Rusija je počela da gradi nova skloništa za vojne avione u Kalinjingradskoj oblasti, a satelitski snimci pokazuju da se radovi izvode na aerodromu Čkalovsk, jednoj od važnih baza avijacije ruske Baltičke flote.
Prema podacima koje je objavio open-source nalog AviVektor, gradnja četiri nova skloništa počela je krajem aprila 2026. godine. Na snimcima se vide konstrukcije sa lučnim unutrašnjim prostorom i ravnim završnim zidovima, slične objektima koji su poslednjih meseci primećeni i na drugim ruskim vojnim aerodromima.
Čkalovsk dobija dodatnu zaštitu
Aerodrom Čkalovsk nalazi se severozapadno od Kalinjingrada i koristi ga ruska mornarička avijacija. U zapadnim vojnim analizama ta baza se povezuje sa avijacijom Baltičke flote, uključujući 689. gardijsku lovačku avijacijsku brigadu. Na tom aerodromu su, prema istim podacima, ranije primećivani lovci Su-30SM, bombarderi Su-24M i druga vojna avijacija.
At the end of April 2026, construction of four aircraft hangars began at Kaliningrad Chkalovsk Naval Air Base.
The hangars will have an arched interior space and square end walls enclosing them, and will be similar to those constructed at other air bases across mainland Russia. pic.twitter.com/vsQQ01rHU0
— AviVector (@avivector) May 20, 2026
Zato odluka Moskve da baš tamo podigne nova skloništa nije slučajna. Čkalovsk nije aerodrom duboko u pozadini,već baza iz koje Rusija pokriva Kalinjingradsku oblast, Baltičko more i prostor između Poljske i Litvanije. U ratu u kojem dronovi svakodnevno menjaju pravila, avion ostavljen na otvorenoj platformi postaje skupa i lako vidljiva meta.
Nova skloništa trebalo bi da smanje rizik od napada dronovima, gelera i udara po aerodromskoj infrastrukturi. Ona ne znače da su avioni potpuno zaštićeni, ali napadaču otežavaju posao. Više nije dovoljno samo pogoditi letelicu koja stoji na betonu. Potrebno je probiti dodatnu prepreku i znati šta se tačno nalazi unutra.
Važan je i efekat prikrivanja. Kada su avioni pod krovom, mnogo je teže iz satelitskih snimaka proceniti koliko ih ima u bazi, koji su tipovi raspoređeni i da li su spremni za poletanje. U savremenom ratu to više nije sporedna stvar. Sakriti avion ponekad je gotovo jednako važno kao i fizički ga zaštititi.
Moskva izvukla pouku iz ukrajinskih udara
Izgradnja hangara u Kalinjingradu deo je šireg ruskog odgovora na ukrajinske dubinske napade. Britanska vojna obaveštajna procena još 2025. godine ukazivala je da Rusija podiže ojačana skloništa na više aerodroma posle serije udara dronovima. Na satelitskim snimcima tada su primećene kupolaste konstrukcije i masivnija vrata na bazama Milerovo, Kursk-Vostočni i Gvardejsko, dok su pojedini objekti dodatno pokrivani zemljom zbog zaštite od gelera.
Ukrajina je tokom rata često gađala ruske aerodrome, skladišta municije, naftne terminale i objekte vojne industrije duboko u ruskoj teritoriji. Za Kijev su aerodromi posebno važna meta, jer se sa njih izvode napadi raketama i vođenim bombama. Svaki uspešan udar po takvoj bazi direktno pogađa sposobnost ruske avijacije da održava pritisak na frontu.
U prvim godinama rata ruski avioni su često stajali na otvorenom. To je ukrajinskim dronovima i zapadnom satelitskom izviđanju davalo jasne ciljeve. Moskva je potom počela da koristi različite improvizovane mere: maskiranje, lažne siluete aviona na pistama, pa čak i pokrivanje letelica gumama. Ipak, izgradnja skloništa pokazuje da je Rusija prešla sa improvizacije na ozbiljniji sistem zaštite.
To, međutim, ne znači da su avioni postali nedodirljivi. Ako su skloništa građena od profilisanog metala, ona mogu pomoći protiv manjih fragmenata i otežati izviđanje, ali nisu isto što i klasični armirano-betonski bunkeri. Drugim rečima, Moskva dobija dodatni sloj odbrane, ali ne i garanciju da bi letelice preživele svaki precizan pogodak.
Kalinjingrad ponovo pod lupom Evrope
Radovi u Čkalovsku privukli su pažnju i zbog toga što se Kalinjingrad poslednjih nedelja ponovo našao u centru oštre retorike između Moskve i pojedinih evropskih država. Reč je o ruskoj enklavi između Poljske i Litvanije, na obali Baltika, i jednom od najosetljivijih vojnih prostora u Evropi.
