Krim je ušao u novu fazu krize posle ukrajinskih udara na naftnu infrastrukturu kod Kerča: prodaja goriva stanovništvu je zaustavljena ili strogo ograničena, pumpe presušuju, a saobraćaj preko ključnih pravaca ka poluostrvu ponovo je pod pritiskom.
Kada se jedan deo te mreže prekine, posledice se brzo vide na pumpama.
Gorivo više nije slobodno dostupno
Vlasti koje je Rusija postavila na Krimu već su obustavljale prodaju benzina za gotovinu, zaustavljale izdavanje novih kupona i ograničavale kupovinu na 20 litara po vozilu za one koji već imaju važeće kupone.
To praktično znači da gorivo više nije normalna roba koju građanin može da kupi kada mu zatreba.
Na pumpama su uvedene kontrole, beleže se registarske tablice, a zvaničnici pokušavaju da spreče gomilanje zaliha i preprodaju.
Ruski zvaničnici tvrde da su mere privremene, ali prizori sa terena pokazuju drugačiju sliku: dugi redovi, prazne pumpe i sve veća nervoza među stanovnicima i turistima.
Kerč nije samo grad na istoku poluostrva. To je čvor kroz koji prolaze veze sa Krasnodarskim krajem, Kerčkim mostom i trajektnim linijama preko Kerčkog moreuza.
Posle novih udara, trajektni saobraćaj preko Kerčkog moreuza bio je privremeno obustavljen, dok je saobraćaj preko mosta ka Krimu takođe bio zaustavljan satima.
U jednom trenutku, prema izveštajima, zastoj na mostu trajao je više od devet sati, a više vozova kasnilo je zbog poremećaja u saobraćaju.
Za civilni život to znači čekanje i nestašice. Za vojnu logistiku to znači još veći problem: svaka cisterna, svaki kamion i svaki vagon goriva postaju deo rute koju Ukrajina pokušava da preseče.
Teški teret sve teže ide preko mosta
Kerčki most je još ranije izgubio deo svoje uloge za teške terete, naročito kada je reč o gorivu i vojnoj logistici.
Zbog prethodnih ukrajinskih napada i bezbednosnih ograničenja, isporuke goriva preko mosta već dugo nisu jednostavne. Deo tereta prebacivan je trajektima, ali i ta opcija sada postaje ranjiva.
Kada trajekti stanu, a most se zatvara ili ograničava, Krim ostaje zavisan od dužih, sporijih i opasnijih ruta.
To je suština ukrajinske kampanje: ne mora svaki pravac da bude uništen zauvek. Dovoljno je da se stalno prekida, zatvara, popravlja i preusmerava, pa da snabdevanje počne da puca.
Nestašice se više ne mogu sakriti
Krimske pumpe već danima rade pod pritiskom.
Rojtersovi svedoci ranije su javili da su pojedine benzinske stanice na poluostrvu ostale bez goriva, dok su ruske vlasti pokušavale da uvedu red kroz kupone, limite i administrativne mere.
Kriza se ne vidi samo u praznim rezervoarima.
Nestašica goriva udara i na javne službe, snabdevanje prodavnica, kretanje turista, rad komunalnih preduzeća i vojnu logistiku. Ako kamion ne može da stigne, ne kasni samo gorivo. Kasni hrana, oprema, delovi, lekovi, municija i sve što zavisi od drumskog i železničkog transporta.
Zato je gorivo najbrži pokazatelj šireg logističkog problema.
Ukrajina gađa logistiku, ne samo skladišta
Napadi na Krim nisu izolovani incidenti.
Kijev već nedeljama vodi kampanju protiv ruskih pravaca snabdevanja ka Krimu i jugu. Mete su rafinerije, skladišta goriva, mostovi, vozovi, cisterne, kamioni i saobraćajni čvorovi.
Cilj je da se poluostrvo, koje nema sopstvene dovoljne izvore goriva, učini sve skupljim i težim za održavanje.
