Rusija je počela da gradi nova skloništa za vojne avione u Kalinjingradskoj oblasti, a satelitski snimci pokazuju da se radovi izvode na aerodromu Čkalovsk, jednoj od važnih baza avijacije ruske Baltičke flote.
Prema podacima koje je objavio open-source nalog AviVektor, gradnja četiri nova skloništa počela je krajem aprila 2026. godine. Na snimcima se vide konstrukcije sa lučnim unutrašnjim prostorom i ravnim završnim zidovima, slične objektima koji su poslednjih meseci primećeni i na drugim ruskim vojnim aerodromima.
Čkalovsk dobija dodatnu zaštitu
Aerodrom Čkalovsk nalazi se severozapadno od Kalinjingrada i koristi ga ruska mornarička avijacija. U zapadnim vojnim analizama ta baza se povezuje sa avijacijom Baltičke flote, uključujući 689. gardijsku lovačku avijacijsku brigadu. Na tom aerodromu su, prema istim podacima, ranije primećivani lovci Su-30SM, bombarderi Su-24M i druga vojna avijacija.
At the end of April 2026, construction of four aircraft hangars began at Kaliningrad Chkalovsk Naval Air Base.
The hangars will have an arched interior space and square end walls enclosing them, and will be similar to those constructed at other air bases across mainland Russia. pic.twitter.com/vsQQ01rHU0
— AviVector (@avivector) May 20, 2026
Zato odluka Moskve da baš tamo podigne nova skloništa nije slučajna. Čkalovsk nije aerodrom duboko u pozadini,već baza iz koje Rusija pokriva Kalinjingradsku oblast, Baltičko more i prostor između Poljske i Litvanije. U ratu u kojem dronovi svakodnevno menjaju pravila, avion ostavljen na otvorenoj platformi postaje skupa i lako vidljiva meta.
Nova skloništa trebalo bi da smanje rizik od napada dronovima, gelera i udara po aerodromskoj infrastrukturi. Ona ne znače da su avioni potpuno zaštićeni, ali napadaču otežavaju posao. Više nije dovoljno samo pogoditi letelicu koja stoji na betonu. Potrebno je probiti dodatnu prepreku i znati šta se tačno nalazi unutra.
Važan je i efekat prikrivanja. Kada su avioni pod krovom, mnogo je teže iz satelitskih snimaka proceniti koliko ih ima u bazi, koji su tipovi raspoređeni i da li su spremni za poletanje. U savremenom ratu to više nije sporedna stvar. Sakriti avion ponekad je gotovo jednako važno kao i fizički ga zaštititi.
Moskva izvukla pouku iz ukrajinskih udara
Izgradnja hangara u Kalinjingradu deo je šireg ruskog odgovora na ukrajinske dubinske napade. Britanska vojna obaveštajna procena još 2025. godine ukazivala je da Rusija podiže ojačana skloništa na više aerodroma posle serije udara dronovima. Na satelitskim snimcima tada su primećene kupolaste konstrukcije i masivnija vrata na bazama Milerovo, Kursk-Vostočni i Gvardejsko, dok su pojedini objekti dodatno pokrivani zemljom zbog zaštite od gelera.
Ukrajina je tokom rata često gađala ruske aerodrome, skladišta municije, naftne terminale i objekte vojne industrije duboko u ruskoj teritoriji. Za Kijev su aerodromi posebno važna meta, jer se sa njih izvode napadi raketama i vođenim bombama. Svaki uspešan udar po takvoj bazi direktno pogađa sposobnost ruske avijacije da održava pritisak na frontu.
U prvim godinama rata ruski avioni su često stajali na otvorenom. To je ukrajinskim dronovima i zapadnom satelitskom izviđanju davalo jasne ciljeve. Moskva je potom počela da koristi različite improvizovane mere: maskiranje, lažne siluete aviona na pistama, pa čak i pokrivanje letelica gumama. Ipak, izgradnja skloništa pokazuje da je Rusija prešla sa improvizacije na ozbiljniji sistem zaštite.
To, međutim, ne znači da su avioni postali nedodirljivi. Ako su skloništa građena od profilisanog metala, ona mogu pomoći protiv manjih fragmenata i otežati izviđanje, ali nisu isto što i klasični armirano-betonski bunkeri. Drugim rečima, Moskva dobija dodatni sloj odbrane, ali ne i garanciju da bi letelice preživele svaki precizan pogodak.
Kalinjingrad ponovo pod lupom Evrope
Radovi u Čkalovsku privukli su pažnju i zbog toga što se Kalinjingrad poslednjih nedelja ponovo našao u centru oštre retorike između Moskve i pojedinih evropskih država. Reč je o ruskoj enklavi između Poljske i Litvanije, na obali Baltika, i jednom od najosetljivijih vojnih prostora u Evropi.
Rojters je 20. maja objavio da je Kremlj oštro reagovao na izjavu litvanskog ministra spoljnih poslova Kestutisa Budrisa, koji je rekao da NATO mora da pokaže Moskvi da je sposoban da „prodre“ u Kalinjingrad i, ako bude potrebno, uništi rusku PVO i raketne baze u toj oblasti. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov ocenio je da takva izjava „graniči sa ludilom“.
