Od rata u Ukrajini mogli bi da profitiraju najviše oni zbog kojih je i došlo do krize na istoku Evrope – Rusija i SAD. Naime, od početka invazije na Ukrajinu cena nafte i gasa je skočila toliko da Rusija svakog dana zarađuje gotovo milijardu dolara dok, s druge strane, SAD kao vodeća sila u proizvodnji najnaprednijih ratnih tehnologija tek će osetiti benefite od pojačanog naoružavanja vojski širom Evrope
U svakom ratu, nažalost, ima i ratnih profitera, a ako pričamo o državama najveću računicu od krvavih borbi na istoku Evrope u kojima strada na stotine nedužnih ljudi imaju, po svemu sudeći, najveće vojne sile.
Cena nafte i gasa samo skače od početka rata u Ukrajini, a dodatno od kako je ruski predsednik Vladimir Putin doneo naredbu da Rusija “neprijateljskim zemljama” prodaje gas samo za rublje. Ta odluka odmah je podigla cenu gasa u Evropi koja je premašila 1.350 dolara za 1.000 kubnih metara.
Kada je reč o nafti, cena ovog energenta “porasla” je za četvrtinu od kraja januara pa sada barel nafte košta 120 umesto 90 dolara.
Ako se ima u vidu da je Rusija treći najveći proizvođač nafte u svetu i drugi najveći proizvođač prirodnog gasa, a pritom 25 odsto Evrope snabdeva naftom, a 30 do 40 procenata Starog kontinenta gasom jasno je zbog čega ova zemlja trenutno ne oseća mnogo posledice “nikad jačih zapadnih sankcija”.
Foto: AP/Photo
Zapad "finansira" rusku invaziju na Ukrajinu?
Kako Zapad nije mogao Rusiji da uvede embargo na naftu i gas od kojih zavisi postavlja se pitanje da li kupovinom energenata iz najveće zemlje na svetu zapravo finansijski pomaže invaziju na Ukrajinu?!
Upravo tu temu je nemački javni servis ARD analizirao sa Janisom Klugeom, stručnjakom za Rusiju iz berlinske fondacije nauka i politika (SEP).
Kako je rekao, Rusija je proteklih godina i decenija platila već najskuplje stvari u ovom ratu, a to je nabavka tenkova, raketa ili aviona dok su “jedini tekuću troškovi potrošnja nafte ili dizela što za Rusiju uopšte nije problem”.
Prema podacima istraživačke organizacije Centar za istraživanje energije i čistog vazduha (CREA), članice EU od početka rata plaćaju 430 miliona evra dnevno za gas i 230 miliona evra za naftu i naftne derivate. Ukupno je tokom invazije iz EU u Rusiju poteklo više od 15 milijardi evra za fosilna goriva.
Zbog toga je procena Klugea da Rusija zarađuje od izvoza nafte i gasa skoro milijardu dolara dnevno.
- Mi ne finansiramo direktno rusku vojsku, ali finansiramo ruski državni budžet zajedno s drugim uvoznicima. A između 20 i 25 posto ruskog budžeta namenjen je vojsci – naglasio je Kluge.
SAD glavni isporučilac naoružanja Evropi
S druge strane, rusko-ukrajinske tenzije poslednjih godina uticale su da evropske države povećaju nabavku naoružanja čak za 19 odsto, a drastičan porast tek se očekuje pošto je rat na istoku Evrope počeo.
Prema istraživanju Stokholmskog međunarodnog instituta za mirovna istraživanja SIPRI “primetno pogoršavanje odnosa između najvećeg broja evropskih država i Rusije bilo je važan pokretač rasta evropskog uvoza oružja”.
Kako kažu, SAD su glavni isporučilac naoružanja Evropljanima i to pre svega borbenim avionima. Najpre su Velika Britanija, Norveška i Holandija su zajedno naručile ukupno 71 višenamenski borbeni avion F-35. Potom su zemlje koje imaju dugu granicu sa Rusijom naručile ove avione. Finska hoće 64, a Poljska 32 aviona tipa F-35. Nemačka je iz Sjedinjenih Američkih Država naručila pet patrolnih protivpodmorničkih aviona tipa P-8A.
Nemačka ulaže 100 milijardi evra u odbranu
Kad smo kod Nemačke, kancelar Olaf Šolc je praktično čim je počela ruska invazija na Ukrajinu obelodanio da će nemačka vojska dobiti poseban fond od čak 100 milijardi evra za investicije i projekte naoružanja što je najveće ulaganje u odbranu ove zemlje još od Drugog svetskog rata.
Foto: Christophe Gateau/Pool via AP
Takođe, Šolc je naglasio da će svake godine više od dva odsto BDP-a Nemačke ići za odbranu.
Inače, svih 30 zemalja članica NATO-a u obavezi je da izdvaja dva odsto BDP-a za odbranu, međutim mnoge zemlje nisu poštovale to pravilo zbog čega je bivši predsednik SAD.-a Donald Tramp pre tri godine zapretio čak da će se SAD povući iz alijanske ako zemlje članice ne povećaju znatno svoja ulaganja.
