Oružane snage Ukrajine izvele su masovan napad na ruske gradove krstarećim raketama i bespilotnim letelicama, a Čeboksari su, prema navodima iz ukrajinskih izvora, gađani raketama FP-5 „Flamingo”.
Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je da su sistemi PVO tokom noći oborili 326 ukrajinskih dronova iznad različitih regiona zemlje. Upozorenja zbog opasnosti od raketa i bespilotnih letelica uvedena su u više oblasti, uključujući Uralski federalni okrug, Jugru, Tjumensku oblast i Permski kraj.
Čeboksari su se ponovo našli u centru pažnje zbog tvrdnji da su na grad lansirane ukrajinske krstareće rakete FP-5 „Flamingo”. Reč je o oružju koje Ukrajina sve češće pominje kao sredstvo za duboke udare po ruskoj teritoriji.
Prema informacijama koje su se pojavile posle napada, jedna od raketa pogodila je područje industrijskog preduzeća, nakon čega je izbio požar. Lokalni izvori navode da su se u gradu čule eksplozije, dok su hitne službe upućene na teren.
Zvanični podaci o razmerama štete još se utvrđuju. Za sada nema potpune slike o tome koliko je objekata pogođeno i da li ima povređenih, ali sam izbor Čeboksara kao mete pokazuje da Kijev nastavlja da pomera domet napada duboko u unutrašnjost Rusije.
Rusija tvrdi da je oborila 326 dronova
Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je da je tokom noći oboreno 326 ukrajinskih bespilotnih letelica. Prema tim navodima, dronovi su presretani iznad više regiona, što ukazuje na pokušaj OSU da razvuku rusku protivvazdušnu odbranu na širokom prostoru.
Foto: Tanjug/AP
Flamingo
Takav broj dronova pokazuje da se ne radi o izolovanom napadu na jednu tačku, već o koordinisanoj operaciji koja je istovremeno otvorila više pravaca. Cilj takvih udara obično je da se PVO preoptereti, da se izazove panika u pozadini i da se pogode industrijski, energetski ili vojni objekti.
Ruske vlasti su zbog toga u više regiona uvodile režime opasnosti, a stanovništvo je pozivano da prati upozorenja i izbegava kretanje tokom aktiviranja sirena.
Prva uzbuna zbog dronova u Omskoj oblasti
Posebnu pažnju izazvala je Omska oblast, gde je prvi put proglašena povećana opasnost od dronova. To je važno jer se Omsk nalazi daleko od linije fronta, pa sama uzbuna pokazuje koliko se proširio domet ukrajinskih udara.
Pored Omske oblasti, režim raketne opasnosti bio je na snazi u Uralskom federalnom okrugu, Jugri, Tjumenskoj oblasti i Permskom kraju. Upozorenja u tako udaljenim regionima pokazuju da se ruska pozadina sve češće nalazi pod pritiskom, čak i tamo gde se rat ranije osećao samo kroz vesti sa fronta.
Za Moskvu je to ozbiljan problem, jer svaki novi napad na duboku pozadinu traži dodatno raspoređivanje PVO sistema, radara i mobilnih grupa za presretanje dronova.
Ko je Denis Štilerman
Denis Štilerman je jedan od ljudi koji se povezuju sa ukrajinskom kompanijom Fire Point, proizvođačem raketa FP-5 „Flamingo”. Njegove objave se prate jer su i ranije korišćene kao signal da je određeni napad izveden upravo tim tipom rakete.
Prema ranijim izveštajima, Štilerman je već iznosio tvrdnje o ukrajinskim raketnim kapacitetima i najavljivao mogućnost udara po Moskvi. Takođe su se pojavljivale i njegove izjave o tome da bi Ukrajina teoretski mogla da napravi nuklearnu bombu, što je izazvalo dodatnu pažnju i reakcije.
Zbog toga se njegova najnovija objava posle napada na Čeboksari u ruskim izvorima tumači kao potvrda da su u napadu korišćene rakete FP-5 „Flamingo”.
Ukrajina sve više gađa duboku pozadinu
Noćašnji napad uklapa se u širi obrazac ukrajinske strategije. OSU sve češće pokušavaju da pogode ciljeve daleko od linije fronta, uključujući rafinerije, fabrike, vojne pogone, skladišta i objekte infrastrukture.
Kombinacija krstarećih raketa i velikog broja dronova posebno je opasna za odbranu, jer primorava PVO da istovremeno prati spore bespilotne letelice, niskoleteće rakete i moguće mamce.