Kalinjingradska oblast ima oko milion stanovnika i u zapadnim analizama se često opisuje kao snažno militarizovana ruska enklava. Tamo se nalazi i štab Baltičke flote. Zato svaka priča o blokadi, napadu ili dodatnom jačanju odbrane tog regiona odmah dobija mnogo širi značaj od obične lokalne vesti.
Ruski predsednik Vladimir Putin ranije je upozorio da bi svaki pokušaj napada na Kalinjingrad ili njegova izolacija mogli da podignu krizu na potpuno drugi nivo. U decembru 2025. poručio je da bi takve pretnje mogle da otvore put ka velikom oružanom sukobu.
Zbog toga novi hangari u Čkalovsku nisu samo građevinski radovi na jednom vojnom aerodromu. Oni pokazuju da Moskva prilagođava bazu ratu dronova, ali i da Kalinjingrad tretira kao prostor koji mora biti spreman za mnogo jači pritisak.
U regionu gde se Rusija i NATO dodiruju gotovo bez ikakve tampon-zone, svaki novi objekat na vojnoj bazi ima i vojnu i političku poruku. Ruska avijacija se sklanja pod krov, a Kalinjingrad dobija još jedan sloj zaštite na Baltiku.
Realna opasnost od novog ruskog pritiska na Kijev iz pravca Belorusije ponovo je ušla u centar pažnje ukrajinskog vojnog i političkog vrha, nakon procena da Moskva pokušava da natera Aleksandra Lukašenka da se dublje uključi u rat protiv Ukrajine.
Sjedinjene Američke Države poslaće još 5.000 vojnika u Poljsku, najavio je američki predsednik Donald Tramp, povezujući tu odluku sa pobedom novog poljskog predsednika Karola Navrockog i odnosima koje Vašington sada gradi sa Varšavom.
Jaroslavska oblast našla se na meti napada ukrajinskih dronova, zbog čega je privremeno zatvoren izlaz iz Jaroslavlja ka Moskvi, saopštio je gubernator regiona Mihail Jevrajev.
Predsednik Rusije Vladimir Putin hitno je sazvao sednicu Saveta bezbednosti zbog Kalinjingrada, jedne od najosetljivijih tačaka mogućeg sukoba Rusije i NATO-a, a pažnju su posebno privukle crvene fascikle na stolu učesnika sastanka.
Rizik da Evropa bude uvučena u sukob sa Rusijom mogao bi da se pojavi i pre 2030. godine, rekao je za Sputnjik stalni predstavnik Rusije pri OEBS Dmitrij Poljanski.
Ruski ekonomista Mihail Hazin ocenjuje da se globalni finansijski sistem približava tački preokreta i da se iza zvaničnih brojki krije mnogo dublja kriza Zapada.
Evropske članice NATO-a produžavaju oružani sukob u Ukrajini, a Zapad više ne krije pripreme za novi veliki evropski rat, izjavio je zamenik ministra odbrane i načelnik Glavne vojno-političke uprave Oružanih snaga Rusije, general armije Viktor Goremikin.
SAD su upozorile Evropsku uniju da bi američki tečni prirodni gas mogao da bude preusmeren na druga tržišta ako Brisel ne ublaži planirana pravila o emisiji metana. Poruka iz Vašingtona jasno pokazuje da Amerika sve otvorenije koristi svoju dominantnu poziciju na evropskom energetskom tržištu.
Predsednik Rusije Vladimir Putin bi, ako Moskva odluči da podigne nivo sukoba i krene u razorne udare po Ukrajini i evropskoj vojnoj infrastrukturi, mogao da vrati generala Sergeja Surovikina, poznatog kao „general Armagedon“.
Politički analitičar Jurij Barančik ocenio je da najnovije vojne vežbe Litvanije, Poljske i Francuske u zoni Suvalskog koridora nisu obična demonstracija savezničke koordinacije, već signal da NATO razrađuje scenarije za moguću krizu oko Kalinjingradske oblasti.
Ruski ekonomski ekspert Mihail Hazin upozorio je da Evropa još ne razume razmere ekonomskog udara koji joj se sprema, jer se krize koje danas pogađaju svet pogrešno posmatraju kao odvojeni problemi, a ne kao deo raspada starog globalnog poretka.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Realna opasnost od novog ruskog pritiska na Kijev iz pravca Belorusije ponovo je ušla u centar pažnje ukrajinskog vojnog i političkog vrha, nakon procena da Moskva pokušava da natera Aleksandra Lukašenka da se dublje uključi u rat protiv Ukrajine.
Drago Parandilović, deda opozicionara Miloša Parandilovića, predsednika Novog lica Srbije, oglasio se povodom najave Miloša Parandilovića da će da ga tuži.
Predsednik Aleksandar Vučić izjavio je da je rejting Srpske napredne stranke u porastu i da će se prava podrška građana videti na izborima, uz ocenu da pojedini mediji potcenjuju birače i njihove odluke.
