deo još jedne tajanstvene evolucione slagalice.
Desetak fosilizovanih fragmenata denisovskih kostiju pronađeno je ranije i identifikovano pomoću prastare DNK. Međutim, mala veličina uzoraka je neznatno pokazivala kako je ta zagonetna populacija prastarih hominina izgledala i grupa nikad nije zvanično dobila naučno ime.
Naučnici obično smatraju lobanje, sa značajnim izbočinama i grebenima, najboljim tipom fosilizovanih ostataka za razumevanje oblika ili izgleda izumrle vrste hominina. Novi nalazi, ako budu potvrđeni,mogli bi definitivno dati izgled denisovcima, piše CNN.
- Mislim da smo razjasnili deo misterije koja okružuje ovu populaciju. Nakon 15 godina, imamo prvu denisovsku lobanju - kaže Ćaomej Fu, profesorka u Institutu za paleontologiju i paleoantropologiju Kineske akademije nauka.
Foto: Shutterstock
Denisovci su prvi put otkriveni 2010, kada je Fu bila deo tima, tada mlada naučnica u Institutu Maks Plank za evolucionu antropologiju u Lajpcigu, na osnovu prastare DNK iz fosilizovanog malog prsta pronađenog u Denisovoj pećini u Altajskim planinama Rusije. Drugi ostaci pronađeni u toj pećini, po kojoj je grupa nazvana, i na drugim lokacijama u Aziji, upotpunjuju još uvek nepotpunu sliku.
Novo istraživanje će biti među najvećim, a možda i najveći paleoantropološki rad godine, i izazivaće raspravu dugo vremena, kaže Rajan Mekre, paleoantropolog u Smitsonovskom nacionalnom prirodnjačkom muzeju.
Nalazi bi mogli pomoći da se ispune praznine u pogledu vremena kad homo sapijens nije bio jedina ljudska vrsta na planeti – i naučiti naučnike još više o modernim ljudima.
Naša vrsta je nekad koegzistirala desetinama hiljada godina i parila se i sa denisovcima i sa neandertalcima pre nego što su te dve vrste izumrle. Većina ljudi danas nosi genetsko nasleđe tih prastarih susreta.
Neandertalski fosili su predmet izučavanja više od sto godina, ali se veoma malo zna o našim tajanstvenim denisovskim rođacima, a fosil lobanje može otkriti mnogo toga.
Foto: Shutterstock
Radnik u gradu Harbin na severoistoku Kine pronašao je lobanju čoveka zmaja 1933. godine, prilikom izgradnje mosta preko reke Sungari, kad je taj deo zemlje bio pod japanskom okupacijom. Odneo je pronalazak kući i sakrio ga na dno bunara.
Taj čovek nikad nije posegnuo za svojim blagom i lobanja sa jednim zubom u gornjoj vilici ostala je nepoznata nauci decenijama – dok rođaci nisu saznali za to pre njegove smrti. Porodica je donirala fosil Hebejskom geografskom univerzitetu, a istraživači su ga prvi put opisali u nizu studija objavljenih 2021, koje su otkrile da je lobanja stara najmanje 146.000 godina.
Istraživači su smatrali da fosil zaslužuje naziv nove vrste s obzirom na specifičnu prirodu lobanje – homo longi, po provinciji Hejlungđang ili reci crnog zmaja, gde je lobanja pronađena.
Neki stručnjaci su hipotetisali da bi lobanja mogla biti denisovska, dok su je drugi strpali u koš fosila pronađenih u Kini koji su teški za klasifikovanje, što je dovelo do intezivne rasprave i učinilo molekularne podatke iz fosila naročito važnim.
S obzirom na starost i prošlost lobanje, Fu kaže da je znala da će biti teško izvaditi prastaru DNK iz fosila radi boljeg razumevanja pozicije u porodičnom stablu čoveka. „Postoje samo kosti sa četiri lokacije na svetu starije od 100.000 godina koje imaju prastaru DNK“, rekla je ona.
Fu i saradnici su pokušali da ekstrahuju prastaru DNK iz šest uzoraka iz zuba i guste kosti u osnovi lobanje koja je obično bogat izvor DNK kod fosila, ali nisu imali uspeha.
Takođe su pokušali da dođu do genetskog materijala iz zubnog kamenca koji može da sačuva DNK iz usta. Putem tog procesa uspeli su da dođu do mitohondrijalne DNK, koja je manje opsežna nego nuklearna DNK, ali je pokazala vezu između uzorka i poznatog denisovskog genoma.
Mitohondrijalna DNK je samo mali deo čitavog genoma, ali može mnogo da kaže. Ograničenja su u njenoj relativno maloj veličini u poređenju sa nuklearnom DNK i u činjenici da je nasleđena samo sa majčine strane.
Stoga, bez nuklearne DNK moglo bi se tvrditi da je ova individua hibrid sa majkom iz grupe denisovaca, ali je to prilično manje verovatno nego da je fosil od potpunog denisovca, kaže Mekre.
Foto: Shutterstock
Istraživači su još pronašli fragmente proteina iz uzoraka kosti u bazi lobanje, čija analiza je takođe ukazivala da je čovek zmaj pripadao denisovcima.
