Oružane snage Ukrajine izvele su masovan napad na ruske gradove krstarećim raketama i bespilotnim letelicama, a Čeboksari su, prema navodima iz ukrajinskih izvora, gađani raketama FP-5 „Flamingo”.
Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je da su sistemi PVO tokom noći oborili 326 ukrajinskih dronova iznad različitih regiona zemlje. Upozorenja zbog opasnosti od raketa i bespilotnih letelica uvedena su u više oblasti, uključujući Uralski federalni okrug, Jugru, Tjumensku oblast i Permski kraj.
Čeboksari su se ponovo našli u centru pažnje zbog tvrdnji da su na grad lansirane ukrajinske krstareće rakete FP-5 „Flamingo”. Reč je o oružju koje Ukrajina sve češće pominje kao sredstvo za duboke udare po ruskoj teritoriji.
Prema informacijama koje su se pojavile posle napada, jedna od raketa pogodila je područje industrijskog preduzeća, nakon čega je izbio požar. Lokalni izvori navode da su se u gradu čule eksplozije, dok su hitne službe upućene na teren.
Zvanični podaci o razmerama štete još se utvrđuju. Za sada nema potpune slike o tome koliko je objekata pogođeno i da li ima povređenih, ali sam izbor Čeboksara kao mete pokazuje da Kijev nastavlja da pomera domet napada duboko u unutrašnjost Rusije.
Rusija tvrdi da je oborila 326 dronova
Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je da je tokom noći oboreno 326 ukrajinskih bespilotnih letelica. Prema tim navodima, dronovi su presretani iznad više regiona, što ukazuje na pokušaj OSU da razvuku rusku protivvazdušnu odbranu na širokom prostoru.
Foto: Tanjug/AP
Flamingo
Takav broj dronova pokazuje da se ne radi o izolovanom napadu na jednu tačku, već o koordinisanoj operaciji koja je istovremeno otvorila više pravaca. Cilj takvih udara obično je da se PVO preoptereti, da se izazove panika u pozadini i da se pogode industrijski, energetski ili vojni objekti.
Ruske vlasti su zbog toga u više regiona uvodile režime opasnosti, a stanovništvo je pozivano da prati upozorenja i izbegava kretanje tokom aktiviranja sirena.
Prva uzbuna zbog dronova u Omskoj oblasti
Posebnu pažnju izazvala je Omska oblast, gde je prvi put proglašena povećana opasnost od dronova. To je važno jer se Omsk nalazi daleko od linije fronta, pa sama uzbuna pokazuje koliko se proširio domet ukrajinskih udara.
Pored Omske oblasti, režim raketne opasnosti bio je na snazi u Uralskom federalnom okrugu, Jugri, Tjumenskoj oblasti i Permskom kraju. Upozorenja u tako udaljenim regionima pokazuju da se ruska pozadina sve češće nalazi pod pritiskom, čak i tamo gde se rat ranije osećao samo kroz vesti sa fronta.
Za Moskvu je to ozbiljan problem, jer svaki novi napad na duboku pozadinu traži dodatno raspoređivanje PVO sistema, radara i mobilnih grupa za presretanje dronova.
Ko je Denis Štilerman
Denis Štilerman je jedan od ljudi koji se povezuju sa ukrajinskom kompanijom Fire Point, proizvođačem raketa FP-5 „Flamingo”. Njegove objave se prate jer su i ranije korišćene kao signal da je određeni napad izveden upravo tim tipom rakete.
Prema ranijim izveštajima, Štilerman je već iznosio tvrdnje o ukrajinskim raketnim kapacitetima i najavljivao mogućnost udara po Moskvi. Takođe su se pojavljivale i njegove izjave o tome da bi Ukrajina teoretski mogla da napravi nuklearnu bombu, što je izazvalo dodatnu pažnju i reakcije.
Zbog toga se njegova najnovija objava posle napada na Čeboksari u ruskim izvorima tumači kao potvrda da su u napadu korišćene rakete FP-5 „Flamingo”.
Ukrajina sve više gađa duboku pozadinu
Noćašnji napad uklapa se u širi obrazac ukrajinske strategije. OSU sve češće pokušavaju da pogode ciljeve daleko od linije fronta, uključujući rafinerije, fabrike, vojne pogone, skladišta i objekte infrastrukture.
