Period u kojem je Moskva verovala da rat u Ukrajini može da završi kompromisom sa Vašingtonom praktično je završen, ocenjuje bivši američki obaveštajac Skot Riter
On tvrdi da je niz događaja od 2025. učvrstio rusko uverenje da pregovori sa SAD ne znače i odustajanje Zapada od pokušaja strateškog slabljenja Rusije.
Prema njegovoj analizi, posledica je mnogo tvrđa ruska pozicija: ako Moskva više ne veruje da politički dogovor može da joj donese ono što smatra svojim ključnim bezbednosnim ciljevima, a istovremeno procenjuje da NATO nema snagu da preokrene stanje na frontu, razlog za velike ustupke praktično nestaje.
Tramp je u početku probudio drugačija očekivanja
Dolazak administracije predsednika SAD Donalda Trampa u početku je u Moskvi otvorio prostor za drugačija očekivanja.
- Veoma se snažno protivim slanju raketa stotinama kilometara u Rusiju. Zašto to radimo? Samo eskaliramo ovaj rat i činimo ga još gorim - rekao je tada Tramp za magazin Tajm.
Riter smatra da je Moskva takve poruke shvatila kao razlog da novoj američkoj administraciji pruži šansu i proveri postoji li stvarna mogućnost političkog dogovora.
Foto: Reuters/shutterstock
Veliki test stigao je 15. avgusta 2025. na Aljasci, gde su se Tramp i ruski predsednik Vladimir Putin sastali u Enkoridžu. Samit je završen bez sporazuma i bez dogovorenog prekida vatre, iako su obe strane govorile o napretku.
Riter tvrdi da je Rusija tada bila spremna da razgovara o kompromisu koji je prethodno nagovešten sa američke strane, ali da Vašington posle sastanka nije preduzeo korake koje je Moskva očekivala.
Upravo tu on vidi jednu od tačaka posle kojih je rusko poverenje u američki mirovni proces počelo ozbiljno da se topi.
„Paukova mreža“ pogodila deo ruske nuklearne trijade
Istovremeno sa diplomatijom odvijale su se operacije koje je Moskva mogla da posmatra mnogo ozbiljnije od običnih udara na frontu.
Najveći primer bila je ukrajinska operacija „Paukova mreža“ 1. juna 2025, kada su dronovi skriveni u konstrukcijama na kamionima lansirani u neposrednoj blizini ruskih vojnih aerodroma i napali strateške bombardere hiljadama kilometara od Ukrajine.
Američki zvaničnici kasnije su procenili da je pogođeno do 20 ruskih vojnih aviona, od kojih je oko deset uništeno. Meta su, između ostalog, bili bombarderi Tu-95 i Tu-22M3, koji mogu da nose nuklearno naoružanje, ali ih Rusija koristi i za konvencionalne raketne napade na Ukrajinu.
Zbog toga napad iz ruske perspektive ima posebno značenje: nije gađana samo konvencionalna vojna infrastruktura, već i avioni koji čine deo ruskih strateških snaga.
Riter tvrdi da su CIA i britanski MI6 sarađivali sa ukrajinskim službama u pripremi operacije. Za tu njegovu tvrdnju, međutim, nema javno dostupne nezavisne potvrde. Ukrajinska Služba bezbednosti operaciju je predstavila kao sopstvenu akciju pripremanu više od godinu i po dana.
Valdaj dodatno zaoštrio priču
Drugi događaj koji Riter uklapa u istu sliku jeste navodni napad na Putinovu rezidenciju kod Valdaja krajem decembra 2025.
Ovde je važna razlika između tvrdnje i potvrđene činjenice.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov saopštio je da je Ukrajina prema rezidenciji poslala 91 dron, a ne 98, kako se pojavljuje u pojedinim verzijama priče. Moskva tvrdi da su svi oboreni i da nije bilo štete. Kijev je napad negirao, a nezavisni dokazi koji bi potvrdili da je sama rezidencija zaista bila cilj nisu objavljeni.
Putin je potom o tom događaju razgovarao sa Trampom i upozorio da će Moskva zbog njega preispitati svoju pregovaračku poziciju.
