Zamenik ministra spoljnih poslova Rusije Aleksandar Gruško izjavio je da se zemlje NATO i Evropske unije, prema proceni Moskve, zaista pripremaju za vojni sukob sa Rusijom „negde na prelazu u 2030. godinu“, a kao glavni cilj Zapada označio je pokušaj da se Rusiji nanese strateški poraz.
Gruško je za „Izvestija“ rekao da se razlika između NATO i EU iz vojne perspektive sve više briše, jer i Alijansa i Brisel, kako tvrdi, vode istu politiku prema Moskvi. Prema njegovim rečima, prioriteti koje zapadne zemlje javno formulišu, njihove odluke na međunarodnoj sceni i vojno-politički pravac pokazuju da se Zapad sprema za mnogo ozbiljniju konfrontaciju sa Rusijom.
- Ako pogledamo suštinu politike, njihove akcije na međunarodnoj sceni, prioritete koje su artikulisale zemlje NATO i EU, a razlika između njih iz vojne perspektive je već mala, mislim na njihove agresivne težnje prema Ruskoj Federaciji, a njihov primarni cilj je postizanje strateškog poraza Rusije. Naravno, pretpostavljamo da se oni zaista spremaju za vojni sukob sa Rusijom negde oko 2030. godine - rekao je Gruško.
Moskva vidi spajanje NATO i EU
Gruškova izjava dolazi u trenutku kada Moskva sve češće tvrdi da EU više nije samo politički i ekonomski blok, već da se pretvara u vojni dodatak NATO-a. Ruski diplomata je upravo na tome insistirao: prema njegovoj oceni, iz vojne perspektive razlika između Alijanse i EU postaje sve manja.
Za Moskvu je ključna formulacija o „strateškom porazu Rusije“. To je izraz koji ruski zvaničnici poslednjih godina koriste kao dokaz da Zapad ne želi samo da podrži Ukrajinu, već da dugoročno oslabi samu Rusku Federaciju — vojno, ekonomski i geopolitički.
Gruško je poručio da se pripreme ne vide samo u izjavama, već i u praktičnim potezima: rastu vojnih budžeta, jačanju industrije naoružanja, prebacivanju trupa na istočno krilo NATO-a i sve čvršćem vezivanju evropske bezbednosne politike za američku strategiju.
Godina 2030. kao rok za veliku konfrontaciju
Najvažniji deo Gruškove izjave je pominjanje 2030. godine. Moskva tvrdi da upravo taj rok sve češće vidi u zapadnim vojnim planovima, procenama i programima jačanja kapaciteta.
Ruski zvaničnici ranije su više puta upozoravali da evropske države ubrzano povećavaju vojne rashode i obnavljaju industrijsku bazu za dugotrajan sukob. U tom okviru, 2030. se u Moskvi tumači kao godina do koje NATO i EU žele da budu spremni za mogući direktan vojni obračun sa Rusijom.
Ta procena ne znači da Moskva tvrdi da će rat sigurno početi baš tada, već da rusko Ministarstvo spoljnih poslova polazi od pretpostavke da se Zapad za takav scenario ozbiljno priprema.
Poruka Zapadu i ruskoj javnosti
Gruškova izjava ima dve adrese. Prva je Zapad, kome Moskva šalje signal da vidi njegove vojne pripreme i da ih ne tumači kao odbrambene, već kao deo dugoročne strategije pritiska na Rusiju.
Druga adresa je domaća javnost. Kremlj već mesecima gradi narativ da se rat u Ukrajini ne vodi samo protiv Kijeva, već protiv šireg zapadnog bloka koji koristi Ukrajinu kao vojni i politički instrument protiv Rusije.
Zato Gruškove reči nisu obična diplomatska ocena. One se uklapaju u širu rusku poruku da se Evropa militarizuje, da NATO pomera infrastrukturu bliže ruskim granicama i da Moskva mora da računa na dug period konfrontacije.
Ukrajinske Snage bespilotnih sistema OSU pogodile su tokom noći naftni terminal u oblasti Kerča, na Krimu, na lokaciji koja se nalazi vrlo blizu Krimskog mosta, a posle udara ruske vlasti na poluostrvu potpuno su obustavile prodaju goriva civilima.
Ruske snage objavile su seriju snimaka iz Krasnog Limana na kojima se vide kretanje pešadije i isticanje zastava u centralnom, zapadnom i južnom delu grada, dok su ukrajinski vojni analitičari geolocirali kadrove i potvrdili prisustvo ruskih boraca na više tačaka u urbanoj zoni.