Kombinacija krstarećih raketa i velikog broja dronova posebno je opasna za odbranu, jer primorava PVO da istovremeno prati spore bespilotne letelice, niskoleteće rakete i moguće mamce.
Ako su u napadu na Čeboksari zaista korišćene rakete FP-5 „Flamingo”, to znači da Ukrajina pokušava da pokaže da može da pogađa ciljeve na znatno većoj udaljenosti i da ruska unutrašnjost više nije van domašaja.
Rat se sve dublje prenosi u Rusiju
Masovni napad na ruske gradove pokazuje da se rat sve više prenosi daleko iza fronta. Čeboksari, Omska oblast, Ural, Jugra, Tjumenj i Permski kraj više nisu samo geografski udaljene tačke, već prostor u kojem se uvode uzbune i prati kretanje dronova i raketa.
Za Ukrajinu, ovakvi napadi imaju cilj da pokažu domet, oslabe rusku logistiku i nateraju Moskvu da deo odbrane povuče daleko od fronta. Za Rusiju, to znači da se mora braniti mnogo veći prostor, uz stalnu opasnost od novih udara.
Noćašnji talas raketa i dronova zato nije samo još jedan napad u nizu. On pokazuje da se front sve više širi u dubinu Rusije, a da će industrijski i vojni ciljevi daleko od Donbasa, Harkova ili Zaporožja ubuduće sve češće biti deo rata.
Ruske snage šire zonu kontrole u Konstantinovki, dok se borbe za ovaj važan grad u Donjeckoj oblasti nastavljaju pod sve jačim pritiskom na položaje Oružanih snaga Ukrajine.
Oružane snage Ukrajine pokrenule su tokom noći novi talas napada na više ruskih regiona, a na meti su bili Čeboksari, Novokujbiševsk, Sevastopolj, kao i objekti infrastrukture u Vladimirskoj oblasti.
Nakon što je javno uputio otvoreno pismo ruskom predsedniku Vladimiru Putinu sa predlogom za prekid vatre i sastanak, ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski je objasnio da je ta inicijativa bila deo šire, koordinisane diplomatske strategije.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski upozorio je da Rusija već ima, ili će uskoro imati, balističke rakete sposobne da pogode bilo koji evropski grad sa udaljenosti do 5.000 kilometara.
Ukrajinska protivvazdušna odbrana (PVO) tokom noćašnjeg ruskog napada nije oborila nijednu od šest balističkih raketa Iskander-M/S-400, pokazuju podaci iz jutarnjeg izveštaja ukrajinskog Ratnog vazduhoplovstva.
Raketna opasnost tokom noći proglašena je u više od 20 ruskih regiona, dok se na društvenim mrežama šire snimci za koje se tvrdi da prikazuju prelete ukrajinskih raketa „flamingo“ iznad Čuvašije.
Evropski lideri sve otvorenije govore o mogućem sukobu sa Rusijom, povećavaju vojne budžete i pripremaju stanovništvo za godine nestabilnosti, ali veliki deo građana nije spreman da zbog takve politike uzme oružje i ode u rat.
Ukrajina bi nastavkom udara na rusku poljoprivrednu infrastrukturu, mehanizaciju i transportne pravce mogla da ugrozi žetvu i snabdevanje gradova hranom, ocenio je američki konsultant za odnose sa vlastima i veteran Ratne mornarice SAD Bert Votson.
Aktuelna kriza na tržištu goriva pokazala je da svet, uprkos sankcijama i višegodišnjim pokušajima da potisne Moskvu iz globalne trgovine energentima, i dalje snažno zavisi od Rusije, ocenjuje američki Si-En-En.
Svet ulazi u završnu fazu globalnog sloma kapitalizma, a povratak na Sovjetski Savez, monarhiju ili stari zapadni poredak više nije moguć, poručio je ruski istoričar, sociolog i publicista Andrej Fursov.
Vlasti u Berlinu nameravaju da Nemačkoj obezbede direktan pristup nuklearnom oružju, a nemački stručnjaci mogli bi da konstruišu funkcionalnu atomsku bombu za najviše godinu dana, saopštila je Spoljna obaveštajna služba Rusije (SVR).