Riter ide dalje i tvrdi da je američka obaveštajna podrška bila uključena i u tu operaciju, posmatrajući je kao mogući pokušaj atentata ili zastrašivanja ruskog predsednika. Ni za tu tvrdnju nema nezavisne potvrde.
Za njegovu širu tezu važnije je nešto drugo: ako rusko rukovodstvo takve događaje zaista vidi kao deo zajedničke zapadne strategije, onda pregovori sa Vašingtonom za Moskvu prestaju da izgledaju kao put ka miru, a počinju da liče na samo još jedan element pritiska.
Riter ponovo govori o „moskovskom Majdanu“
Riter smatra da je krajnji cilj zapadne politike godinama bio mnogo širi od same odbrane Ukrajine.
On tu strategiju opisuje kao kombinaciju sankcija, vojničkog iscrpljivanja Rusije, udara duboko unutar zemlje i pokušaja izazivanja unutrašnjeg nezadovoljstva koje bi na kraju ugrozilo vlast Vladimira Putina.
Za takav zamišljeni scenario koristi izraz „moskovski Majdan“.
Riter je i ranije tvrdio da Zapad računa na to da vojni i ekonomski pritisak izazove političku krizu u Rusiji, a ovog leta ponovo je odbacio mogućnost da bi talas ukrajinskih udara mogao da proizvede takav rezultat.
Ako Kremlj zaista smatra da se američki strateški cilj nije promenio, onda iz ruske perspektive kompromis sa Vašingtonom više ne rešava glavni problem.
Menja se i procena NATO
Riter uočava još jednu promenu – rastuće uverenje u Rusiji da NATO više nema dovoljno vojne i političke snage da Moskvi nametne drugačiji završetak rata.
Kao znak promene raspoloženja u ruskim spoljnopolitičkim krugovima pominje Fjodora Lukjanova, predsednika Prezidijuma Saveta za spoljnu i odbrambenu politiku i glavnog urednika časopisa „Rusija u globalnoj politici“.
Lukjanov nije tradicionalno pripadao najtvrđoj ratnoj struji, ali njegove novije analize pokazuju znatno pesimističniji pogled na mogućnost vraćanja odnosa Rusije i Zapada na staro. On već govori o „veoma oštrom sukobu“, jačanju NATO na istočnom krilu i rastućem riziku da konfrontacija izađe van granica Ukrajine.
Istovremeno naglašava da Rusiji nije potreban „mir po svaku cenu“, već završetak sukoba koji bi Moskva mogla da predstavi kao ostvarenje svojih ciljeva.
Riter upravo takvo pomeranje vidi kao signal šire promene: čak i ruski krugovi koji su dugo ostavljali otvorena vrata za dogovor sa Zapadom sve više polaze od pretpostavke da će ishod morati da bude izboren, a ne ispregovaran na osnovu ranijih formula.
Ruska diverzantsko-izviđačka grupa navodno je uspela da prodre u pozadinu Oružanih snaga Ukrajine (OSU) u Družkovki i napadne položaj sa kojeg su delovali ukrajinski operatori bespilotnih letelica, a prema navodima ukrajinskih vojnika, ubijena su četvorica operatora.
Ruski predsednik Vladimir Putin neće završiti rat čak ni ako Rusija preuzme čitav Donbas, već njegove teritorijalne ambicije idu dalje prema jugu Ukrajine, ocenio je bivši specijalni izaslanik predsednika SAD Donalda Trampa za Ukrajinu Kit Kelog.
Ruski predsednik Vladimir Putin navodno je tokom razgovora sa direktorom CIA Džonom Retklifom odbio američke predloge za mirovno rešenje i mogućnost opšteg prekida vatre tokom 2026. godine, uz poruku da će Rusija na nove ukrajinske operacije odgovoriti „trostruko snažnije“.
Ruski predsednik Vladimir Putin navodno je pristao da tokom dva dana povezana sa posetom direktora CIA Džona Retklifa ne budu izvođeni masovni vazdušni udari na Kijev i okolinu, pod uslovom da Ukrajina u istom periodu ne napada Moskvu i severozapad Rusije, uključujući Sankt Peterburg.
