Zamenik ministra spoljnih poslova Rusije Aleksandar Gruško izjavio je da se zemlje NATO i Evropske unije, prema proceni Moskve, zaista pripremaju za vojni sukob sa Rusijom „negde na prelazu u 2030. godinu“, a kao glavni cilj Zapada označio je pokušaj da se Rusiji nanese strateški poraz.
Gruško je za „Izvestija“ rekao da se razlika između NATO i EU iz vojne perspektive sve više briše, jer i Alijansa i Brisel, kako tvrdi, vode istu politiku prema Moskvi. Prema njegovim rečima, prioriteti koje zapadne zemlje javno formulišu, njihove odluke na međunarodnoj sceni i vojno-politički pravac pokazuju da se Zapad sprema za mnogo ozbiljniju konfrontaciju sa Rusijom.
- Ako pogledamo suštinu politike, njihove akcije na međunarodnoj sceni, prioritete koje su artikulisale zemlje NATO i EU, a razlika između njih iz vojne perspektive je već mala, mislim na njihove agresivne težnje prema Ruskoj Federaciji, a njihov primarni cilj je postizanje strateškog poraza Rusije. Naravno, pretpostavljamo da se oni zaista spremaju za vojni sukob sa Rusijom negde oko 2030. godine - rekao je Gruško.
Moskva vidi spajanje NATO i EU
Gruškova izjava dolazi u trenutku kada Moskva sve češće tvrdi da EU više nije samo politički i ekonomski blok, već da se pretvara u vojni dodatak NATO-a. Ruski diplomata je upravo na tome insistirao: prema njegovoj oceni, iz vojne perspektive razlika između Alijanse i EU postaje sve manja.
Za Moskvu je ključna formulacija o „strateškom porazu Rusije“. To je izraz koji ruski zvaničnici poslednjih godina koriste kao dokaz da Zapad ne želi samo da podrži Ukrajinu, već da dugoročno oslabi samu Rusku Federaciju — vojno, ekonomski i geopolitički.
Gruško je poručio da se pripreme ne vide samo u izjavama, već i u praktičnim potezima: rastu vojnih budžeta, jačanju industrije naoružanja, prebacivanju trupa na istočno krilo NATO-a i sve čvršćem vezivanju evropske bezbednosne politike za američku strategiju.
Godina 2030. kao rok za veliku konfrontaciju
Najvažniji deo Gruškove izjave je pominjanje 2030. godine. Moskva tvrdi da upravo taj rok sve češće vidi u zapadnim vojnim planovima, procenama i programima jačanja kapaciteta.
Ruski zvaničnici ranije su više puta upozoravali da evropske države ubrzano povećavaju vojne rashode i obnavljaju industrijsku bazu za dugotrajan sukob. U tom okviru, 2030. se u Moskvi tumači kao godina do koje NATO i EU žele da budu spremni za mogući direktan vojni obračun sa Rusijom.
Ta procena ne znači da Moskva tvrdi da će rat sigurno početi baš tada, već da rusko Ministarstvo spoljnih poslova polazi od pretpostavke da se Zapad za takav scenario ozbiljno priprema.
Poruka Zapadu i ruskoj javnosti
Gruškova izjava ima dve adrese. Prva je Zapad, kome Moskva šalje signal da vidi njegove vojne pripreme i da ih ne tumači kao odbrambene, već kao deo dugoročne strategije pritiska na Rusiju.
Druga adresa je domaća javnost. Kremlj već mesecima gradi narativ da se rat u Ukrajini ne vodi samo protiv Kijeva, već protiv šireg zapadnog bloka koji koristi Ukrajinu kao vojni i politički instrument protiv Rusije.
Zato Gruškove reči nisu obična diplomatska ocena. One se uklapaju u širu rusku poruku da se Evropa militarizuje, da NATO pomera infrastrukturu bliže ruskim granicama i da Moskva mora da računa na dug period konfrontacije.
Ukrajinske Snage bespilotnih sistema OSU pogodile su tokom noći naftni terminal u oblasti Kerča, na Krimu, na lokaciji koja se nalazi vrlo blizu Krimskog mosta, a posle udara ruske vlasti na poluostrvu potpuno su obustavile prodaju goriva civilima.
Ruske snage objavile su seriju snimaka iz Krasnog Limana na kojima se vide kretanje pešadije i isticanje zastava u centralnom, zapadnom i južnom delu grada, dok su ukrajinski vojni analitičari geolocirali kadrove i potvrdili prisustvo ruskih boraca na više tačaka u urbanoj zoni.