Ruske Vazdušno-kosmičke snage pogodile su navođenim avio-bombama harkovsku TE-5, jednu od najvažnijih termoelektrana-toplana za Harkov i okolinu, a lokalni izvori tvrde da je na objekat palo nekoliko FAB bombi.
Moskva je tokom noći ponovo bila meta napada dronovima, a ruska protivvazdušna odbrana je do 4.39 uništila 58 bespilotnih letelica koje su, prema tvrdnjama gradonačelnika Sergeja Sobjanjina, letele ka ruskoj prestonici.
Šef Pentagona Pit Hegset najavio je stvaranje „NATO 3.0“, nove verzije Severnoatlantske alijanse koja se vraća tvrdoj vojnoj sili, odvraćanju i logici Hladnog rata.
NATO procenjuje da je Rusija u ratu protiv Ukrajine do sada izgubila više od 1.4 miliona vojnika, ali u Severnoatlantskom savezu veruju da Moskva uprkos enormnim gubicima i dalje ne odustaje od svojih prvobitnih ciljeva.
Bivši analitičar CIA za Rusiju Džordž Bib upozorio je da ukrajinsko-evropske provokacije protiv Rusije mogu da dovedu Sjedinjene Američke Države pred najopasniji mogući izbor: ulazak u rat sa Rusijom, koji bi mogao da preraste u nuklearni sukob, ili odbijanje primene člana 5 i urušavanje NATO-a iznutra.
Litvanija, Poljska i Francuska od 16. do 26. juna izvešće vojne manevre u zoni Suvalkskog koridora, uskog pojasa zemlje između Belorusije i ruske Kalinjingradske oblasti, koji se godinama smatra jednom od najzapaljivijih tačaka Evrope.
Izjava glavnokomandujućeg savezničkim snagama NATO-a u Evropi Aleksusa Grinkeviča da Rusija ne želi sukob sa Alijansom izazvala je burnu reakciju u Francuskoj, gde je lider stranke Patriote Florijan Filipo poručio da se time srušio čitav narativ o „ruskoj pretnji“ Zapadu.
Švedski Odbor za odbranu upozorio je u novom izveštaju da bi vojni sukob Rusije i NATO-a mogao da počne „relativno uskoro“, ukoliko Moskva proceni da su politički uslovi za takav potez povoljni.
Dok je pažnja evropske javnosti usmerena na druge krize, Rusija uz granice severne Evrope i Baltika ubrzano gomila vojsku, širi baze i premešta tehniku, što u NATO-u sve otvorenije tumače kao pripremu za najgori scenario.
Iran je, prema oceni norveškog politikologa Glena Dizena, pokazao Moskvi model koji bi Rusija mogla da primeni prema NATO-u i baltičkim državama: ne čekati udar u pasivnoj poziciji, već unapred staviti do znanja da će svaki napad izazvati brz i proporcionalan odgovor.
Pozivi da NATO pokaže spremnost za napad na Kalinjingradsku oblast Rusije neodgovorni su i ne smeju se izgovarati olako, poručio je hrvatski predsednik Zoran Milanović, kritikujući izjavu litvanskog ministra spoljnih poslova Kestutisa Budrisa.
Ruske snage pogodile su zgradu SBU u Nikolajevu u trenutku kada je, prema tvrdnjama proruskog podzemlja i pojedinih vojnih analitičara, u tom objektu održavan zatvoreni sastanak sa stranim savetnicima i predstavnicima NATO-a.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ukrajinske Snage bespilotnih sistema OSU pogodile su tokom noći naftni terminal u oblasti Kerča, na Krimu, na lokaciji koja se nalazi vrlo blizu Krimskog mosta, a posle udara ruske vlasti na poluostrvu potpuno su obustavile prodaju goriva civilima.
Nakon što je VJT u Beogradu saopštilo da su tokom istrage pronađeni zapisnici plenuma koji, prema njihovim navodima, ukazuju da je priča o navodnoj upotrebi zvučnog topa bila unapred planirana, o ovoj temi govorio je politički filozof Dragoljub Kojčić je ovaj slučaj povezao sa slučajem Račak.
Iran odbija da se vrati za pregovarački sto sa SAD dok se predsednik SAD Donald Tramp ne izvini zbog nedavnih pretnji Teheranu, a istovremeno je pooštrio uslove za nastavak dogovora: više nije dovoljno samo primirje u Libanu, već se sada traži i povlačenje izraelske vojske sa juga zemlje.