Ako su u napadu na Čeboksari zaista korišćene rakete FP-5 „Flamingo”, to znači da Ukrajina pokušava da pokaže da može da pogađa ciljeve na znatno većoj udaljenosti i da ruska unutrašnjost više nije van domašaja.
Rat se sve dublje prenosi u Rusiju
Masovni napad na ruske gradove pokazuje da se rat sve više prenosi daleko iza fronta. Čeboksari, Omska oblast, Ural, Jugra, Tjumenj i Permski kraj više nisu samo geografski udaljene tačke, već prostor u kojem se uvode uzbune i prati kretanje dronova i raketa.
Za Ukrajinu, ovakvi napadi imaju cilj da pokažu domet, oslabe rusku logistiku i nateraju Moskvu da deo odbrane povuče daleko od fronta. Za Rusiju, to znači da se mora braniti mnogo veći prostor, uz stalnu opasnost od novih udara.
Noćašnji talas raketa i dronova zato nije samo još jedan napad u nizu. On pokazuje da se front sve više širi u dubinu Rusije, a da će industrijski i vojni ciljevi daleko od Donbasa, Harkova ili Zaporožja ubuduće sve češće biti deo rata.
Ruske snage šire zonu kontrole u Konstantinovki, dok se borbe za ovaj važan grad u Donjeckoj oblasti nastavljaju pod sve jačim pritiskom na položaje Oružanih snaga Ukrajine.
Oružane snage Ukrajine pokrenule su tokom noći novi talas napada na više ruskih regiona, a na meti su bili Čeboksari, Novokujbiševsk, Sevastopolj, kao i objekti infrastrukture u Vladimirskoj oblasti.
Nakon što je javno uputio otvoreno pismo ruskom predsedniku Vladimiru Putinu sa predlogom za prekid vatre i sastanak, ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski je objasnio da je ta inicijativa bila deo šire, koordinisane diplomatske strategije.
Ruska ambasada u Berlinu upozorila je da bi mesta razmeštanja nemačkih dalekometnih raketa usmerenih protiv Rusije mogla da postanu legitimni vojni ciljevi Moskve.
Ukrajinski lovac MiG-29MU1 oborio je rusku krstareću raketu S8000 „Banderol“ na izuzetno maloj visini, koristeći staru sovjetsku raketu vazduh-vazduh R-60, u presretanju tokom kojeg je pilot imao svega nekoliko sekundi da reaguje.
Rusija navodno planira da tokom 2027. godine proizvede oko 10.000 novih raketa „Danj-T“, čime bi dobila još jedno masovno sredstvo za udare po Ukrajini – jeftinije od klasičnih krstarećih raketa, ali sa bojevom glavom od oko 135 kilograma i dometom do 500 kilometara.
Kijev i njegova okolina ulaze u još jedan dan gotovo neprekidnih vazdušnih napada, dok ogromni požar kod sela Mila, nastao posle ruskog udara na skladišni kompleks, ni jutros nije ugašen, a ukrajinske Vazduhoplovne snage potvrđuju da je samo tokom poslednje noći Rusija lansirala 267 dronova i dve rakete.
Mađarska poslanica u Evropskom parlamentu Žužana Borvendeg optužila je ukrajinske vlasti da su prevarile novu vladu u Budimpešti – obećale su proširenje prava Mađara u Zakarpatju, dobile popuštanje Mađarske prema Kijevu, a zatim, prema njenim rečima, nastavile da ograničavaju prava nacionalnih manjina.
Bivši šef izraelske službe „Nativ“ Jakov Kedmi ocenio je da ishod rata u Ukrajini neće prvenstveno odrediti brzina ruskog napredovanja na frontu, već sposobnost ukrajinske energetike, železnice, luka i sistema snabdevanja da izdrže sve intenzivnije ruske udare.
Ruski naučni uređaj LPDE-CE8 biće postavljen na kinesku svemirsku letelicu Čang’e 8, koja bi 2028. trebalo da krene ka južnom polu Meseca, čime Rusija dobija mesto u jednoj od ključnih kineskih misija za pripremu buduće lunarne istraživačke stanice.
Ruske snage tvrde da su u Harkovskoj oblasti završile ključnu fazu velike operacije okruženja i u „kotlu“ većem od 400 kvadratnih kilometara blokirale do deset bataljona Oružanih snaga Ukrajine (OSU), a sledeći zadatak je da ogromno područje preseku na više manjih džepova i potom ih pojedinačno zauzimaju.