Zbog toga su udari na Kerč posebno važni.
Ako se pogode skladišta goriva, smanjuju se zalihe. Ako se poremete trajekti, otežava se dopuna. Ako se zatvori most, makar privremeno, pravi se gužva na celoj mreži. Ako se istovremeno gađaju kopnene rute, Rusija nema mnogo brzih alternativa.
Struja: kvarovi postoje, ali planske restrikcije nisu potvrđene
Posle najnovijih udara, lokalni operater elektro-mreže prijavio je prekide u pojedinim oblastima zbog oštećenja mreže.
To znači da problema sa strujom ima.
Međutim, tvrdnja da će ruske vlasti uvesti obavezne planske restrikcije struje širom Krima zbog nestašice goriva za sada nije potvrđena iz dovoljno čvrstih izvora.
Zato je najpreciznije reći: energetska mreža je pogođena i ima lokalnih prekida, ali nema pouzdane potvrde da je uveden opšti režim obaveznih isključenja za celo poluostrvo.
U ovakvoj situaciji, razlika je važna.
Jedno su lokalni kvarovi i prekidi posle udara. Drugo je zvanični režim planskih isključenja struje zbog nedostatka goriva.
Bivši premijer Poljske Lešek Miler poručio je ukrajinskim političarima da, ako već masovno vraćaju poljska odlikovanja, onda Varšavi mogu da vrate i MiG-ove, tenkove i oružje koje je Poljska poslala Kijevu tokom rata.
Bivši poslanik Vrhovne rade i major OSU Igor Lucenko tvrdi da je Ukrajina više puta izvodila tajne diverzije na teritoriji Belorusije, gađajući relejne stanice koje, prema ukrajinskim navodima, pomažu ruskim dronovima „Geranj“ da lete ka severu Ukrajine.
Mađarska će organizovati pravno obavezujući referendum o članstvu Ukrajine u EU ako Kijev uspe da završi pregovore sa Briselom, poručio je mađarski premijer Peter Mađar, čime je Budimpešta jasno stavila do znanja da ukrajinski put ka Uniji neće zavisiti samo od evropskih institucija.
Vlasti u Sevastopolju obustavile su prodaju benzina stanovništvu preko ranije izdatih QR kodova, pošto cisterne sa gorivom nisu stigle u grad, dok se cela kriza poklapa sa velikim požarima na Krimu posle noćnog napada udarnih dronova.
Ukrajinska kampanja za vojnu i logističku izolaciju Krima troši ogromne količine dronova i drugih sredstava, a predsednik Volodimir Zelenski sada je priznao da je novac namenjen Ministarstvu odbrane za drugu polovinu 2026. potrošen unapred i da je u vojnom budžetu nastala rupa od čak 27 milijardi dolara.
Ukrajinska komanda hitno je vratila pripadnike 4. puka Snaga za specijalne operacije sa odmora i prebacila ih prema Dobropolju, jednom od trenutno najosetljivijih delova fronta u Donbasu, što je među ruskim vojnim izvorima odmah protumačeno kao znak da Kijev očekuje ozbiljnu bitku na prilazima gradu i pravcu koji dalje vodi ka Kramatorsku i Slavjansku.
Da li Ukrajina na severu zemlje samo ubrzano gradi odbranu od mogućeg ruskog napada ili se iza utvrđivanja Černigovske oblasti priprema teren za novi iznenadni upad preko ruske granice, po modelu operacije u Kurskoj oblasti iz avgusta 2024. godine?
Ukrajina razvija sopstvene balističke rakete koje bi mogle da uđu u borbenu upotrebu već ove jeseni, a jedna od njih projektovana je za udare na udaljenosti dovoljne da iz Ukrajine dohvati i Moskvu.
