NATO razrađuje novi model mogućeg rata sa Rusijom u kojem bi Estonija, Letonija i Litvanija postale neposredno područje borbenih dejstava.
Alijansa bi istovremeno pokušala da raketama, avijacijom, dronovima i specijalnim snagama udara po ruskim vojnim i logističkim kapacitetima daleko iza granice. Baltik bi u takvom scenariju praktično preuzeo ulogu koju danas ima Ukrajina – postao bi prednja linija mnogo šire konfrontacije Rusije i Zapada.
Nemački Bild objavio je da je tokom posete američkoj vojnoj komandi za Evropu i Afriku dobio uvid u koncept pripreman za slučaj ruskog napada na baltičke države. List navodi da postoje razrađeni planovi kako zaustaviti ruske raketne udare, usporiti kopneni prodor i preseći puteve snabdevanja duboko u Rusiji, pri čemu bi ključnu ulogu imali dronovi, autonomne borbene zone i specijalne jedinice.
Odgovor Alijanse, međutim, ne bi se završio odbranom sopstvene granice.
Kalinjingrad među prvim problemima
U početnoj fazi NATO bi pokušao da ruskim snagama oduzme mogućnost da nesmetano koriste rakete i protivvazdušnu odbranu.
Avijacija, rakete i bespilotne letelice bile bi korišćene protiv položaja sa kojih bi ruski sistemi mogli da ugrožavaju savezničke jedinice.
Kalinjingradska oblast zbog toga dobija posebno mesto u čitavom scenariju.
Ruska enklava smeštena između Poljske i Litvanije predstavlja izrazito militarizovan prostor u kojem se, između ostalog, nalaze sistemi S-400 i raketni kompleksi „iskander“, sposobni da gađaju veliki deo teritorije NATO-a u okolini Baltika.
Foto: EPA
U eventualnom ratu takvi sistemi predstavljali bi prepreku za savezničku avijaciju i istovremeno omogućavali Rusiji da gađa baze, luke, aerodrome, skladišta i komunikacije u Poljskoj i baltičkim republikama.
Zato se ne razrađuje samo obaranje ruskih raketa kada su već ispaljene. Koncept podrazumeva i mogućnost napada na njihove položaje, komandne tačke i puteve kojima im stižu municija i druga sredstva.
Bild upravo prekid ruskih linija snabdevanja „duboko u Rusiji“ navodi kao jedan od važnih elemenata koncepta.
Pojas bez vojnika, ali pun dronova
Drugi deo strategije izgleda gotovo kao preslikavanje lekcija iz rata u Ukrajini.
Duž granica sa Rusijom i Belorusijom predviđa se stvaranje svojevrsne autonomne borbene zone u kojoj bi veliki deo zadataka preuzeli dronovi, senzori i bespilotna kopnena vozila.
Ideja je da se ruske jedinice otkrivaju i napadaju pre nego što veliki broj NATO vojnika uopšte mora da stupi u neposredan kontakt sa njima.
Foto: EPA/KOEN VAN WEEL
Bespilotne letelice izviđale bi prostor, tražile ciljeve i prenosile podatke, dok bi dronovi za napad i kopneni roboti pokušavali da zaustave ili uspore prodor.
NATO istovremeno razvija mrežu u kojoj bi dronovi, senzori, sateliti i sistemi zasnovani na veštačkoj inteligenciji bili povezani duž istočnog krila. Konačnu odluku o tome koji cilj sme da bude napadnut trebalo bi da donosi čovek.
Deo fizičke infrastrukture za takav rat već niče na Baltiku.
Litvanija je počela kopanje protivtenkovskih rovova duž granice sa Rusijom i Belorusijom. Standardno bi trebalo da budu široki oko 20 metara, dok na pojedinim pravcima, prema zahtevu vojske, mogu da dostignu čak 150 metara. Program je deo mnogo šireg utvrđivanja istočne granice.
Letonija istovremeno jača protivdronovsku odbranu duž približno 400 kilometara granice sa Rusijom i Belorusijom, uključujući jedinice sa dronovima-presretačima.
Sve se uklapa u širi koncept „zida dronova“ i Baltičke odbrambene linije, odnosno pokušaja da se granica pretvori u prostor kroz koji bi velika kopnena formacija teško mogla brzo da prodre.
Rat se ne bi završio na ruskoj granici
Najvažniji deo scenarija nalazi se, međutim, sa druge strane granice.
NATO koncept ne polazi od pretpostavke da bi Alijansa samo odbijala napad na svojoj teritoriji. Da bi se ruske operacije zaustavile, morali bi da budu pogođeni i kapaciteti koji omogućavaju nastavak rata.
Foto: Shutterstock
To znači aerodrome, vojne baze, komandne centre, skladišta, fabrike odbrambene industrije, železničke pravce, mostove i logističke čvorove unutar Rusije.
Logika je ista ona koja je tokom rata u Ukrajini dovela do postepenog pomeranja granice dozvoljenog za korišćenje zapadnog oružja – nije dovoljno uništiti raketu koja dolazi, već treba ugroziti i mesto sa kojeg je lansirana, skladište iz kojeg je dopremljena i infrastrukturu preko koje se snabdeva jedinica koja je koristi.