Sa početkom rata u Ukrajini to se praktično događa pošto se naoružavaju i vojno neutralne države poput Finske ili Švedske koja razmišlja o ponovnom ulasku u NATO.
Ako se ima u vidu da je SAD najveći isporučilac naoružanja evropskim državama može se reći da će od rata na istoku Evrope ova sila najviše profitirati bez obzira na to što besplatno vojno i na svaki drugi način pomaže Ukrajini.
U ratu profitira vojna industrija
Vojni analitičar Vlade Radulović ističe da je jasno da u svakom ratu profitira kompletna vojna industrija.
- Nema dileme da će sve zemlje članice NATO, ali i mnoge vojno neutralne povećati budžete za odbranu. Nemačka će sledeće godine postati treća zemlja u svetu po ulaganju u vojsku. S tim što će gro tog uloženog novca ostati u zemlji pošto Nemačka ima fantastične kompanije koje proizvode naoružanje kako za kopnene jedinice tako i za odbranu u vazduhu – naglašava Radulović.
Kako kaže, logično je da SAD kao prvi proizvođač najnaprednije ratne tehnologije ima najveće prihode od naoružavanja vojski NATO članica.
Veća ulaganja u naoružanje - dva principa
Slično mišljenje ima i urednik vazduhoplovnog portala “Tango Six” Petar Vojinović.
- Jedna od interesatnih indirektnih posledica ruske agresije na Ukrajinu svakako će biti povećana izdvajanja nacionalnih budžeta za kupovinu naoružanja i vojne opreme od strane zemalja Evropske Unije. To će ići kratkoročno i dugoročno po dva principa: hitnijih i neplaniranih nabavki i strateškom budućem izdvajanju minimalno dva odsto od BDP-a države, što je NATO standard koji je retko koja zemlja poštovala – podseća Vojinović.
- Primer preispitivanja čak i NATO koncepta kolektivne bezbednosti dešava se trenutno u Hrvatskoj. Iako je ova zemlja suštinski u NATO-u, realan život, u formi drona koji se zabio u Zagreb naterao je ovu zemlju da razmišlja o preko potrebnoj investiciji u svoje protivvazduhoplovne kapacitete. Tu se pokazalo da je koncept kolektivne bezbednosti jedno, a fizička zaštita od nečega u realnom vremenu uvek na kraju nacionalni posao – zaključuje Vojinović.
Turski “barjaktar” skrenuo pažnju
Vojni analitičar Vlade Radulović ocenjuje da je rat u Ukrajini svojevrsni izlog naoružanja.
- Pored američkog naoružanja očekujem da će skočiti potražnja, recimo, i za turskim bespilotnim letelicama “barjaktar” koje Ukrajina koristi u ovom ratu i odlično su se pokazale – podvlači Radulović.
Nekoliko hiljada Rusa marširalo je danas Pragom, mašući plavo-belim zastavama koje su postale simbol protesta protiv ruskog napada na Ukrajinu, preneo je Rojters
Nemačka i Ukrajina potpisale su sporazum o zajedničkoj proizvodnji mlaznih udarnih dronova „Bars“, koji će biti isporučivani Oružanim snagama Ukrajine (OSU).
Nemačka ograničava potrošnju na lekare, bolnice, apoteke i lekove, dok Velika Britanija razmatra stezanje uslova i ograničavanje novčanih isplata osobama sa invaliditetom. Istovremeno, dve zemlje nastavljaju da izdvajaju milijarde evra i funti za naoružavanje Ukrajine.
Noa Kriger, nemački desničar čečenskog porekla i član Alternative za Nemačku (AfD), otišao je u zonu Specijalne vojne operacije, nakon što je prethodno boravio u Groznom i tamo čečenskim zvaničnicima poklanjao bodeže Luftvafea sa kukastim krstom.
Vladimir Džabarov, prvi zamenik predsednika Komiteta Saveta Federacije za međunarodne poslove, nazvao je francuskog predsednika Emanuela Makrona "poznatim provokatorom".
Sjedinjene Američke Države udaljavaju od osnovnih dogovora koje su postigli ruski predsednik Vladimir Putin i američki predsednik Donald Tramp na samitu u Enkoridžu, izjavio je zamenik ruskog ministra spoljnih poslova Sergej Rjabkov.
Bundesver nema dovoljno dobrovoljaca za brigadu koju Nemačka planira da trajno rasporedi u Litvaniji, pa se u Berlinu već razmatraju obavezne mere kako bi se popunila jedna od najvažnijih jedinica NATO na istočnom krilu.
Mađarska će obnoviti poverenje sa saveznicima u NATO-u i Evropskoj uniji, dok će Rusiji „zatvoriti vrata“, izjavio je mađarski ministar odbrane Romulus Rusin-Sendi.
Ukrajinska ratna mornarica saopštila je da je pomorskim dronom „Sargan-3000“ pogodila i potopila ruski granični patrolni brod „Izumrud“ kod Novorosijska, oko 300 kilometara od linije fronta.
