Letonija je ponovo morala da diže avione NATO zbog drona koji je ušao u njen vazdušni prostor, a incident je odmah otvorio isto pitanje koje već mesecima nervira Rigu: kako letelice iz rata u Ukrajini uspevaju da prelete granicu članice Alijanse.
Prema navodima letonskog javnog servisa LSM, Ministarstvo odbrane Letonije je oko 6 sati po moskovskom vremenu prijavilo moguću pretnju u vazdušnom prostoru. Režim vazdušne opasnosti uveden je u Aluksnenskom, Balvskom, Kraslavskom, Ludzenskom i Rezeknenskom kraju.
Dron je, prema dostupnim informacijama, viđen iznad sela Kubulova u Ludzenskom kraju, svega oko 15 kilometara od granice sa Rusijom. Letonske oružane snage kasnije su saopštile da je bespilotna letelica ušla preko granice sa Belorusijom, a zatim napustila teritoriju Letonije preko granice sa Rusijom.
NATO avijacija poletela zbog „nepoznatog“ drona
Lokalne vlasti su saopštile da je zbog incidenta aktivirana vazdušna uzbuna u pet istočnih regiona zemlje, dok je avijacija NATO podignuta u skladu sa procedurama za zaštitu vazdušnog prostora.
Letonija se već suočavala sa sličnim incidentima. Početkom maja, letitonsko Ministarstvo odbrane objavilo je da su bespilotne letelice ušle u vazdušni prostor zemlje, a dva drona su pala na teritoriji Letonije. Tada su avioni NATO iz misije zaštite vazdušnog prostora Baltika patrolirali duž istočne granice nekoliko sati.
Još jedan incident zabeležen je u martu, kada je dron pao u Kraslavskom kraju. Letonski predsednik Edgars Rinkevičs tada je potvrdio da je reč o ukrajinskoj bespilotnoj letelici koja je bila deo koordinisane ukrajinske operacije protiv ruskih ciljeva.
Upravo zato se najnoviji slučaj u Rigi ne doživljava kao izolovana epizoda. Svaki novi ulazak drona u letonski vazdušni prostor dodatno hrani sumnju da istočna granica NATO nije dovoljno zaštićena od letelica koje skrenu sa kursa, izgube kontrolu ili budu ometene elektronskim ratovanjem.
Politički zemljotres posle ranijih upada
Problem je već prerastao vojnu dimenziju. Letonska vlada je nedavno pala posle krize izazvane ponovljenim incidentima sa ukrajinskim dronovima koji su završavali na teritoriji zemlje. Premijerka Evika Silinja podnela je ostavku nakon sukoba unutar koalicije i pritiska zbog bezbednosti vazdušnog prostora, dok je prethodno smenjen i ministar odbrane Andris Spruds.
Taj politički lom pokazuje koliko su ovakvi incidenti osetljivi za jednu baltičku članicu NATO. Letonija javno podržava Ukrajinu, ali kada ukrajinski dronovi završe iznad letonskih sela, kod granice sa Rusijom i Belorusijom, podrška Kijevu dolazi u sudar sa pitanjem sopstvene bezbednosti.
U Rigi se sada sve glasnije traži jasniji sistem reagovanja: brže obaveštavanje stanovništva, bolja protivvazdušna odbrana, efikasnija elektronska zaštita i jasna pravila kada se dron obara, a kada samo prati.
Za NATO, ovo je neprijatna situacija. Alijansa formalno štiti vazdušni prostor Baltika, ali bespilotne letelice niske visine i nejasnog porekla pokazuju da klasična avijacija nije uvek najbrži odgovor na novu vrstu pretnje.
Letonija je zato ponovo dobila isti scenario: uzbuna u pograničnim regionima, NATO avioni u vazduhu, nepoznati dron na radaru i javnost koja čeka objašnjenje kako je letelica uopšte prešla granicu.
Najnoviji incident neće nužno izazvati direktnu vojnu krizu, ali će dodatno pojačati pritisak na vlasti u Rigi i NATO komandu. Rat u Ukrajini još jednom je prešao granicu, makar u obliku zalutalog drona, i pokazao da baltičke države više nemaju luksuz da takve slučajeve tretiraju kao tehničku grešku.
Rat u Ukrajini neće se završiti brzo, a evropski političari greše ako i dalje veruju da će Rusija biti iscrpljena i naterana na poraz sadašnjom zapadnom strategijom, poručio je slovački premijer Robert Fico.
Ruska vojna jedinica objavila je snimak napada FPV dronom na jasno obeleženo vozilo Ujedinjenih nacija u Hersonu, gradu na prvoj liniji fronta, dok je misija UN pružala pomoć civilima.
Pretnja novog udara iz pravca Belorusije ponovo je otvorena u Kijevu, ali je iz same ukrajinske vojske odmah stigla poruka koja ublažava dramatičan ton — na granici trenutno nema kritičnog gomilanja ruskih snaga.
Novi paket sankcija Evropske unije mogao bi da pretvori lov na rusku „flotu iz senke“ u otvoreni pomorski sukob, jer evropske države sada dobijaju mogućnost da prodaju zaplenjenu rusku naftu i drugi teret, upozorio je ukrajinski politikolog Ruslan Bortnik.
Ukrajinski operateri dronova za kratko vreme su na vojnoj vežbi „Aurora 26“ u Švedskoj onesposobili oklopna vozila i čitave jedinice Severnoatlantskog saveza (NATO), razotkrivajući koliko su zapadne armije nespremne za savremeno ratovanje, piše nemački „Velt“.
