Tvrđava Kanina kod Valone, grad u kojem je stolovao srpski velikaš Đorđe Arijanit Komninović, samo jedan je od dokaza koliko Srbi imaju dugu istoriju na teritoriji današnje Albanije.
Đorđe Arijanit Komninović Golemi rođen oko 1383, godine bio je srednjovekovni velikaš i srpski gospodar oblasti između Škundre i Vojuše. Albanci tvrde da su ovaj velikaš, Skenderbeg, ali i mnogi drugi srpski gospodari, bili albanskog porekla, međutim mnoge istorijske činjenice i dokazi osporavaju albanske neutemeljene tvrdnje.
Strateški važan grad srpski Valona, tokom 13. veka je dugo odolevao napadima Vizantinije. Konačno pokoren od Vizantije 1290. godine, bio je jedan od glavnih carskih poseda na Balkanu. Vizantijska vlast je trajala do 1340-ih, kada je srpski vladar Stefan Dušan, iskoristivši vizantijski građanski rat, vratio deo Albanije. Valona je pala krajem 1345. ili početkom 1346. godine, a Dušan je svog devera Jovana Asena, brata bugarskog cara Jovana Aleksandra, postavio za Valonu kao prestonicu, a za glavne tvrđave Kaninu i Berat. Međutim, prema nekim naučnicima, Dušan je zauzeo Valonu i Kaninu već 1337. godine.
Foto: prinstscreen/telegram
Srpska tvrđava Kanina u današnjoj Albaniji
Vladavina naših velmoža i gospodara, uz pomoć trgovine i bliskih odnosa sa Venecijom i Mletačkom Republikom, trajala je sve do sve dok Osmanlije nisu zauzele grad 1417. godine.
Đorđe Arijanit Komninović Komninović je prvi vlastelin koji je u današnjoj Albaniji podigao ustanak 1432. godine i porazio sultanovu vojsku 1439. godine.
U pismu kralju Napulja potpisao se kao Komninović. Pridev golemi je slovenskog i srpskog porekla i znači veliki, velikaš, slavni. Jedan dokument iz 1452. godine ga naziva "Golemi Arenit Comninovich de Albania".
Godine 1432. podigao je ustanak protiv Osmanlija. Prvi je feudalac u oblasti Albanije, koji je pobedio sultanovu vojsku i ovaj je 1439. godine bio prinuđen da prizna njegovu nezavisnost. To mu je obezbiedilo poseban ugled u Evropi. U cilju očuvanja nezavisnosti, sklapa savez sa papom, kraljem Napulja i Mletačkom republikom, od koje dobija vojvodsku titulu, 1456. godine i priznavanje vlasti od Skadra do Drača. Ipak, bio je prinuđen da napusti Albaniju, šezdesetih godina 15. veka, sklonivši se na teritoriju Mletačke republike, gde je i umro.
Foto: prinstscreen/telegram
Srpska tvrđava Kanina na mletačkom crtežu
Arijanitova kćerka Andronika bila je udata za Đurđa Kastriota Skenderbega, a Angelina za Stefana Brankovića koji je bio inače sin srpskog despota Đurđa Brankovića. Arijanitova kćerka Gojislava, bila je prva žena Ivana Crnojevića, a njegov sin Đurđe se 1499. godine sklonio iz Zete kod ujaka Konstantina u Milano.
Nakon toga, nastaje snažan talas iseljavanja Srba iz Albanije koji je trajao od 15. do 20. veka. Srbi iz doline Maće i iz oblasti Mokre, Čermenike, Bulčice naseljavani su se u zapadnoj Makedoniji.
Po naučniku Jovanu Cvijiću, veliki broj Srba se iseljavao preko Drima prema Vardaru. Isto tako Srbi iz severnog Epira prelazili su u zapadnu Makedoniju. Cincari, tj. Vlasi za razliku od Srba se manje iseljavaju i manje se asimiliraju. Oni su čuvali svoj jezik, tradiciju i običaje isto kao i Grci baveći se stočarstvom, zanatima, a potom i trgovinom i pravoslavne su veroispovesti. Uspeli su da usred velike Osmanske imperije u 18. veku podignu svoj veliki trgovački i kulturni centar Moskopolje koji je u svom zenitu imao 50 000 stanovnika, u ono vreme jedan od većih gradova Evrope. Ali njihov uticaj i moć nije dugo trajao jer su Osmanlije u nekoliko pohoda uništili grad.
Danas je taj deo istorije skoro i zaboravljen i nažalost mnogi ne znaju šta je prava i tačna istorija i ko su zapravo bili pravi vladari Albanije dok nisu došle Osmanlije. Albanci su ukrali veliki deo srpske istorije i baš iz tog razloga moramo da očuvamo svaki detalj iz naše istorije i da sprečimo zaborav i krađu slavne srpske istorije.
Albanci su 1969. godine minirali srpsku pravoslavnu crkvu i oni su tvrdili da se radi o rimskoj, katoličkoj crkvi iz 12. veka, što je potpuna laž i gaženje tradicije kulture i identiteta jednog naroda.
Obaranje F-117 kod Buđanovaca je događaj tokom agresije NATO i bombardovanja SRJ koji predstavlja prvi i jedini potvrđeni gubitak aviona NATO alijanse izrađenog u stelt tehnologiji.