Premijer Bugarske Rumen Radev objavio je u Parizu da njegova zemlja više neće biti deo takozvane „koalicije voljnih“, grupe država koja zagovara nastavak vojne i finansijske podrške Ukrajini.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Nekoliko hiljada Rusa marširalo je danas Pragom, mašući plavo-belim zastavama koje su postale simbol protesta protiv ruskog napada na Ukrajinu, preneo je Rojters
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić dao je ekskluzivni intrevju za čuvenu britansku medijsku kuću Fajnenšel tajms (FT) i u njemu poslao važne i direktne poruke Vašingtonu i Briselu.
Premijer Bugarske Rumen Radev objavio je u Parizu da njegova zemlja više neće biti deo takozvane „koalicije voljnih“, grupe država koja zagovara nastavak vojne i finansijske podrške Ukrajini.
Predsednik Socijalističke partije Srbije Ivica Dačić oglasio se na društvenim mrežama nakon vesti da će obilaznica oko Beograda nositi ime Milutina Mrkonjića.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić objavio je hit snimak na svom profilu na društvenoj mreži Instagram, otkrivši gde je otišao odmah nakon veličanstvene vojne parade održane u srcu Pariza.
Blokaderi su po ko zna koji put doživeli neviđenu blamažu kada su danas tokom svečane vojne parade u Parizu u Francuskoj pokušali da na društvenim mrežama ismeju predsednika Srbije Aleksandra Vučića, međutim, jedino što im je pošlo za rukom jeste da ispadnu glupi, neobavešteni i maliciozni.
Dok se cela zemlja bori protiv laži da je naš narod genocidan, užička učiteljica Vesna Bogosavljević na društvenim mrežama otvoreno pljuje po sopstvenoj državi i narodu!
Sveštenik Goran Panjkov objasnio je pravila o uzajamnom kumstvu u crkvenom pravu, razrešivši večitu pravoslavnu dilemu o vraćanju kumstva. Crva to ne brani, ali i ne blagosilja.
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović razgovarala je sa predstavnicima Svetske banke o ovom gasnom programu vrednom milijardu evra!
Neverovatan šok u Rimu! Vozači kažnjeni sa 30 evra jer su im radnici preko noći iscrtali plavu zonu oko parkiranih kola, ali grad sada hitno poništava sve!
Od sutra, 15. jula, pa do 24. jula, doći će do promene u radu linija javnog gradskog prevoza na Voždovcu zbog izvođenja radova na rekonstrukciji vodovodne mreže u Husovoj ulici.
Potpredsednik Vlade i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić izjavio je da su pripadnici MUP Uprave saobraćajne policije u Direkciji policije, presretačem na auto-putu kod Malog Požarevca, zaustavili M. D. (35), državljanina Srbije, koji se vozilom marke "bmw", švajcarskih registarskih oznaka, kretao brzinom od 244 kilometra na čas, na delu puta gde je ograničenje brzine 130 kilometara na čas.
Pred Posebnim odaljenjem za suzbijanje korupcije Višeg javnog tužilaštva u Beogradu saslušan je pripadnik Službe za borbu protiv organizovanog kriminala MUP RS D.G. (40) zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo Zloupotreba službenog položaja.
Selo kod Niša u kom je živela Jovana S. (21) koja je prekjuče poginula u teškoj saobraćajnoj nesreći na putu Nikšić-Kotor u Crnoj Gori, dok se mini-busom vraćala iz manastira Ostrog, obavijeno je tugom zbog njenog preranog odlaska.
Saobraćajna policija u Nišu tokom prvog dana sedme centralne akcije pojačane kontrole saobraćaja otkrila je i sankcionisala ukupno 372 saobraćajna prekršaja, od kojih se čak 216 odnosilo na prekoračenje dozvoljene brzine.
Raskošni kostimi i verna rekonstrukcija mode iz 1877. godine u hit seriji "Tajne malog grada" ostavljaju bez daha gledaoce koji je prate svake večeri na Informer TV.
Đumbir možete iskoristiti na brojne načine kako bi vam koža bila sjajna, zdrava, čista i zaštićena. Zato vam predlažemo 3 recepta za spoljašnju primenu đumbira, za dugo toplo leto i kožu izloženu pogledima, u kojoj ćete i sami uživati.
Znate li koje su najčešće osobine ljudi rođenih u jednom od najtoplijih meseci u godini? Opuštenost i vedrina leta kao da su zapisani u njihovim genima, a ovih šest osobina čini ih veoma posebnim.
Među brojnim vrstama biljaka, neke imaju neverovatne sposobnosti koje su mnogo više od običnog cvetanja. Na primer, neke čak mogu i da rashlade prostor u kome se nalaze.
Reper Adnan Nikšić, poznatiji kao Sajfer izgovorio je sudbonosno "da" dugogodišnjoj partnerki Lejli, sa kojom je bio u vanbračnoj zajednici više od pet godina.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.