Velika Britanija prvi put posle više decenija obnavlja državne planove za funkcionisanje zemlje u slučaju velikog rata, dok se građanima savetuje da kod kuće imaju zalihe vode, hrane i osnovne opreme za nekoliko dana ozbiljnih poremećaja.
Rumunija je spremna da sa Ukrajinom razvija odbrambenu proizvodnju i podeli svoje tehnologije i gotovo 50 godina iskustva u nuklearnoj energetici, izjavio je rumunski predsednik Nikusor Dan na samitu Karpatske osmorke C8 u Ukrajini.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruske snage šire zonu kontrole u Konstantinovki, dok se borbe za ovaj važan grad u Donjeckoj oblasti nastavljaju pod sve jačim pritiskom na položaje Oružanih snaga Ukrajine.
Boris Tadić, propali političar i čovek koji je upropastio našu zemlju dok je bio na vlasti, na blokaderskom glasilu Nova još jednom je zgrozio naciju svojim nastupom.
Diplomatija se obično odvija za pregovaračkim stolom, ali ruski predsednik Vladimir Putin i indijski premijer Narendra Modi poslednjih godina imaju i jednu neobičnu diplomatsku praksu - zajedničke vožnje automobilom.
Hrvatski poslanik u Evropskom parlamentu Stiven Nikola Bartulica, koji podržava blokadere u Srbiji, zatražio je od Evropske komisije konkretnije mere prema Srbiji, naglasivši da Srbija treba da se kazni i izoluje!
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić još jednom je dokazao zašto je apsolutni šampion u direktnoj komunikaciji sa građanima i zašto njegove objave obaraju sve rekorde na društvenim mrežama.
Isplivao skandalozan, ali i izuzetno poučan snimak koji u potpunosti ogoljava duboku provaliju između poštenog, radnog naroda i neodgovornih uličarskih blokadera.
Željko Hubač, treći na blokaderskoj listi, gostovao je na sarajevskoj N1 televiziji i zajedno sa tamošnjom voditeljkom izveo sramotan, bezobziran i autošovinistički napad na sopstvenu državu.
Učesnice prve sezone Exatlona Srbija Anabela Zonai i Sanja Kalinović žestoko su se sukobile u emisiji "Exatlon Specijal", a varnice u studiju nisu jenjavale.
Iako se čini da turbulencije u Plavom timu Exatlona stvara Mensur Ajdarpašić, eliminisana takmčarka Sanja Jurošević smatra da je on samo srčan i borben.
Mentorka Plavog tima Anabela Zonai u emisiji Exatlon Specijal osvrnula se na dešavanja u njihovom taboru i Dragomirovu reakciju na njen izlazak na poligon.
Takmičarka Plavog tima Sanja Jurošević prva je eliminisana iz Exatlona, a po povratku sa Dominikane u studiju Informera sumirala je utiske o svom učešću.
Crnogorska policija uhapsila je vozača iz Srbije G. M. (52), nakon što je zvaničnim uviđajem utvrđeno da se stena nije odronila, već da je on sam skrenuo sa puta i zakucao dvospratni autobus pun dece u stenski usek kod Mojkovca, pri čemu je vođa puta teško povređen.
Srbija se već mesecima suočava sa talasom nezapamćenog bahatluka i divljanja na saobraćajnicama, u kojima su pod točkovima pijanih, neodgovornih i vozača bez dozvole stradale čitave porodice i deca.
Beogradska policija je na nogama zbog serije prevara koje potresaju prestonicu. Naime, samo dan nakon što je starica Lj. P. (86) ostala bez ušteđevine, danas se policiji javila nova žrtva - Beograđanka B. J. (72), kojoj su prevaranti iz kuće odneli sve što je imala.
Američka glumica Šeron Stoun izjavila je da je njen tadašnji suprug Fil Bronstajn, bez njenog znanja i saglasnosti, pristao na njenu operaciju mozga dok se 2001. godine oporavljala od moždanog udara i krvarenja u mozgu.
Na šabačkom vašaru svojevremeno su nastupala velika imena domaće estrade, među kojima je i bio Šaban Šaulić, zbog čega pevač Uroš Živković ne vidi ništa sporno u tome što i sam peva na ovoj manifestaciji.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.