Ruski teški vojno-transportni avion An-124-100 „Ruslan“, isti onaj koji je 2022. korišćen za dopremanje raketa za sisteme „Iskander“ u Belorusiju, obavio je početkom septembra misteriozan let ka Kalinjingradskoj oblasti, ali za sada nema podataka šta se nalazilo u njegovom ogromnom teretnom prostoru.
Zatvaranje takozvanog „Volčanskog kotla“, u kojem se prema ruskim izvorima nalazi oko 2.000 ukrajinskih vojnika, moglo bi da otvori ruskim snagama prostor za dalje napredovanje prema Harkovu, ocenio je ruski vojni stručnjak i penzionisani kapetan prvog ranga Vasilij Dandikin.
Ukrajina je zvanično zatražila nekoliko milijardi evra iz kreditnog paketa Evropske unije vrednog 90 milijardi evra za kupovinu američkih presretačkih raketa PAC-3 za sisteme Patriot.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov upozorio je evropske države da bi eventualni direktan napad na Rusiju doveo do „suštinski drugačijeg“ i veoma kratkog rata.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Bivši premijer Poljske Lešek Miler poručio je ukrajinskim političarima da, ako već masovno vraćaju poljska odlikovanja, onda Varšavi mogu da vrate i MiG-ove, tenkove i oružje koje je Poljska poslala Kijevu tokom rata.
Tajkunska novinarka Žaklina Tatalović, nekadašnja blokaderska zvezda sa antisrpske N1 koja, ako se uzmu u obzir najave glavnog urednika te televizije Branislava Šovljanskog odlazi u prevremenu penziju, podelila je, najblaže rečeno, krajnje neobičan snimak na svom profilu na Iksu.
Ukrajinska komanda hitno je vratila pripadnike 4. puka Snaga za specijalne operacije sa odmora i prebacila ih prema Dobropolju, jednom od trenutno najosetljivijih delova fronta u Donbasu, što je među ruskim vojnim izvorima odmah protumačeno kao znak da Kijev očekuje ozbiljnu bitku na prilazima gradu i pravcu koji dalje vodi ka Kramatorsku i Slavjansku.
Javnost na društvenim mrežama ostala je u potpunom šoku nakon što su isplivali jezivi detalji o Zoranu Đajiću, kojeg su blokaderi stavili na svoju blokadersku listu i nude ga građanima kao svoju perjanicu.
Aleksandar Šešelj, zamenik predsednika SRS ukazao je na činjenicu da blokadersku listu podržava Zeleno-levi front, Pokret slobodnih građana, Demokratska stranka i Liga socijaldemokrata Vojvodine i to pokazuje kakva bi bila politika koju bi ta lista sprovodila ako bi došla na vlast.
Učesnik druge sezone Exatlona Dragomir Radojević otkrio je kako je izgledao njegov život na Kosovu i Metohiji, ali se prisetio i trenutka kada je svoj život nastavio u Beogradu i postao radiolog.
Svetski šampion Ivan Markioli iz Beograda radi kao di-džej i fitnes trener, voli da kampuje i vozi motor, a uskoro ćemo ga videti na Exatlon poligonima.
Učesnica Exatlona 2 Sanja Jurošević veoma je staložena, ali ako neko pređe njen prag tolerancije i iz nje izvuče najgore, kako sama kaže, pretvara se u zver.