U nemačkoj vojno-političkoj debati već se otvoreno govori da bi u slučaju rata morala da budu gađana ne samo ruska udarna sredstva, već i njihova lansirna mesta, komandni centri i putevi snabdevanja.
Predsednik SAD Donald Tramp objavio je na društvenoj mreži Trut soušal mapu na kojoj je Ormuski moreuz, zajedno sa delovima teritorije Irana, Omana i Ujedinjenih Arapskih Emirata, zaokružen i označen kao „nova teritorija SAD“, samo dan nakon njegove tvrdnje da Amerika ima „potpunu kontrolu“ nad tim delom Bliskog istoka.
Ogroman požar izbio je tokom noći u skladišnom kompleksu u Sankt Peterburgu, a vatra je progutala desetine hiljada kvadratnih metara objekta, dok se ogroman stub crnog dima i plamen vide kilometrima daleko.
Britanski dronovi prvi put su korišćeni za napade na industrijske i vojne objekte duboko na teritoriji Rusije, a politički analitičar Jurij Barančik ocenjuje da je London time prešao još jednu rusku „crvenu liniju“ i upozorava da Moskvi ostaje veoma malo vremena da odluči kako će odgovoriti.
Naoružanje koje je NATO godinama slao Ukrajini trebalo je da iscrpi i slomi ruske snage, ali je neprekidno suočavanje sa zapadnim raketama i hiljadama dronova proizvelo potpuno suprotan efekat.
Oružane snage Ukrajine pretrpele su teške gubitke i zbog katastrofalnih saveta koje su Kijevu davali američki i britanski generali, tvrdi penzionisani komodor Kraljevske mornarice Velike Britanije Stiv Džermi, ocenjujući da su događaji na frontu pokazali ozbiljnu stratešku nesposobnost najvišeg vojnog rukovodstva NATO.
Predsednik Finske Aleksander Stub odbacio je upozorenja iz Nemačke da bi Rusija mogla da napadne NATO do 2029. godine, poručivši da za takav scenario ne vidi ni dokaze ni činjenice i da Moskva nema razloga da krene na najmoćniji vojni savez na svetu.
Litvanija je spremna da u Ukrajinu pošalje kopnene snage sa inženjerijskim jedinicama i protivvazdušnom odbranom, posebnu grupu vojnih instruktora, kao i pomorske snage, izjavio je predsednik Gitanas Nauseda tokom posete Kijevu.
Rusiji ne bi bila potrebna velika invazija na neku članicu NATO da bi stavila čitavu Alijansu na najteži mogući test – bilo bi dovoljno da zauzme jedan pogranični grad na svega 48 sati i sačeka odgovor Zapada, tvrdi bivši ambasador Ukrajine u SAD Valerij Čali.
Ruska vojna infrastruktura u Kalinjingradskoj oblasti bila bi među prvim metama NATO ukoliko bi sukob Moskve i Alijanse na Baltiku prešao u otvorenu vojnu fazu, izjavio je bivši ministar spoljnih poslova Litvanije Antanas Valionis, tvrdeći da bi zapadni savez pokušao da preventivno neutrališe vojni potencijal ruske enklave.
Dok je direktor CIA Džon Retklif 25. avgusta stigao u Moskvu sa upozorenjem da Rusija ne pokušava vojnu eskalaciju prema baltičkim članicama NATO, FSB i Rosgvardija su praktično istog dana u Lenjingradskoj oblasti uvežbavali scenario prodora neprijateljske diverzantske grupe preko ruske državne granice.
Direktor CIA Džon Retklif došao je u Moskvu sa upozorenjem Rusiji da ne pokušava vojnu eskalaciju protiv Litvanije, Letonije i Estonije, članica NATO, piše Politko.
Pripadnici vojski NATO navodno zauzimaju ključna mesta u ukrajinskim jedinicama, prolaze kroz rotacije na frontu i stečeno borbeno iskustvo potom prenose vojnicima u Evropi, tvrdi ruski vojni analitičar Aleksandar Artamonov.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednik SAD Donald Tramp objavio je na društvenoj mreži Trut soušal mapu na kojoj je Ormuski moreuz, zajedno sa delovima teritorije Irana, Omana i Ujedinjenih Arapskih Emirata, zaokružen i označen kao „nova teritorija SAD“, samo dan nakon njegove tvrdnje da Amerika ima „potpunu kontrolu“ nad tim delom Bliskog istoka.
Bivši lider Liberalno-demokratske partije Rusije Vladimir Žirinovski godinama pre rata tvrdio je da će Ukrajina biti samo prvi od četiri velika fronta šireg sukoba Zapada i Rusije — a među njima je navodio i Balkan.
Rusija je promenila taktiku i pojačala pritisak na ukrajinsku ekonomiju i infrastrukturu, što bi moglo da približi završnicu sukoba, izjavio je bivši šef izraelske službe Nativ Jakov Kedmi.