Ruske Vazdušno-kosmičke snage pogodile su navođenim avio-bombama harkovsku TE-5, jednu od najvažnijih termoelektrana-toplana za Harkov i okolinu, a lokalni izvori tvrde da je na objekat palo nekoliko FAB bombi.
Moskva je tokom noći ponovo bila meta napada dronovima, a ruska protivvazdušna odbrana je do 4.39 uništila 58 bespilotnih letelica koje su, prema tvrdnjama gradonačelnika Sergeja Sobjanjina, letele ka ruskoj prestonici.
Naoružanje koje je NATO godinama slao Ukrajini trebalo je da iscrpi i slomi ruske snage, ali je neprekidno suočavanje sa zapadnim raketama i hiljadama dronova proizvelo potpuno suprotan efekat.
NATO je izveo neuobičajeno veliku demonstraciju vazdušne sile oko ruske Kalinjingradske oblasti, gde je u isto vreme angažovano oko 25 aviona različite namene, uključujući lovce, izviđačke letelice, avione za elektronsko ratovanje i vazdušno komandovanje, dok je čitavom operacijom rukovodio Vašington.
Novi paket sankcija Evropske unije mogao bi da pretvori lov na rusku „flotu iz senke“ u otvoreni pomorski sukob, jer evropske države sada dobijaju mogućnost da prodaju zaplenjenu rusku naftu i drugi teret, upozorio je ukrajinski politikolog Ruslan Bortnik.
Ukrajinski operateri dronova za kratko vreme su na vojnoj vežbi „Aurora 26“ u Švedskoj onesposobili oklopna vozila i čitave jedinice Severnoatlantskog saveza (NATO), razotkrivajući koliko su zapadne armije nespremne za savremeno ratovanje, piše nemački „Velt“.
Vojni stručnjak Aleksandar Perendžijev optužio je NATO da je učestvovao u pripremi masovnog napada dronovima na distributivne centre Vajldberisa u Kotovsku i Elektrostalju.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ukrajinske Snage bespilotnih sistema OSU pogodile su tokom noći naftni terminal u oblasti Kerča, na Krimu, na lokaciji koja se nalazi vrlo blizu Krimskog mosta, a posle udara ruske vlasti na poluostrvu potpuno su obustavile prodaju goriva civilima.
Zapaljiva naprava, takozvana "vatrena lopta" ispaljena je sinoć sa teritorije Kosova i Metohija na centralnu Srbiju sa ciljem izazivanja požara, ekskluzivno otkriva Informer.
Ukrajinska kampanja za vojnu i logističku izolaciju Krima troši ogromne količine dronova i drugih sredstava, a predsednik Volodimir Zelenski sada je priznao da je novac namenjen Ministarstvu odbrane za drugu polovinu 2026. potrošen unapred i da je u vojnom budžetu nastala rupa od čak 27 milijardi dolara.
Cirkus i apsurd u režiji opozicionih blokadera dostigli su tačku potpunog ludila. Dok se stotine obučenih profesionalaca, vatrogasaca i spasilaca lavovski bore sa ogromnom vatrenom stihijom u Deliblatskoj peščari, grupe takozvanih "zboraša" i uličnih aktivista rešile su da naprave neviđeni spektakl i podvale narodu još jednu jeftinu predstavu.
Na takozvanom protestu "Ekobuna" na Ušću, javnosti se obratio glumac Bojan Dimitrijević, ponudivši još jedan u nizu bizarnih i teatralnih nastupa opozicione elite.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je da svoju funkciju ne doživljava kao privilegiju, već kao služenje državi i građanima, ističući da je svoj politički angažman u potpunosti posvetio Srbiji.
Nakon što su vatrogasci, dobrovoljci i meštani danima nadljudskim naporima, izloženi vatrenoj stihiji i paklenim temperaturama, branili sopstvene domove i šume u Deliblatskoj peščari, pojedini opozicioni "studenti" i blokaderi rešili su da naprave neviđeni cirkus i proliju pljuvačku po trudu pravih heroja.
Bllokaderi se međusobno kolju bez milosti, a najnoviji žestok udarac zadala je predsednica Nacionalnog konventa o EU Bojana Selaković koja je doslovno zbrisala bivšeg predsednika Borisa Tadića!
Bivši saborci na Exatlon poligonu, a sada voditelji najvećeg sportskog rijalitija Tijana Jović i Aleksa Erski razgovarali su o njegovoj ulozi u novoj sezoni.