Međutim, Siđuen Ni, profesor Instituta za paleontologiju i paleoantropologiju u Pekingu, kaže da je oprezan pošto su neki od upotrebljenih metoda ekstrakcije DNK „eksperimentalni“. Takođe kaže da je čudno da je DNK izvučena iz površinskog zubnog kamenca, ali ne iz unutrašnjosti zuba i bazne kosti lobanje, pošto se čini da je kamenac bio više izložen potencijalnoj kontaminaciji.
Ipak, dodao je da misli da je verovatno da lobanja i drugi fosili identifikovani kao denisovski pripadaju istoj ljudskoj vrsti.
Cilj novog pristupa ekstakciji bio je dolazak do što više genetskog materijala, objašnjava Fu, dodajući da je gusta kristalna struktura zubnog kamenca možda doprinela sprečavanju gubitka DNK.
Pošto je lobanja iz Harbina povezana sa denisovcima na osnovu molekularnih dokaza, veći deo homininskih fosila može se pouzdano uporediti sa poznatim denisovskim uzorkom na osnovu morfologije, kaže Frido Velker, profesor biomolekularne paleoantropologije na Univerzitetu u Kopenhagenu.
Ime i izgled za denisovce
Pošto je lobanja čoveka zmaja sad povezana sa denisovcima na osnovu molekularnih dokaza, paleoantropolozi će lakše moći da klasifikuju druge potencijalne denisovske ostatke iz Kine i drugih mesta.
Verovatno će homo longi postati zvanično ime vrste za denisovce, iako su predložena i druga imena. Preimenovanje čitavog skupa denisovskih dokaza nije mali korak, ali je naučni naziv homo longi tehnički prvi povezan sa denisovskim fosilima. Nezvanični naziv „denisovci“ ipak neće nestati u bliskoj budućnosti i mogao bi postati skraćenica za vrstu, kao neandertalac u slučaju homo neanderthalensis.
Foto: Shutterstock
Nalazi takođe omogućavaju da se malo više kaže o mogućem izgledu denisovaca, pod pretpostavkom da je lobanja čoveka zmaja pripadala tipičnoj individui. Taj prastari čovek bi imao vrlo jake obrvne grebene, mozak podjednake veličine kao neandertalci ili moderni ljudi, ali veće zube. Sve u svemu, denisovci bi imali zdepast i robustan izgled.
- Kao na čuvenoj slici neandertalca u modernoj odeći, najverovatnije bi bili prepoznaljivi kao ljudi - kaže Mekre.
Oni su i dalje naši misteriozniji rođaci, samo malo manje nege ranije. Još mnogo rada je potrebno da bismo saznali tačno ko su denisovci bili i kako su povezani s nama i drugim homininima.
Evropska svemirska agencija (ESA) traži početno finansiranje od milijardu evra za razvoj nove konstelacije satelita sa naprednim mogućnostima posmatranja Zemlje i dvostrukom primenom - i civilnom i odbrambenom i bezbednosnom.
Međunarodna grupa istraživača, uključujući naučnike sa Pen Stejta, izvestila je o detekciji neobičnih radio impulsa koji dolaze sa antarktičkog leda, signala koji prkose trenutnim modelima fizike čestica.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Evropska svemirska agencija (ESA) traži početno finansiranje od milijardu evra za razvoj nove konstelacije satelita sa naprednim mogućnostima posmatranja Zemlje i dvostrukom primenom - i civilnom i odbrambenom i bezbednosnom.
Ukrajinska kampanja za vojnu i logističku izolaciju Krima troši ogromne količine dronova i drugih sredstava, a predsednik Volodimir Zelenski sada je priznao da je novac namenjen Ministarstvu odbrane za drugu polovinu 2026. potrošen unapred i da je u vojnom budžetu nastala rupa od čak 27 milijardi dolara.
Opozicioni poslanici - Marinika Tepić, Borko Stefanović, Janko Veselinović, Danijela Grujić i Slaviša Ristić - podneli su 5. septembra 2023. godine amandman na budžet Republike Srbije tražeći da Sektor za vanredne situacije ne dobije ni dinara.
Dok se naši hrabri vatrogasci, vojska, policija i dobrovoljci danonoćno bore sa vatrenom stihijom u Deliblatskoj peščari i rizikuju svoje živote, opozicioni lešinari iz klimatizovanih kancelarija ponovo prikupljaju jeftine političke poene na narodnoj nesreći!
Dežurni autošovinisti, blokaderi i lažna takozvana "elita" još jednom su pokazali koliko mrze sopstveni narod i zemlju u kojoj žive, kada je predvodnica blokaderskog besmisla i ozloglašena opoziciona aktivistkinja Vesna Pešić ogolila do koske rasističke i sramne stavove koje krugovi oko blokadera godinama kriju iza lažne brige za društvo.
Sava Manojlović i njegova nevladina organizacija "Kreni-promeni" konačno su potpuno razotkriveni pred javnošću nakon što su na svetlo dana izašli podaci o njihovim glavnim finansijerima!