Opštinski odbor Demokratske stranke u Gornjem Milanovcu saopštio je juče da je doneo odluku o kolektivnoj ostavci članova Odbora i tela koje je formirao za predstojeće izbore, a danas je Informer otkrio ko je za to kriv!
Lider naprednjaka i savetnik predsednika republike za regionalna pitanja Miloš Vučević izjavio je u emisiji "U sredu sa Bojanom Bilbijom" na Radio Beogradu, da nije siguran da je njegova ostavka na mesto premijera nakon pada nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu doprinela stabilizaciji, ali da je time pokazana odgovornost.
Informer televizija danas je apsolutni izbor gledalaca u Srbiji! Dok se građani iz svih krajeva zemlje slivaju u Beograd na veliki skup "Srbija, jedna porodica", oči javnosti uprte su u Informer TV, koja tokom dana beleži ubedljivo najbolju gledanost.
Danas tačno u 17 časova, u programu Dnevnika Zapadne Srbije, gledaoci će imati priliku da prate specijalno, dvosatno izdanje posvećeno otvaranju Moravskog koridora - saobraćajnice koja menja lice ovog dela Srbije i otvara novo poglavlje razvoja, povezivanja i investicija.
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je danas da iako su NIS i MOL dobili od američkog OFAC-a licence za dodatnih 30 dana kako bi se završili pregovori o prodaji ruskog udela.
Ministarka zaštite životne sredine Sara Pavkov sastala se u Briselu sa generalnim direktorom Direktorata Evropske komisije za proširenje i istočno susedstvo Gertom Janom Kopmanom i evropskom komesarkom za životnu sredinu, otpornost u sektoru vode i konkurentnu cirkularnu ekonomiju, Džesikom Rosval, sa kojima je razgovarala o daljim aktivnostima i napretku koji je Srbija ostvarila na putu ka članstvu u Evropskoj uniji.
Među trofejima koji su ove sezone privukli najveću pažnju na tradicionalnoj izložbi Lovačkog udruženja "Vojvoda Milan Obrenović" u Gornjem Milanovcu posebno se izdvojio srndać kapitalac, odstreljen u Takovu.
Pred Osnovnim sudom u Aleksincu 21. jula počeće suđenje Beograđaninu N.P. (33) optuženom da je 27. aprila prošle godine izazvao saobraćajnu nesreću u kojoj je poginula Nevena Zdravković (20).
Više javno tužilaštvo u Somboru podiglo je optužnicu protiv Z. K. (28) iz okoline Sombora i M. D. (43) iz Odžaka zbog sumnje da su izvršili teško ubistvo Aleksandra Stankovića (55) iz Odžaka.
U Novom Sadu se danas popodne dogodila pucnjava u kojoj je ranjen mladić (26), a istraga je odmah utvrdila nesvakidašnji obrt – mladić uopšte nije upucan na mestu gde je pronađen.
Evropska radiodifuzna unija saopštila je da je CBS/Radio Kanada nacionalni javni emiter Kanade njen novi član i da će ta zemlja učestvovati na Evroviziji 2027. u Bugarskoj.
Pevačica Tejlor Svift i njen verenik Trevis Kelsi grade ogroman dvorac unutar arene "Medison Skver Garden" u Njujorku za svoje venčanje koje je zakazano za 3. jul.
Glumica Vesna Stanković već pune dve godine prolazi kroz izuzetno zahtevan životni period, suočavajući se sa ozbiljnim zdravstvenim problemom, karcinomom dojke.
Producent Nikola Burovac izrazio je veliku zahvalnost predsedniku Aleksandru Vučiću, istakavši da zahvaljujući njegovoj višegodišnjoj podršci domaćoj filmskoj i televizijskoj produkciji danas svedočimo zlatnom dobu i velikom uspehu domaće kinematografije.
Tokom letnjih vrućina grudnjak mnogo brže upija znoj i nečistoće, pa stručnjaci upozoravaju da ga ne bi trebalo nositi predugo bez pranja. Evo koliko često bi trebalo da ga perete.
Ako želite da vaša spavaća soba konačno prodiše i dobije onaj prepoznatljivi, sofisticirani izgled koji viđamo u luksuznim hotelima i na stranim sajtovima za dizajn, sve se vrti oko izuzetno pristupačnih trikova koji menjaju celokupan doživljaj prostora.
Ako vam je već pomalo dosta standardnih pohovanih šnicli koje uvek prate isti koraci ili vam je ponestalo inspiracije za teške sosove, vreme je da probate savršene šnicle u korama.
Danas nam se čini nezamislivo preživeti leto bez klime, ali generacije pre nas imale su u rukavu prave male prirodne trikove. Metode naših baka bile su ideaalne za rashlađivanje, a pri tome nisu trošile struju i novac.
Ekipa Informera uhvatila je pevačicu Sandru Valterović, poznatiju kao Seksi Sandra, u Crnoj Gori u kupaćem, dok hladila u vodi, ali i izazovno nameštala kao da je sama na plaži!
Ceca Kitić otvoreno je govorila o najtežim trenucima kroz koje je prošla, od ranog odlaska iz porodičnog doma, preko smrti majke i finansijske borbe zbog kredita, pa sve do razočaranja u ljude i bivše partnere.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.