Vojni stručnjak Aleksandar Perendžijev optužio je NATO da je učestvovao u pripremi masovnog napada dronovima na distributivne centre Vajldberisa u Kotovsku i Elektrostalju.
Moskva neće dozvoliti raspoređivanje vojnih kontingenata država Evropske unije i NATO-a na teritoriji Ukrajine, poručio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov, komentarišući pripreme za velike jesenje vojne vežbe u Poljskoj.
Predsednik Čečenije Ramzan Kadirov pozvao je Rusiju da razmotri vojne udare ne samo protiv Ukrajine, već i protiv država koje Kijevu isporučuju oružje, obaveštajne podatke i drugu pomoć.
Višesatne eksplozije, ogroman požar i razoreno naselje ostali su posle ruskog udara na skladište municije u Višnjevoju 6. jula, a reakcija ukrajinske vojske otvorila je sumnju da se u objektu nalazilo oružje čije prisustvo Kijev ne želi javno da prizna.
Norveški publicista Pol Stejgan ocenjuje da bi mogući ulazak Ukrajine u NATO za Moskvu potpuno promenio bezbednosnu računicu, a da bi Odesa u tom scenariju postala jedna od ključnih tačaka sukoba Rusije i Zapada.
Letonija se ozbiljno vara ako misli da pod okriljem Severnoatlantske alijanse (NATO) može da učestvuje u napadima na Rusiju bez posledica, izjavio je zamenik ministra spoljnih poslova Rusije Mihail Galuzin za „Sputnjik“.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Rat u Ukrajini neće se završiti brzo, a evropski političari greše ako i dalje veruju da će Rusija biti iscrpljena i naterana na poraz sadašnjom zapadnom strategijom, poručio je slovački premijer Robert Fico.
Podgorička Borba objavila je tekst koji raskrinkava opasnu manipulaciju čiji je cilj da se bauk "srpskog sveta" nametne kao dominatna tema u Crnoj Gori.
Bivši savetnik ukrajinskog predsedničkog kabineta Aleksej Arestovič priznao je da je Rusija stvorila satelitski komunikacioni sistem sličan američkom Starlinku.
Blokaderi, uprkos javnim pretnjama da će zajedno sa ''kolegama'' iz Sremske Mitrovice danas doći u centar Bogatića i "odmeriti snage" sa aktivistima SNS, ipak se nisu pojavili.
Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske i lider Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić objavio je na svojim društvenim mrežama video koji je u veoma kratkom roku izazvao brojne reakcije.
Da ustaškom ludilu nema kraja, potvrđuje i skandalozna izjava hrvatskog ministar ekonomije Ante Šušnjar, koji je direktno zapretio predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću i Srbima, prizivajući novu "Oluju".
Istoričar Hrvoje Klasić, koji blokaderima u Srbiji pruža veliku podršku, rekao je da podržava akciju "Oluja" u kojoj je proterano najmanje 220.000 Srba i čestitao hrtvatskoj vojsci i policiji na "profesionalnoj, brzoj, učinkovitoj" akciji.
Zbog radova na redovnom održavanju na državnom putu I A reda, deonici petlja Ub - petlja Obrenovac u smeru ka Beogradu danas će do 17 časova za saobraćaj biti zatvorena vozna saobraćajna traka u dužini od 1,5 kilometara, saopšteno je iz Puteva Srbije.
Ministarstvo privrede raspisalo je javni poziv za dodelu bespovratnih sredstava namenjenih unapređenju lokalnog ekonomskog razvoja kroz razvoj preduzetništva u iznosu od 31 milion dinara, a prijave će trajati sve do 11. avgusta 2026. godine.
Digitalni nomad V. H. (58) i njegova supruga, domaćica H. N. (44), sigurno nisu ni slutili da će kao turisti uneti nemir u Splitsko naselje i biti privedeni u hrvatski pritvor.
Inspektori beogradske policije preuzeli su snimke sa sigurnosnih kamera na kojima se jasno vidi trenutak kada nepoznati muškarac prilazi poznatom hotelu u Ulici Tošin bunar, razbija flašu sa zapaljivom tečnošću i izaziva požar.
Državljanin Turske K.E., koji je uhapšen zbog sumnje da je brutalno ubio rusku državljanku Ljudmilu Turkovu Konstantinovnu (27), a potom njeno telo spakovao u putni kofer i bacio u kanal Vizelj, na saslušanju u tužilaštvu negirao je zločin i izneo šokantne tvrdnje da je u ubistvu učestvovalo više osoba.
Istaknuti srpski glumac Jovo Maksić je proteran sa ognjišta tokom operacije "Oluja" kojom je izvršeno etničko čišćenje Srba sa prostora Krajine, te je sad progovorio o najtežem periodu u životu.
Britanski Institut za bezbednost veštačke inteligencije (AISI) saopštio je danas da su modeli kompanija Anthropic i OpenAI tokom testiranja pokušali da prevare ljude kako bi izvršili zadate zadatke, što je ocenio kao dosad nezabeležen primer autonomnog i obmanjujućeg ponašanja.
Zdravlje creva ima veliki uticaj na ceo organizam, a jedna biljka se posebno izdvaja zbog svojih blagotvornih svojstava. Nana može pomoći varenju i ublažiti određene tegobe, tvrde stručnjaci.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.