U prethodnoj epizodi emisije „Na merama“ pokazali smo vam šta rade osvedočeni blokaderi Nenad Kulačin i Marko Vidojković kad misle da ih niko ne gleda, kako nekadašnji političar Žarko Korać pokušava da iz penzije diže tenzije, u čijem društvu se opušta modna kreatorka Verica Rakočević, zašto je glumac blokader Milan Marić „utripovao“ da je veća zvezda od Žan-Klod Vam Dama…
Doktor Stojan Radenović, matematičar i profesor u penziji gostujući u Info jutru objasnio je zašto je za njega čast da bude na izbornoj listi Srpske napredne stranke.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obećao da će država učiniti sve kako bi se smanjila lista čekanja za obolele od cistične fibroze, kao i da će pomoći oko terapije.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas, tokom predstavljanja novih mera za poboljšanje životnog standarda, da je do sada dodeljeno više od 6.000 kredita za mlade za subvencionisanu kupovinu stanova i ukazao da je time za te ljude na najlakši i najbrži način rešeno stabeno pitanje, kao i da će država nastavti sa ovom merom.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić predstavlja u Palati Srbija nove mere za poboljšanje životnog standarda građana i tom prilikom je istakao da su samo Danska i Malta u Evropi ispred nas po stopi privrednog rasta.
Država Srbija mnogo je ulagala u Klinički centar Srbije, a za pacijente su obezbeđeni uslovi kakve retko ko ima u Evropi, rekao je danas ministar zdravlja Zlatibor Lončar.
Jutrošnji odlazak u školu pretvorio se u stravičan horor u naselju Lisović kod Barajeva, kada je komšijski šarplaninac brutalno napao i izujedao devojčicu (16).
Profesor Elektrotehničkog fakulteta u Zagrebu Mario B. pokazao je neviđeno herojstvo tokom jutrošnjeg napada u srednjoj školi, kada je bez razmišljanja utrčao u zgradu iz koje su deca panično bežala. On je pomogao da se obuzda maskirani napadač, a zatim u toaletu zatekao izbodenog đaka oblivenog krvlju i pružao mu prvu pomoć do dolaska Hitne pomoći.
Nišlija Stefan Ristić (36) osuđen je na 4 godine zatvora jer je 31. oktobra 2024. godine u kafiću na Trgu kralja Milana u ovom gradu pokušao da ubije svog poslovnog partnera Ivana Ilića (43).
Više javno tužilaštvo u Pančevu je danas donelo naredbu o sprovođenju istrage protiv osumnjičenog P.V. (35) iz Starčeva zbog sumnje da je izvršio krivična dela teško ubistvo i nedozvoljeno nošenje eksplozivnih materija.
Keli Ozborn šokirala je javnost priznanjem da je kokain prvi put probala kao tinejdžerka, i to ni manje ni više nego uz pomoć bliskog prijatelja i kolege njenog oca, legendarnog rokera Ozija Ozborna.
Na današnji dan, 11. septembra 1914. godine, rođen je patrijarh Pavle, duhovni pastir, čovek skromnosti i vrline, kojeg je narod neizmerno voleo i poštovao za života, a čijim se mudrim rečima i porukama i danas svakodnevno vraćamo.
Slavni reper Snup Dog biće voditelj ovogodišnje prestižne dodele MTV VMA nagrada! Muzička zvezda, čije je pravo ime Kalvin Brodus Džunior (54), zvanično je najavljena kao domaćin svečanosti koja je zakazana za nedelju, 27. septembar.
Film "Izlet" reditelja Nenada Pavlovića, u produkciji Digimedia iz Beograda, izabran je za srpskog kandidata za 99. dodelu nagrade Američke akademije filmske umetnosti i nauke, Oskar, u kategoriji za najbolji međunarodni film 2026. godine, saopštili su producenti.
Reper Vuk Mob gostovao je u emisiji "Demanti" koja se emituje na Jutjub kanalu "Informer portal", gde je otvoreno govorio o svom odrastanju, školskim danima i problemima koje je imao sa autoritetima.
Starleta Tamara Đurić oglasila se za Informer nakon što je naš portal objavio njenu izjavu datu u Policijskoj stanici, povodom incidenta u kom je prijavila bivšeg supruga Nikolu Kačarevića.
Od "Kukavice" do "Tri čaše", svaka faza raskida ima svoju himnu, a izbor pesme često zavisi od toga da li se bivši preboljeva, proklinje ili se ipak potajno očekuje njegova poruka.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.