Dok se ovih dana polemiše o budućoj sudbini ostataka kompleksa Saveznog sekretarijata za narodnu odbranu (SSNO), kako se pogrešno često naziva ,,Generalštab”, arhitektonskog mastodonta na uglu Nemanjine i Kneza Miloša, skoro da se ne zna da su se upravo na tom mestu skoro čitav vek, pre nego što je Tito odlučio da baš ti podigne svoje ministarstvo odbrane, nalazile dve zgrade koje su srušene iako su imale veliku istorijsku i kulturnu vrednost i bile delo slavnih arhitekata.
U decembru ove godine navršava se 110 godina od misterioznog slučaja kojim se štampa bavila tokom dve nedelje decembra 1911. godine po starom kalendaru.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Albanci su 1969. godine minirali srpsku pravoslavnu crkvu i oni su tvrdili da se radi o rimskoj, katoličkoj crkvi iz 12. veka, što je potpuna laž i gaženje tradicije kulture i identiteta jednog naroda.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević danas je prekinuo prvi Kolegijum na našoj televiziji kako bi saopštio najnoviju vest - Srbija je uzvratila udarac Crnoj Gori.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević danas je prekinuo prvi Kolegijum na našoj televiziji kako bi saopštio najnoviju vest - Srbija je uzvratila udarac Crnoj Gori.
Blokaderi međusobno ne mogu da se podnesu i to više nije novost, međutim, sada je jedno prepucavanje među njima na Iksu na najbolji mogući način pokazalo šta se u stvari dešava iza kulisa njihovog takozvanog pokreta.
Poslanik Srpske napredne stranke (SNS) Milenko Jovanov urnisao je osvedočenog antisrbina Tonina Piculu koji se, po ko zna koji put, usudio da komentariše političku situaciju u Srbiji, pa i da napadne predsednika Aleksandra Vučića.
Policija u Nišu, u saradnji sa leskovačkom policijom, a po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Leskovcu, uhapsila je S. M. (68) iz Leskovca, zbog sumnje da je izvršio krivično delo nedozvoljena proizvodnja, držanje, nošenje i promet oružja i eksplozivnih materija.
Dejan Stojić, vlasnik autolimarske radnje u Staroj Pazovi i jedan od osumnjičenih za ubistvo Aleksandra Nešovića, zvanično je priznao krivicu, postavši tako drugi okrivljeni koji je odlučio da sarađuje sa nadležnim organima.
Viši sud u Nišu ukinuo je meru prilaska, sastajanja i komunikacije M.M.M. i M.M. iz Niške Banje sa sinom koji se nalazi u Specijalnoj zatvorskoj bolnici u Beogradu jer je 5.oktobra 2023. godine sa 37 uboda nožem ubio svog školskog druga, Andreja Simića (13).
Zapad je praktično u ratu sa Rusijom, izjavio je slovački premijer Robert Fico, napominjući da strani plaćenici učestvuju u sukobu u Ukrajini. Istovremeno je poručio da Bratislava neće finansirati Kijev.
Američki novinar Taker Karlson najavio je da će pomoći u osnivanju nove političke stranke, nakon što se razišao sa predsednikom SAD Donaldom Trampom i Republikanskom partijom zbog američkog učešća u ratu protiv Irana.
Ministarstvo spoljnih poslova Nemačke najoštrije je danas osudilo snažan napad Rusije na Kijev i obećalo da će nastaviti da podržava Ukrajinu u njenoj borbi protiv Moskve.
Kultno ostvarenje "Ko to tamo peva" krije brojne anegdote sa snimanja, a jedna do sada neispričana, otkriva kakav je nepopravljivi šaljivdžija bio legendarni glumac Dragan Nikolić.
Glumac Predrag Miki Manojlović kaže da je odbio da glumi u filmu koji je producirao Stiven Spilberg jer je nije želeo da bude deo projekta koji ljude sa ovih prostora predstavlja u negativnom svetlu.
Dolaskom toplijih dana češće se mogu pojaviti zmije u dvorištima i baštama, pa mnogi traže način da ih oteraju. Jedno od najčešće pominjanih rešenja je obična soda bikarbona, koju većina već ima u kući.
Stari hleb ne mora da završi u kanti. Uz nekoliko jeftinih sastojaka koje već imate u frižideru, pretvorite ga u carski ručak ili večeru koja nestaje sa stola za tren.
Promena u hodu psa može da bude mnogo više od običnog znaka starenja. Novo istraživanje pokazuje da upravo ovaj detalj može da ukaže na razvoj demencije.
O mačkama kruži neverovatno mnogo mitova, od onih drevnih i sujevernih do modernih zabluda koje često viđamo na društvenim mrežama. Iako su fascinantna i često zagonetna bića, nauka je odavno razbila većinu ovih priča.
Strah od letenja pogađa milione ljudi širom sveta, ali psiholozi tvrde da se uz nekoliko jednostavnih tehnika i dobru pripremu može značajno ublažiti, pa čak i potpuno prevazići.
Otac rijaliti učesnice Maje Marinković Radomir Marinković Taki oglasio se posle medijske ilegale i poprvi put reagovao na brutalne uvrede Asmina Durdžića na račun njegove ćerke.
Iako je danas Beograd zahvatila kiša, sve ukazuje na to da će publiku na velikom solističkom koncertu Milančeta Radosavljevića na Tašmajdanu dočekati mnogo lepše vreme.
Promena veroispovesti jedna je od najintimnijih odluka koje čovek može da donese, a kada su u pitanju javne ličnosti ovakvi potezi uvek izazovu veliku pažnju.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.