Novinar nedeljnika Radar Marko Radonjić i voditeljka Nove S Nevenom Madžarević složili su se u emisiji da je priča o takozvanom "Sarajevo safariju", u kojoj je godinama u delu javnosti targetiran i predsednik Srbije Aleksandar Vučić fabrikovan.
Sukobi između predstavnika opozicije i blokaderskog pokreta sve su vidljiviji, a najnovija epizoda emisije "Utisak nedelje" još jednom je pokazala duboke razlike koje postoje među njima.
Premijer Hrvatske Andrej Plenković poručio je u ponedeljak, na Dan antifašističke borbe, da su hrvatski antifašisti svojim otporom nacizmu i fašizmu dali važan doprinos borbi za slobodu i svrstali Hrvatsku među narode pobedničke antifašističke koalicije u Drugom svetskom ratu.
Rasprava o političkoj ulozi studenata blokadera i odnosu opozicionih stranaka prema njihovim zahtevima nastavljena je i u najnovijoj emisiji "Utisak nedelje", gde su se mogle čuti veoma oštre poruke.
Potpredsednica opozicione Stranke slobode i pravde Marinika Tepić iznela je oštre kritike na račun RTS-a, gostujući u Utisku nedelje kod Olje Bećković na blokaderskoj televiziji Nova S.
Identifikovano je više od 30 novih virusa koje prenose krpelji, komarci, mali sisari i slepi miševi u Rusiji, prema podacima koje je objavio ruski Federalni istraživački centar za virusologiju i biotehnologiju Vektor (Rospotrebnadzor).
Teška saobraćajna nezgoda dogodila se sinoć oko 21.20 časova na uglu Ulice Svetozara Markovića i Bulevara kralja Aleksandra u Beogradu, kada je dečaka na biciku udario automobil.
Javno komunalno preduzeće "GSP Beograd" saopštilo je danas da tramvaj nije udario dečaka u nesreći koja se dogodila sinoć u 21.25 časova, već da je nesreću izazvao automobil.
Srpskim državljanima V. U.(35) i B. B.(30), iz Beograda izrečene su kazne od po 1.500 evra, nakon što su kada ih je policija zaustavila u mestu Donji Štoj, a oni odbili da se podvrgnu testu na prisustvo psihoaktivnih supstanci.
Glumac Ivan Zablaćanski, sin proslavljenog i tragično stradalog glumca Milenka Zablaćanskog, uspešno gradi svoju karijeru i niže sve bolje uloge u pozorištu i na televiziji.
Porodica i advokat turske glumice Eče Irtem tvrde da ju je nedavno tokom putovanja na Tajland ugrizao majmun, a nedelju dana kasnije bila je mrtva, sa tri rane na levoj ruci.
Akcioni triler "Citizen Vigilante", u kojem glavnu ulogu tumači Armi Hamer, zabranjen je u Nemačkoj nakon što su nadležni odbili da mu dodele starosnu oznaku, uz obrazloženje da podstiče nasilje prema migrantima, dok pojedini kritičari autora filma, kontroverznog nemačkog reditelja Uvea Bola, optužuju za krajnje desničarske stavove.
Dok sve više ljudi poseže za estetskim tretmanima kako bi dobili punije usne, društvene mreže su ponudile znatno jednostavniju i pristupačniju alternativu.
Kjara Mazola je italijanska kreatorka digitalnog sadržaja, model i šminkerka koja je u poslednjih nekoliko godina stekla veliku popularnost na društvenim mrežama. Na Instagramu i drugim platformama prati je više od pola miliona ljudi
Dok neki posežu za skupim preparatima, iskusni baštovani često se oslanjaju na mešavinu mleka, vode, sode bikarbone i deterdženta kao prvu liniju odbrane od plamenjače.
Biznismen Duško Šarić organizovao je gala proslavu za ćerku Dariu, a među poznatim zvanicama mikrofona su se latili Uroš Živković, Marina Visković, Maja Berović i Šako Polumenta.
Pobednik ovogodišnje sezone muzičkog takmičenja "Nikad nije kasno", kada je reč o glasovima sa Fejsbuka je Jasmin Selmanović Jasko. On inače prolazi kroz teške trenutke u životu.
Rijaliti "Elita 9" sinoć je napustila Aleksandra Jakšić, a odmah pri izlasku otkrila je da će po njenom mišljenju ovogodišnja pobednica biti Aneli Ahmić.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.