Sjedinjene Američke Države ne očekuju da će Rusija i Ukrajina postići mirovni sporazum tokom pregovora u Abu Dabiju 10. i 11. novembra, ali veruju da postoji realna mogućnost za značajan napredak ka okončanju rata.
Pobeda Demokratske stranke na izborima za američki Kongres mogla bi potpuno da uništi planove Donalda Trampa i Vladimira Putina o obnovi rusko-američke ekonomske saradnje, upozorio je ruski politikolog Dmitrij Suslov.
Sjedinjene Američke Države spremaju novi zahtev saveznicima iz NATO da izdvoje dodatni novac za kupovinu američkog naoružanja namenjenog Ukrajini, nakon što je u programu vojne pomoći nastao finansijski manjak od približno dve milijarde dolara.
Rusija, Sjedinjene Američke Države i Ukrajina ponovo će sesti za pregovarački sto 10. i 11. novembra u Abu Dabiju, potvrdio je specijalni izaslanik američkog predsednika Donalda Trampa Stiv Vitkof.
Bivši obaveštajni oficir američkog Korpusa marinaca Skot Riter poručio je da će Ukrajina morati da odgovara za zločine počinjene protiv Rusije i njenog stanovništva, optuživši Kijev za napade na civile, miniranje puteva i višemesečnu blokadu grada Aljoški u Hersonskoj oblasti.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da je spreman da pozove ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog na samit G20 u Majamiju, na koji je već pozvan ruski lider Vladimir Putin.
Ruski predsednik Vladimir Putin ostvario je veliki diplomatski uspeh na samitu u kineskom Šendženu, gde je 19. novembra, zajedno sa američkim predsednikom Donaldom Trampom i kineskim liderom Si Đinpingom, učestvovao na istorijskom trojnom sastanku koji je izazvao ozbiljnu zabrinutost u Evropi i Ukrajini.
Ruska vojska izvela je tokom noći 20. novembra snažan raketni napad na Kijev, u kojem su oštećena najmanje tri mosta preko Dnjepra, potvrdio je gradonačelnik ukrajinske prestonice Vitalij Kličko.
Ruska vojska već koristi borbene lasere koji, prema tvrdnjama vojnog stručnjaka Jurija Knutova, uspešno uništavaju do 80 odsto neprijateljskih bespilotnih letelica.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruska diverzantsko-izviđačka grupa navodno je uspela da prodre u pozadinu Oružanih snaga Ukrajine (OSU) u Družkovki i napadne položaj sa kojeg su delovali ukrajinski operatori bespilotnih letelica, a prema navodima ukrajinskih vojnika, ubijena su četvorica operatora.
Sara Valentik, narodna poslanica poslaničke grupe "Studentska lista" koja je izabrana za potpredsednicu srpskog parlamenta, poručila je, verovali ili ne, da Srpska napredna stranka (SNS), kojoj je poverenje dalo 1,7 miliona birača, nema pravo da govori.
U IME NARODA VIŠI SUD U BEOGRADU sudija Ivana Trkulja Veselinović, u parnici tužioca Stevana Babića iz Novog Sada, čii je punomonik advokat Danilo Babić iz Novog Sada, protiv tuženih INSAJDER TIM DOO BEOGRAD sa sedištem u Beogradu, Bulevar Peka Dapčevića 17, Milovana Stanića iz Beograda, čiji je zajednički punomoćnik advokat Boris Bogdanović iz Beograda, radi naknade nematerijalne štete, nakon održane usmene i glavne rasprave zaključene 03.03.2026, doneo je
PRESUDU.
Dejan Petar Zlatanović, poznat po mnogobrojnim skandalima, ponovo je pokazao bahatost kada je večeras u prostorijama Skupštine Srbije nastavio da provocira Aleksandra Vučića.
Lidera opozicije Aleksandra Vučića su predstavnici Studentske liste ponovo tokom današnje sednice Skupštine Srbije ometali dok je govorio, i to, verovali ili ne, neprestanim kašljanjem, zbog čega je on u jednom trenutku morao da reaguje.