Tokom dugih prolećnih i letnjih dana, kada je sunce grejalo polja, a vazduh mirisao na svežu travu, cvrčci Đokić, Paunović, Đilas, Lompar, Aleksić, Šoškić, Parandilo, Bodiroga, Lazović, Žaki, Grbović i Milivojević su provodili dane na blokadama, u plenumu, u Briselu, Berlinu i na moru u Hrvatskoj, Albaniji i Crnoj Gori.
Bivši saborci na Exatlon poligonu, a sada voditelji najvećeg sportskog rijalitija Tijana Jović i Aleksa Erski razgovarali su o njegovoj ulozi u novoj sezoni.
Voditelji druge sezone Exatlona Tijana Jović i Aleksa Erski mnoge su nasmejali simpatičnim i opuštenim razgovorom, koji je već na samom početku nagovestio sjajnu atmosferu i odličnu energiju među njima.
Pred početak druge sezone najvećeg sportskog rijalitija Exatlon, pobednica prve sezone Nevena Petrović sa novinarkom Informera Jelenom Dimitrijević u otvorenom razgovoru otkrila sve o iskustvu koje joj je promenilo život.
Iz policije je saopšteno da je sinoć oko 22.20 časova u akvatorijumu Bokokotorskog zaliva, na delu plovnog puta Stoliv–Prčanj, oko 250 metara od obale, došlo do pomorske nezgode, odnosno sudara dva plovna objekta.
Istraga ubistva zbog kojeg je Robert V. (35) uhapšen pod sumnjom da je 28. jula uveče u okolini Sombora ubio Miloša Damjanovića (54) i dalje je u toku, a prema nezvaničnim informacijama svedoci koji su dali iskaze u istrazi opisali su šta se kobne večeri dogodilo.
Policija u Nišu, po nalogu Višeg javnog tužilaštva iz tog grada, uhapsila je A. S. (22) iz okoline Inđije, zbog sumnje da je htela da prokrijumčari drogu u niški zatvor.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije, u brzi i efikasnoj akciji na teritoriji Priboja, uhapsili su državljanina Severne Makedonije za koga se sumnja da je kao unajmljeni egzekutor ušao u zemlju kako bi izvršio naručeno ubistvo.
Predstavnica španskog policijskog sindikata JUPOL Laura Garsija govorila je o teškim slučajevima seksualnog nasilja nad decom u španskoj enklavi Seuta, u kontekstu migrantske krize.
Ruske Vazdušno-kosmičke snage izvele su snažne napade na položaje ukrajinskih oružanih snaga koristeći bombe FAB-1500 i FAB-500, saopštilo je rusko Ministarstvo odbrane.
Nekoliko dana nakon iznenadne i tragične smrti glumice Hejden Penetijer u 36. godini, u javnost isplivavaju sve mračniji detalji o tome šta se zapravo dogodilo u njenim poslednjim satima.
Pitanje koje već godinama potresa svetsku filmsku scenu je ko će naslediti Danijela Krejga i obući odelo najpoznatijeg tajnog agenta na svetu, po svemu sudeći dobija svoj epilog.
Klavir i mikrofon koje je koristio Fredi Merkjuri, kao i rane verzije njegovih pesama, mogli bi na aukciji u oktobru dostići cenu od nekoliko stotina hiljada evra.
Kinematografija je oduvek balansirala između umetnosti i provokacije, a neki filmovi ostali su upamćeni zbog svojih eksplicitnih scena koje su izazivale snažne reakcije publike i kritike.
Jedan od najvećih špijuna svih vremena, dvostruki agent Duško Popov koji je tokom Drugog svetskog rata uživao poverenje i Nemaca i Britanaca, živi i dalje, u banatskom selu Novo Miloševo, u Muzeju "Žeravica".
Helen Finčam je doživela je iznenadnu i tešku promenu života pre tri godine, a sve je počelo jednog jutra kada se probudila sa ukočenim vratom, a čekari su utvrdili da je uzrok tome retko stanje poznato kao transverzalni mijelitis.
Pakovanje za putovanje često može da bude naporno, naročito kada nismo sigurni šta nam je zaista potrebno. Ipak, bez obzira na to gde putujemo i koliko dugo ostajemo, postoje tri stvari koje bi trebalo da ponesemo.
Isečena lubenica je jedno od najlepših letnjih osveženja, ali nakon sečenja zahteva pravilno čuvanje, a evo koliko je vremena sme da stoji u frižideru.
TikTok i njegova matična kompanija ByteDance postigli su dogovor sa Ministarstvom pravde SAD o nagodbi u slučaju u kojem su bili optuženi za kršenje zakona o zaštiti privatnosti dece na internetu, poznatog kao COPPA. Ministarstvo pravde saopštilo je da je reč o jednom od najvećih poravnanja do sada u slučajevima koji se odnose na ovaj zakon.
Bivši rijaliti učesnik Đole Kralj pojavio se ispred studija televizije Pink kako bi potpisao ugovor za učešće u novoj sezoni rijalitija "Elita 10", gde je za medije otkrio svoja očekivanja od predstojećeg takmičenja.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.