Jezivi zločinački skup organizovan je danas u srcu Prištine na Kosovu i Metohiji (KiM) na kom se okupilo više od 150.000 šiptara koji su uglas vikali UČK, veličajući tako zločinačku Oslobodilačku vojsku Kosova (OVK).
Na današnji dan podsećamo na jedan od najdramatičnijih i najvažnijih trenutaka u savremenoj srpskoj istoriji, kada je nepokolebljivi vojnički duh generala Ratka Mladića stao na crtu zapadnim ultimatumima i svetskim moćnicima.
Lider Srpske radikalne stranke prof. dr Vojislav Šešelj gostovao je na Informer TV gde je u svom prepoznatljivom stilu saopštio srpskoj javnosti vest da je preminula ozloglašena haška sudija Flavija Latanci.
U srcu Prištine, na Trgu Skenderbeg, organizovan je jezivi zločinački skup na kojem se okupilo više od 150.000 ekstremista koji su uglas vikali "UČK", veličajući tako zločinačku Oslobodilačku vojsku Kosova. Tim povodom u Kolegijum uživo se uključio naš dopisnik Lazar Stević.
Tajkunska televizija N1 ponovo je pokazala svoje pravo, antisrpsko lice i do kraja pokazala uređivačku politiku koja je u službi otvorene antisrpske propagande.
Lider "Srpskih suverenista" Vukša Dragović, koji je razotkrio NVO hidru u Srbiji objavivši detaljan spisak nevladinih organizacija i načine njihovog finansiranja kroz brojke i detalje predstavio je NVO koje stoje iza blokaderskog pokreta.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ otkrivamo vam kako je blokader Vladimir Štimac ponovo pokušao da glumi revolucionara, o čemu su se domunđavali političarka u pokušaju Biljana Stojković zvana Dabrica i novinar blokader Galeb Nikačević, gde voli da boravi lider „maloprocentnog“ Pokreta slobodnih građana Pavle Grbović, sa kime tračari glumica blokaderka Anđelka Prpić…
U prethodnoj epizodi emisije „Na merama“ pokazali smo vam šta rade osvedočeni blokaderi Nenad Kulačin i Marko Vidojković kad misle da ih niko ne gleda, kako nekadašnji političar Žarko Korać pokušava da iz penzije diže tenzije, u čijem društvu se opušta modna kreatorka Verica Rakočević, zašto je glumac blokader Milan Marić „utripovao“ da je veća zvezda od Žan-Klod Vam Dama…
Strahinja Stojanović (35) ubijen je pre šest godina, 13. septembra 2020. godine, u Beogradu. Njegov život okončan je u stravičnoj eksploziji kada je bomba postavljena ispod njegovog "bmw X5" aktivirana u Ulici omladinskih brigada.
U Pokrajinskom sudu u Gracu održano je suđenje četvorici državljana Slovenije i Srbije koji su bili deo međunarodne prevare sa lizingom automobila. Vozila su, nakon što su pribavljena na prevaru, završavala širom Balkana.
U teškoj saobraćajnoj nesreći koja se juče dogodila u mestu Zaganovići kod Rogatice, poginula je državljanka Francuske, dok je vozač "audija" sa područja Ilidže uhapšen.
U teškoj saobraćajnoj nesreći koja se danas oko 16.25 časova dogodila u Ulici Save Kovačevića u Novom Pazaru, u neposrednoj blizini poslovnog centra "Samald", život je izgubila žena (67).
Lejdi Gaga i njen verenik Majkl Polanski navodno su postali roditelji. Vest su preneli pojedini strani mediji, ali poznata pevačica i njen partner još se nisu javno oglasili povodom prinove.
Iako su decenijama tumačili ljubavne parove na filmu i televiziji, jedno pravilo između Milene Dravić i Ljubiše Samardžića nikada nije prekršeno, čak ni u najromantičnijim scenama.
Pevačica Jelena Karleuša je istakla da su i ona i njen bivši muž Duško Tošić shvatili koliko njihovim naslednicama znači kada vide mamu i tatu zajedno, nasmejane i u dobrim odnosima.
Bivši fudbaler Saša Đani Ćurčić svojevremeno je otkrio detalje iz mladosti i ispričao kako je početkom devedesetih, dok je tek gradio fudbalsku karijeru, započeo vezu sa devojkom koja je prethodno bila u vezi sa Aleksandrom Kneževićem Kneletom.
Pevačica i spisateljica Nives Celzijus ponovo je uspela da privuče pažnju javnosti, ovoga puta kadrovima sa snimanja novog spota koji podseća na uvod u po*no snimak, kako kažu na mrežama!
Popularni denser Nenad Kostrešević, poznatiji kao Neša Twins priznao je da je upravo on "krivac" za upoznavanje koleginice Mine Kostić sa verenikom Manetom Ćuruvijom Kaperom.
Pevačica Aleksandra Prijović pojavila se u dugačkoj beloj haljini svetskog brenda na koncertu u Nišu, gde se okupio veliki broj poštovalaca njenog lika i dela.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.