Pripreme za drugu sezonu Exatlona uveliko su u toku, a sudeći po takmičarima koji su već otputovali u Dominikansku Republiku, publiku očekuje pravi spektakl.
Voditelji druge sezone Exatlona Tijana Jović i Aleksa Erski mnoge su nasmejali simpatičnim i opuštenim razgovorom, koji je već na samom početku nagovestio sjajnu atmosferu i odličnu energiju među njima.
Vatrogasci iz Prokuplja tokom popodneva zaustavili su vatru koja je iz sela Mađare nastavila da se širi ka Bresničiću, ali su spasili i čoveka kome je pretila najstrašnjija smrt.
Najraznorniji požar u istoriji Kalifornije dogodio se 2025. godine, progutao je na hiljade objekata i odneo na desetine ljudskih života, a vatrogasne ekipe Sjedinjenih Američkih Država borile su se protiv vatre gotovo mesec dana.
Za razliku od prošle godine kada je prolećni mraz tokom samo jednog jutra "ubrao" sve šljive u voćnjacima, šljive su su ove godine odlično rodile, što se može videti i na pijacama u Nišu.
Nesvakidašnja i dobro planirana pljačka dogodila se u jednom beogradskom naselju, kada je za sada nepoznati provalnik upao u jednu kuću i iz nje odneo sef sa ogromnom količinom novca i dragocenostima.
Službenici Odeljenja bezbednosti Nikšić su, po nalogu državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću lišili slobode državljanina Srbije zbog sumnje da je u jednom ugostiteljskom objektu izazvao požar.
Iz policije je saopšteno da je sinoć oko 22.20 časova u akvatorijumu Bokokotorskog zaliva, na delu plovnog puta Stoliv–Prčanj, oko 250 metara od obale, došlo do pomorske nezgode, odnosno sudara dva plovna objekta.
Istraga ubistva zbog kojeg je Robert V. (35) uhapšen pod sumnjom da je 28. jula uveče u okolini Sombora ubio Miloša Damjanovića (54) i dalje je u toku, a prema nezvaničnim informacijama svedoci koji su dali iskaze u istrazi opisali su šta se kobne večeri dogodilo.
Nekoliko dana nakon iznenadne i tragične smrti glumice Hejden Penetijer u 36. godini, u javnost isplivavaju sve mračniji detalji o tome šta se zapravo dogodilo u njenim poslednjim satima.
Pitanje koje već godinama potresa svetsku filmsku scenu je ko će naslediti Danijela Krejga i obući odelo najpoznatijeg tajnog agenta na svetu, po svemu sudeći dobija svoj epilog.
Klavir i mikrofon koje je koristio Fredi Merkjuri, kao i rane verzije njegovih pesama, mogli bi na aukciji u oktobru dostići cenu od nekoliko stotina hiljada evra.
Kinematografija je oduvek balansirala između umetnosti i provokacije, a neki filmovi ostali su upamćeni zbog svojih eksplicitnih scena koje su izazivale snažne reakcije publike i kritike.
Jedan od najvećih špijuna svih vremena, dvostruki agent Duško Popov koji je tokom Drugog svetskog rata uživao poverenje i Nemaca i Britanaca, živi i dalje, u banatskom selu Novo Miloševo, u Muzeju "Žeravica".
Helen Finčam je doživela je iznenadnu i tešku promenu života pre tri godine, a sve je počelo jednog jutra kada se probudila sa ukočenim vratom, a čekari su utvrdili da je uzrok tome retko stanje poznato kao transverzalni mijelitis.
Ponekad nije lako primetiti da se nešto promenilo u vezi. Na prvi pogled sve može delovati isto, ali ako primetite pet simptoma znajte da bliskost više nije kao nekada.
Pakovanje za putovanje često može da bude naporno, naročito kada nismo sigurni šta nam je zaista potrebno. Ipak, bez obzira na to gde putujemo i koliko dugo ostajemo, postoje tri stvari koje bi trebalo da ponesemo.
Vlasnik televizije Pink Željko Mitrović potvrdio je da je bivši takmičar Stefan Karić potpisao novi ugovor i tako postao jedan od učesnika predstojeće sezone.
Voditeljka Jovana Jeremić najavila je da njena ćerka Lea sutra, 24. avgusta, slavi rođendan, a tom prilikom progovorila je i o planovima za naredni porođaj.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.