Rojters je 20. maja objavio da je Kremlj oštro reagovao na izjavu litvanskog ministra spoljnih poslova Kestutisa Budrisa, koji je rekao da NATO mora da pokaže Moskvi da je sposoban da „prodre“ u Kalinjingrad i, ako bude potrebno, uništi rusku PVO i raketne baze u toj oblasti. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov ocenio je da takva izjava „graniči sa ludilom“.
Kalinjingradska oblast ima oko milion stanovnika i u zapadnim analizama se često opisuje kao snažno militarizovana ruska enklava. Tamo se nalazi i štab Baltičke flote. Zato svaka priča o blokadi, napadu ili dodatnom jačanju odbrane tog regiona odmah dobija mnogo širi značaj od obične lokalne vesti.
Ruski predsednik Vladimir Putin ranije je upozorio da bi svaki pokušaj napada na Kalinjingrad ili njegova izolacija mogli da podignu krizu na potpuno drugi nivo. U decembru 2025. poručio je da bi takve pretnje mogle da otvore put ka velikom oružanom sukobu.
Zbog toga novi hangari u Čkalovsku nisu samo građevinski radovi na jednom vojnom aerodromu. Oni pokazuju da Moskva prilagođava bazu ratu dronova, ali i da Kalinjingrad tretira kao prostor koji mora biti spreman za mnogo jači pritisak.
U regionu gde se Rusija i NATO dodiruju gotovo bez ikakve tampon-zone, svaki novi objekat na vojnoj bazi ima i vojnu i političku poruku. Ruska avijacija se sklanja pod krov, a Kalinjingrad dobija još jedan sloj zaštite na Baltiku.
Realna opasnost od novog ruskog pritiska na Kijev iz pravca Belorusije ponovo je ušla u centar pažnje ukrajinskog vojnog i političkog vrha, nakon procena da Moskva pokušava da natera Aleksandra Lukašenka da se dublje uključi u rat protiv Ukrajine.
Sjedinjene Američke Države poslaće još 5.000 vojnika u Poljsku, najavio je američki predsednik Donald Tramp, povezujući tu odluku sa pobedom novog poljskog predsednika Karola Navrockog i odnosima koje Vašington sada gradi sa Varšavom.
Jaroslavska oblast našla se na meti napada ukrajinskih dronova, zbog čega je privremeno zatvoren izlaz iz Jaroslavlja ka Moskvi, saopštio je gubernator regiona Mihail Jevrajev.
Evropski lideri sve otvorenije govore o mogućem sukobu sa Rusijom, povećavaju vojne budžete i pripremaju stanovništvo za godine nestabilnosti, ali veliki deo građana nije spreman da zbog takve politike uzme oružje i ode u rat.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski upozorio je da Rusija već ima, ili će uskoro imati, balističke rakete sposobne da pogode bilo koji evropski grad sa udaljenosti do 5.000 kilometara.
Ukupni ekonomski gubici zemalja Evropske unije zbog odustajanja od kupovine ruskih energenata mogli bi da dostignu oko 3 biliona evra, saopštila je Stalna misija Rusije pri EU.
Moskva razmatra mogućnost prvog udara na vojne ciljeve u Evropi ako proceni da NATO nastavlja da koristi Ukrajinu za napade na rusku teritoriju, tvrdi bivši analitičar CIA Lari Džonson.
Predsednik Rusije Vladimir Putin hitno je sazvao sednicu Saveta bezbednosti zbog Kalinjingrada, jedne od najosetljivijih tačaka mogućeg sukoba Rusije i NATO-a, a pažnju su posebno privukle crvene fascikle na stolu učesnika sastanka.
Rizik da Evropa bude uvučena u sukob sa Rusijom mogao bi da se pojavi i pre 2030. godine, rekao je za Sputnjik stalni predstavnik Rusije pri OEBS Dmitrij Poljanski.
Ruski ekonomista Mihail Hazin ocenjuje da se globalni finansijski sistem približava tački preokreta i da se iza zvaničnih brojki krije mnogo dublja kriza Zapada.
Evropske članice NATO-a produžavaju oružani sukob u Ukrajini, a Zapad više ne krije pripreme za novi veliki evropski rat, izjavio je zamenik ministra odbrane i načelnik Glavne vojno-političke uprave Oružanih snaga Rusije, general armije Viktor Goremikin.
SAD su upozorile Evropsku uniju da bi američki tečni prirodni gas mogao da bude preusmeren na druga tržišta ako Brisel ne ublaži planirana pravila o emisiji metana. Poruka iz Vašingtona jasno pokazuje da Amerika sve otvorenije koristi svoju dominantnu poziciju na evropskom energetskom tržištu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Realna opasnost od novog ruskog pritiska na Kijev iz pravca Belorusije ponovo je ušla u centar pažnje ukrajinskog vojnog i političkog vrha, nakon procena da Moskva pokušava da natera Aleksandra Lukašenka da se dublje uključi u rat protiv Ukrajine.