U večerašnjoj epizodi Exatlona, najvećeg sportskog rijalitija koji se emituje na Informer televiziji, Crveni tim odneo je pobedu rezultatom 8:6 i tako Plavima priredio ozbiljan udarac.
Plavi tim u Exatlonu Srbija prokomentarisao je svoju lošu igru i poraz na poligonu, a zatim su ispričali koliko im je krivo zbog ispadanja Nemanje Makuljevića.
Šabac se u istoriji Srbije često pominje kao "grad prvina". Istina, prvo se u njemu svirao klavir, tu su se nalazile prve kuće sa staklima na prozorima, a Šapčanke su prve na ovim prostorima menjale stroga pravila.
U Srbiji se danas nakon sunčanog prepodneva očekuje novo naoblačenje sa kišom i pljuskovima koje će zahvatiti prvo severne i zapadne, a posle podne i ostale predele zemlje.
Nakon što je Dejan Dragijević izneo svoju odbranu pred Sudskim većem Višeg suda u Negotinu, isto je učinio i Srđan Janković, koji je takođe optužen za teško ubistvo Danke Ilić.
Osnovni sud u Bijeljini u Bosni i Hercegovini potvrdio je optužnicu protiv J. M. koji se, između ostalog, tereti da je obećavajući ženidbu od žene izvukao novac od kredita, a lažno se predstavljao i kao zastupnik farmaceutskih kompanija.
Mihaela Periš, sestra Kristiana Josipa Periša, detaljno je ispričala šta se događalo kobne noći kada je saznala da je njen brat izgubio život i šta joj je lekarka iz Jankomira rekla po dolasku u psihijatrijsku kliniku "Sveti Ivan".
Jedna osoba teško je povređena u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila na magistralnom putu M17, u mestu Podorašac na području Konjica u Bosni i Hercegovini.
Američki magazin Variety objavio je listu 100 najvećih filmskih zvezda svih vremena, koju su sastavili njegovi filmski kritičari, a prvo mesto pripalo je legendarnoj Merilin Monro.
Glumac Pirs Brosnan, koji je svojevremeno četiri puta tumačio legendarnog tajnog agenta Džejmsa Bonda, oglasio se na Instagramu povodom izbora Roberta Patinsona za novog agenta 007 i pružio podršku mlađem kolegi.
Poznati britanski kuvar Gordon Remzi, koji je svetsku slavu stekao zahvaljujući kulinarskom umeću, oštrom jeziku i temperamentnim nastupima u televizijskim emisijama, dobio je zvezdu na čuvenoj holivudskoj Stazi slavnih u Los Anđelesu.
Britanska glumica Florens Pju (30) oštro je reagovala na nagađanja o svom izgledu nakon što su se društvenim mrežama proširile fotografije sa nedavne dodele nagrada Governors u Los Anđelesu.
U fritrezu na vruć vazduh ne stavljajte smesu za pohovanje, lisnato povrće, sir, prevelike komade mesa i kokice kako biste izbegli neujednačeno pečenje i naporno čišćenje.
Restovani krompir bio je jedan od omiljenih specijaliteta, a njegova tajna krila se u jednom dodatku koji mu daje prepoznatljivu boju i miris, aleva paprika.
Nesvakidašnji izrazi sa mreža sve češće ulaze u intimni žargon, a posebnu pažnju privlače žedni hrčak, ležeći policajac, makaze, perece i lotosov cvet.
Pevačica Biljana Jevtić pokazala je da se odlično snalazi u tradicionalnim kućnim poslovima, pa je tako sa pratiocima podelila kako sprema zimnicu i peče crvene paprike na šporetu smederevcu.
Ljubav, prevare, suze, raskidi i javna poniženja obeležili su neke od najpoznatijih ljubavnih trouglova na domaćoj rijaliti sceni, pojedine priče izazvale su pravu buru reakcija, a publika ih ni danas nije zaboravila.
Veliko nevreme pogodilo je Beograd i okolne gradove, a pevačica Nada Topčagić našla se u dramatičnoj situaciji na auto-putu ka Novom Sadu, gde je zbog saobraćajne nezgode ostala zaglavljena u kilometarskoj koloni.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.