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruske snage šire zonu kontrole u Konstantinovki, dok se borbe za ovaj važan grad u Donjeckoj oblasti nastavljaju pod sve jačim pritiskom na položaje Oružanih snaga Ukrajine.
Evropski lideri sve otvorenije govore o mogućem sukobu sa Rusijom, povećavaju vojne budžete i pripremaju stanovništvo za godine nestabilnosti, ali veliki deo građana nije spreman da zbog takve politike uzme oružje i ode u rat.
Dok porodica, prijatelji i pošteni građani Srbije tuguju za tragično nastradalim policajcem Vasilijem Lalovićem (33) – nevinim čovekom i ocem troje male dece – na društvenim mrežama odvija se monstruozno lešinarenje.
Nastavlja se blokaderski rat do istrebljenja, a sada su zgubidani ponovo napali članove Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM) u koje su se do juče kleli.
Direktor UKC Niš, doc. dr Milan Lazarević, uputio je snažan i nedvosmislen poziv mladim lekarima u Nišu da se uključe u akcije preventivnih pregleda, koje je inicirao predsednik Vučić, i izađu na teren zajedno sa kolegama iz kliničkog centra i Instituta Niška Banja, tamo gde se najdirektnije spasavaju životi.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ videćete šta je to rastužilo perjanicu Đilasove stranke Borka Stefanovića, gde voli da boravi propali političar Srđan Milivojević, kuda se to zaputio samozvani revolucionar Aleksandar Jovanović Ćuta, kako vreme provodi bivša ministarka zdravlja Danica Grujičić...
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" videli ste gde najviše voli da “dokoniše” blokaderski profesor Jovo Bakić, kako penzionerske dane provode blokaderi Dušan Petričić i Žarko Korać, o čemu “pripoveda” blokaderski analitičar Cvijetin Milivojević, zašto je samozvani revolucionar Predrag Voštinić teški licemer, sa kime je to u društvu bila glumica blokaderka Anđelka Prpić...
Snežana Paunović, ministarka državne uprave i lokalne samouprave gostujući u Info jutru objasnila je zašto se našla na udaru različitih struktura na Kosovu i Metohiji, ali i u centralnom delu Srbije.
Na Odeljenju neuroradiologije Centra za radiologiju Univerzitetskog kliničkog centra Srbije po prvi put u Srbiji, ugrađen venski stent u mozgu kod pacijenta sa hroničnom, stalnom, teškom glavoboljom.
Zbog višesatnih gužvi na Gradini, vozači koji danas putuju ka Grčkoj mogu uštedeti vreme prelaskom na manje opterećene alternativne granice sa Bugarskom.
Policija u Skoplju podnela je krivične prijave protiv dvojice muškaraca iz tog makedonskog grada koji se sumnjiče da su silovali ženu iz Srbije (32) koja živi u Skoplju, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova Severne Makedonije.
Vilem Defo otkrio je da mu je uloga Isusa Hrista u filmu "Poslednje Hristovo iskušenje" bila fizički najzahtevnija u karijeri, a da je zbog nje privremeno i oslepeo.
Netfliks je objavio najnoviji izveštaj koji detaljno otkriva koje su to naslove pretplatnici širom sveta masovno gledali tokom prvih šest meseci 2026. godine.
Bila je kraljica pozorišta, ali i žrtva brutalne sudbine. Život Žanke Stokić obeležile su batine, siromaštvo i smrt u samoći, dok joj je spomenik podigla služavka, jer niko drugi nije želeo.
Nije vam potreban skup organizer da biste zaštitili nakit tokom putovanja. Nekoliko jednostavnih trikova pomoći će vam da stigne na odredište bez oštećenja i petljanja.
Bikini ove godine obeležava 80 godina otkako je prvi put predstavljen javnosti, a kupaći kostim koji je 1946. izazvao skandal danas je jedan od najprepoznatljivijih simbola letnje mode, dok se granice njegovog izgleda i dalje pomeraju.
Starleta Stanija Dobrojević odnela je pobedu u rijalitiju Elita 9 i osvojila glavnu nagradu od 100.000 evra, a njen rijaliti put traje više od 15 godina.
Učesnica rijalitija Elita 9 Aneli Ahmić osvojila je 2. mesto u superfinalu "Elite 9", međutim ona je zaplakala kada je videla da je nije sačekao niko od njenih bliskih ljudi.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.