Slučaj navodnog pretučenog i preminulog maloletnika iz Valjeva ponovo je dospeo u fokus javnosti nakon novih polemika na društvenim mrežama i optužbi koje prate smrt jednog policijskog službenika.
Predsednik Rusije Vladimir Putin praktično je zamrznuo lične kontakte sa premijerom Jermenije Nikolom Pašinjanom posle razgovora o američkom projektu TRIPP, tokom kojeg je jermenski lider, prema tvrdnji izvora upoznatog sa tokom komunikacije, koristio ton koji je u Kremlju shvaćen kao direktna lična uvreda ruskog predsednika.
Ideolog blokadera profesor Rade Veljanovski otkrio je šta je suština zgubidanske borbe za REM - gašenje televizija koje nisu po volji blokaderskoj hunti.
Blokaderski ideolog Milan St. Protić priznao je da su blokaderi daleko od pobede na vanrednim parlamentarnim izborima koju u svojim medijima danima u nazad najavljuju.
Član Glavnog odbora SNS dr Uglješa Mrdić oštro je reagovao na umobolne objave blokadera povodom tragične smrti policajca Vasilija Lalovića ali i strahovitog poziva na linč predsednika Vučića i ministra Darka Glišića.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ videćete šta je to rastužilo perjanicu Đilasove stranke Borka Stefanovića, gde voli da boravi propali političar Srđan Milivojević, kuda se to zaputio samozvani revolucionar Aleksandar Jovanović Ćuta, kako vreme provodi bivša ministarka zdravlja Danica Grujičić...
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" videli ste gde najviše voli da “dokoniše” blokaderski profesor Jovo Bakić, kako penzionerske dane provode blokaderi Dušan Petričić i Žarko Korać, o čemu “pripoveda” blokaderski analitičar Cvijetin Milivojević, zašto je samozvani revolucionar Predrag Voštinić teški licemer, sa kime je to u društvu bila glumica blokaderka Anđelka Prpić...
Snežana Paunović, ministarka državne uprave i lokalne samouprave gostujući u Info jutru objasnila je zašto se našla na udaru različitih struktura na Kosovu i Metohiji, ali i u centralnom delu Srbije.
Na društvenoj mreži Redit pojavila se ispovest devojke koja radi u jednom kafiću, a njena objava izazvala je veliki broj reakcija nakon što je opisala kako se pojedine mušterije bahato i neprimereno ponašaju prema ugostiteljskim radnicima.
Jeziva saobraćajna nesreća dogodila se večeras na uglu Sazonove ulice i Ulice vojvode Dragomira na Vračaru kada je automobil naleteo na ženu koja je sa detetom bila na trotoaru.
Viši sud u Somboru potvrdio optužnicu protiv braće osumnjičene za smrt Gorana Lazora, a jednom od njih delo je prekvalifikovano u tešku telesnu povredu sa smrtnim ishodom.
Vilem Defo otkrio je da mu je uloga Isusa Hrista u filmu "Poslednje Hristovo iskušenje" bila fizički najzahtevnija u karijeri, a da je zbog nje privremeno i oslepeo.
Neprijatan miris mačjeg urina može da se zadrži danima, ali jednostavna mešavina sode bikarbone i vodonik-peroksida često uspešno neutrališe miris i uklanja ga sa različitih površina.
Glumica Emili Robi prošla je kroz težak životni put - od borbe sa zavisnošću i kratkotrajnih ljubavnih veza do ličnog oporavka i srećnog braka. Odluka da neko vreme živi u celibatu donela joj je unutrašnji mir, a na kraju i ljubav o kojoj je oduvek sanjala.
Tokom emisije u kojoj je gostovala pobednica "Elite 9", Stanija Dobrojević, usledilo je uključenje gledateljke Smiljane koja je zajedno sa starletom oplela po Maji Marinković.
Folker Darko Lazić našao se danas u centru skandala kada je isplivala njegova fotografija sa jednom ALbankom na kojoj su pokazivali dvoglavog orla, o čemu je ponovo progovorio i izneo novu stranu priče.
Pevačica i nekadašnja rijaliti učesnica, Milica Dugalić, pojavila se u Šimanovcima na žurki Elite, te je pokazala da se oseća i izgleda odlično uprkos bitki koju vodu sa opakom bolešću.
Bivša učesnica "Elite 7" Marijana Zonjić pojavila se na proslavi nakon superfinala "Elite 9" u društvu čoveka sa kojim ima dete, i ovo je prvi put da se pojavila sa njim u javnosti.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.