Tvrđava Kanina kod Valone, grad u kojem je stolovao srpski velikaš Đorđe Arijanit Komninović, samo jedan je od dokaza koliko Srbi imaju dugu istoriju na teritoriji današnje Albanije.
Đorđe Arijanit Komninović Golemi rođen oko 1383, godine bio je srednjovekovni velikaš i srpski gospodar oblasti između Škundre i Vojuše. Albanci tvrde da su ovaj velikaš, Skenderbeg, ali i mnogi drugi srpski gospodari, bili albanskog porekla, međutim mnoge istorijske činjenice i dokazi osporavaju albanske neutemeljene tvrdnje.
Strateški važan grad srpski Valona, tokom 13. veka je dugo odolevao napadima Vizantinije. Konačno pokoren od Vizantije 1290. godine, bio je jedan od glavnih carskih poseda na Balkanu. Vizantijska vlast je trajala do 1340-ih, kada je srpski vladar Stefan Dušan, iskoristivši vizantijski građanski rat, vratio deo Albanije. Valona je pala krajem 1345. ili početkom 1346. godine, a Dušan je svog devera Jovana Asena, brata bugarskog cara Jovana Aleksandra, postavio za Valonu kao prestonicu, a za glavne tvrđave Kaninu i Berat. Međutim, prema nekim naučnicima, Dušan je zauzeo Valonu i Kaninu već 1337. godine.
Foto: prinstscreen/telegram
Srpska tvrđava Kanina u današnjoj Albaniji
Vladavina naših velmoža i gospodara, uz pomoć trgovine i bliskih odnosa sa Venecijom i Mletačkom Republikom, trajala je sve do sve dok Osmanlije nisu zauzele grad 1417. godine.
Đorđe Arijanit Komninović Komninović je prvi vlastelin koji je u današnjoj Albaniji podigao ustanak 1432. godine i porazio sultanovu vojsku 1439. godine.
U pismu kralju Napulja potpisao se kao Komninović. Pridev golemi je slovenskog i srpskog porekla i znači veliki, velikaš, slavni. Jedan dokument iz 1452. godine ga naziva "Golemi Arenit Comninovich de Albania".
Godine 1432. podigao je ustanak protiv Osmanlija. Prvi je feudalac u oblasti Albanije, koji je pobedio sultanovu vojsku i ovaj je 1439. godine bio prinuđen da prizna njegovu nezavisnost. To mu je obezbiedilo poseban ugled u Evropi. U cilju očuvanja nezavisnosti, sklapa savez sa papom, kraljem Napulja i Mletačkom republikom, od koje dobija vojvodsku titulu, 1456. godine i priznavanje vlasti od Skadra do Drača. Ipak, bio je prinuđen da napusti Albaniju, šezdesetih godina 15. veka, sklonivši se na teritoriju Mletačke republike, gde je i umro.
Foto: prinstscreen/telegram
Srpska tvrđava Kanina na mletačkom crtežu
Arijanitova kćerka Andronika bila je udata za Đurđa Kastriota Skenderbega, a Angelina za Stefana Brankovića koji je bio inače sin srpskog despota Đurđa Brankovića. Arijanitova kćerka Gojislava, bila je prva žena Ivana Crnojevića, a njegov sin Đurđe se 1499. godine sklonio iz Zete kod ujaka Konstantina u Milano.
Nakon toga, nastaje snažan talas iseljavanja Srba iz Albanije koji je trajao od 15. do 20. veka. Srbi iz doline Maće i iz oblasti Mokre, Čermenike, Bulčice naseljavani su se u zapadnoj Makedoniji.
Po naučniku Jovanu Cvijiću, veliki broj Srba se iseljavao preko Drima prema Vardaru. Isto tako Srbi iz severnog Epira prelazili su u zapadnu Makedoniju. Cincari, tj. Vlasi za razliku od Srba se manje iseljavaju i manje se asimiliraju. Oni su čuvali svoj jezik, tradiciju i običaje isto kao i Grci baveći se stočarstvom, zanatima, a potom i trgovinom i pravoslavne su veroispovesti. Uspeli su da usred velike Osmanske imperije u 18. veku podignu svoj veliki trgovački i kulturni centar Moskopolje koji je u svom zenitu imao 50 000 stanovnika, u ono vreme jedan od većih gradova Evrope. Ali njihov uticaj i moć nije dugo trajao jer su Osmanlije u nekoliko pohoda uništili grad.
Danas je taj deo istorije skoro i zaboravljen i nažalost mnogi ne znaju šta je prava i tačna istorija i ko su zapravo bili pravi vladari Albanije dok nisu došle Osmanlije. Albanci su ukrali veliki deo srpske istorije i baš iz tog razloga moramo da očuvamo svaki detalj iz naše istorije i da sprečimo zaborav i krađu slavne srpske istorije.
Albanci su 1969. godine minirali srpsku pravoslavnu crkvu i oni su tvrdili da se radi o rimskoj, katoličkoj crkvi iz 12. veka, što je potpuna laž i gaženje tradicije kulture i identiteta jednog naroda.
Obaranje F-117 kod Buđanovaca je događaj tokom agresije NATO i bombardovanja SRJ koji predstavlja prvi i jedini potvrđeni gubitak aviona NATO alijanse izrađenog u stelt tehnologiji.
Dok se ovih dana polemiše o budućoj sudbini ostataka kompleksa Saveznog sekretarijata za narodnu odbranu (SSNO), kako se pogrešno često naziva ,,Generalštab”, arhitektonskog mastodonta na uglu Nemanjine i Kneza Miloša, skoro da se ne zna da su se upravo na tom mestu skoro čitav vek, pre nego što je Tito odlučio da baš ti podigne svoje ministarstvo odbrane, nalazile dve zgrade koje su srušene iako su imale veliku istorijsku i kulturnu vrednost i bile delo slavnih arhitekata.
U decembru ove godine navršava se 110 godina od misterioznog slučaja kojim se štampa bavila tokom dve nedelje decembra 1911. godine po starom kalendaru.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Albanci su 1969. godine minirali srpsku pravoslavnu crkvu i oni su tvrdili da se radi o rimskoj, katoličkoj crkvi iz 12. veka, što je potpuna laž i gaženje tradicije kulture i identiteta jednog naroda.
Kako saznaje naš portal od učesnika advokatskog savetovanja u hotelu „Mona“ na Zlatiboru, javna tužiteljka Bojana Savović, jedna od predstavnica Proglasa, izazvala je skandal tako što je napala kolege sudije i tužioce, preteći im hapšenjem i najavljujući da će, kada dođe na vlast, preurediti i policiju i pravosuđe i zavesti red.
Nastao je potpuni krah u redovima blokadera, jer, čak, ni njihovi najvatreniji simpatizeri više ne mogu da sakriju gnušanje zbog blatnjavih ispada, primitivizma i glupih govora koji se mogu čuti na njihovim skupovima!
Tajkunska novinarka i provokatorka sa N1 Žaklina Tatalović još jednom je pokušala da napravi cirkus i da minira napravila cirkus stranačku konferenciju za medije na kojoj su se obratili Ana Brnabić i Aleksandar Jakšić!
Da blokaderi svoju mržnju ne skrivaju ni u spotovima, dokaz je upravo njihov novi spot, na kome su precrtali bar pola stanovništva Srbije, koje pogrdno nazivaju "ćacijima".
Bivši takmičar Exatlona 2 Mensur Ajdarpašić smatra da je glavni krivac za njegovu diskvalifikaciju kapiten Crvenih Nikola Lakić, kog smatra praznim čovekom.
Bivši učesnik Exatlona Veljko Milićević govorio je u emisiji "Srbija zove Dominikanu - Exatlon Srbija" o rivalstvu između Nikole Lakića i Mensura Ajdarpašića, ali i svom sukobu sa Mensurom.
Diskvalifikovani učensik Exatlona Mensur Ajdarpašić smatra da nikada nije imao podršku Plavog tima, ali ističe da mu ne smeta što ga nisu birali za kapitena.
Mensur Ajdarpašić negirao je da je pretio Veljku Milićeviću i priznao da se kaje zbog postupka koji ga je koštao učešća u sportskom rijalitiju Exatlon.
Kompozitor Mensur Ajdarpašić je gostujući u emisiji "Srbija zove Dominikanu - Exatlon Srbija" govorio o tome koliko mu je teško pao rastanak od Plavog tima.
U stravičnoj saobraćajnoj nesreći koja se sinoć oko 00.50 sati dogodila u Ulici kralja Milana, kod SKC-a, u centru Beograda, poginuo je motociklista (22), a kako se nezvanično saznaje, u nesreći su učestvovala dva motora i dva automobila.
Stravičan požar koji je u noći između subote i nedelje izbio u stambenoj zgradi u Ulici Pere Segedinca na Novom Beogradu, kada su vatrogasci-spasioci spasili 18 osoba, prema najnovijim nezvaničnim saznanjima, moguće da je bio izazvan upaljenim kandilom koje je ostalo da gori nakon što je vlasnica stana zaspala.
Pulska saobraćajna policija pokrenula je postupak protiv 21-godišnjaka koji je na društvenim mrežama objavio snimak vožnje auto-putem brzinom od oko 228 kilometara na čas.
Ruske obaveštajne službe pojačavaju pripreme za atentate na direktore evropskih kompanija koje proizvode oružje i vojnu opremu za Ukrajinu, upozorili su predstavnici obaveštajnih službi pet evropskih država za Fajnenšel tajms.
Katastrofalne poplave ponovo su pogodile Nepal, gde je nabujala reka Budi Gandaki odnela najmanje šest mostova i oko 35 kuća, dok se najmanje deset osoba vodi kao nestalo.
Poljska policija dobila je informacije o mogućoj pripremi atentata na premijera Donalda Tuska i potpredsednika vlade, ministra odbrane Vladislava Kosinjak-Kamiša, zbog čega je u nedelju, 11. oktobra, sazvan hitan sastanak najviših bezbednosnih službi.
Svetska zdravstvena organizacija (SZO) saopštila je da još nije utvrđen uzrok smrti 28-godišnje Darje Šipilove, zaposlene u ruskom institutu za istraživanje kuge i drugih opasnih zaraznih bolesti u sibirskom Irkutsku.
Glumac Tom Veling našao se u centru pažnje nakon što je na svom Instagram profilu objavio fotografiju koja je izazvala brojne reakcije na društvenim mrežama.
Glumica Demi Mur umalo je ostala bez jedne od svojih najvažnijih uloga u kultnom ostvarenju "Vatra Svetog Elma" iz 1985. godine, nakon što se na probama pojavljivala potpuno pijana i pod dejstvom teških opijata.
Ovogodišnja dobitnica prestižne Nobelove nagrade za književnost, čuvena kanadsko-islandski pesnikinja i autorka En Karson, prokomentarisala je u svom prepoznatljivom stilu odluku Švedske akademije.
Pevač Jakov Jozinović se nakon skandala sa snimkom na kom peva ustašku pesmu nije oglašavao, niti dao objašnjenje za ovaj potez, te je javnost dodatno ljuta!
Bivša učesnica "Elite" Stefani Grujić, čiji je partner u zatvoru u Španiji, objavila je na svom profilu fotografije na kojima pozira nasred ulice sa poklonima koje joj je baš muž poslao.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.