Od rata u Ukrajini mogli bi da profitiraju najviše oni zbog kojih je i došlo do krize na istoku Evrope – Rusija i SAD. Naime, od početka invazije na Ukrajinu cena nafte i gasa je skočila toliko da Rusija svakog dana zarađuje gotovo milijardu dolara dok, s druge strane, SAD kao vodeća sila u proizvodnji najnaprednijih ratnih tehnologija tek će osetiti benefite od pojačanog naoružavanja vojski širom Evrope
U svakom ratu, nažalost, ima i ratnih profitera, a ako pričamo o državama najveću računicu od krvavih borbi na istoku Evrope u kojima strada na stotine nedužnih ljudi imaju, po svemu sudeći, najveće vojne sile.
Cena nafte i gasa samo skače od početka rata u Ukrajini, a dodatno od kako je ruski predsednik Vladimir Putin doneo naredbu da Rusija “neprijateljskim zemljama” prodaje gas samo za rublje. Ta odluka odmah je podigla cenu gasa u Evropi koja je premašila 1.350 dolara za 1.000 kubnih metara.
Kada je reč o nafti, cena ovog energenta “porasla” je za četvrtinu od kraja januara pa sada barel nafte košta 120 umesto 90 dolara.
Ako se ima u vidu da je Rusija treći najveći proizvođač nafte u svetu i drugi najveći proizvođač prirodnog gasa, a pritom 25 odsto Evrope snabdeva naftom, a 30 do 40 procenata Starog kontinenta gasom jasno je zbog čega ova zemlja trenutno ne oseća mnogo posledice “nikad jačih zapadnih sankcija”.
Foto: AP/Photo
Zapad "finansira" rusku invaziju na Ukrajinu?
Kako Zapad nije mogao Rusiji da uvede embargo na naftu i gas od kojih zavisi postavlja se pitanje da li kupovinom energenata iz najveće zemlje na svetu zapravo finansijski pomaže invaziju na Ukrajinu?!
Upravo tu temu je nemački javni servis ARD analizirao sa Janisom Klugeom, stručnjakom za Rusiju iz berlinske fondacije nauka i politika (SEP).
Kako je rekao, Rusija je proteklih godina i decenija platila već najskuplje stvari u ovom ratu, a to je nabavka tenkova, raketa ili aviona dok su “jedini tekuću troškovi potrošnja nafte ili dizela što za Rusiju uopšte nije problem”.
Prema podacima istraživačke organizacije Centar za istraživanje energije i čistog vazduha (CREA), članice EU od početka rata plaćaju 430 miliona evra dnevno za gas i 230 miliona evra za naftu i naftne derivate. Ukupno je tokom invazije iz EU u Rusiju poteklo više od 15 milijardi evra za fosilna goriva.
Zbog toga je procena Klugea da Rusija zarađuje od izvoza nafte i gasa skoro milijardu dolara dnevno.
- Mi ne finansiramo direktno rusku vojsku, ali finansiramo ruski državni budžet zajedno s drugim uvoznicima. A između 20 i 25 posto ruskog budžeta namenjen je vojsci – naglasio je Kluge.
SAD glavni isporučilac naoružanja Evropi
S druge strane, rusko-ukrajinske tenzije poslednjih godina uticale su da evropske države povećaju nabavku naoružanja čak za 19 odsto, a drastičan porast tek se očekuje pošto je rat na istoku Evrope počeo.
Prema istraživanju Stokholmskog međunarodnog instituta za mirovna istraživanja SIPRI “primetno pogoršavanje odnosa između najvećeg broja evropskih država i Rusije bilo je važan pokretač rasta evropskog uvoza oružja”.
Kako kažu, SAD su glavni isporučilac naoružanja Evropljanima i to pre svega borbenim avionima. Najpre su Velika Britanija, Norveška i Holandija su zajedno naručile ukupno 71 višenamenski borbeni avion F-35. Potom su zemlje koje imaju dugu granicu sa Rusijom naručile ove avione. Finska hoće 64, a Poljska 32 aviona tipa F-35. Nemačka je iz Sjedinjenih Američkih Država naručila pet patrolnih protivpodmorničkih aviona tipa P-8A.
Nemačka ulaže 100 milijardi evra u odbranu
Kad smo kod Nemačke, kancelar Olaf Šolc je praktično čim je počela ruska invazija na Ukrajinu obelodanio da će nemačka vojska dobiti poseban fond od čak 100 milijardi evra za investicije i projekte naoružanja što je najveće ulaganje u odbranu ove zemlje još od Drugog svetskog rata.
Foto: Christophe Gateau/Pool via AP
Takođe, Šolc je naglasio da će svake godine više od dva odsto BDP-a Nemačke ići za odbranu.
Inače, svih 30 zemalja članica NATO-a u obavezi je da izdvaja dva odsto BDP-a za odbranu, međutim mnoge zemlje nisu poštovale to pravilo zbog čega je bivši predsednik SAD.-a Donald Tramp pre tri godine zapretio čak da će se SAD povući iz alijanske ako zemlje članice ne povećaju znatno svoja ulaganja.
Sa početkom rata u Ukrajini to se praktično događa pošto se naoružavaju i vojno neutralne države poput Finske ili Švedske koja razmišlja o ponovnom ulasku u NATO.
Ako se ima u vidu da je SAD najveći isporučilac naoružanja evropskim državama može se reći da će od rata na istoku Evrope ova sila najviše profitirati bez obzira na to što besplatno vojno i na svaki drugi način pomaže Ukrajini.
U ratu profitira vojna industrija
Vojni analitičar Vlade Radulović ističe da je jasno da u svakom ratu profitira kompletna vojna industrija.
- Nema dileme da će sve zemlje članice NATO, ali i mnoge vojno neutralne povećati budžete za odbranu. Nemačka će sledeće godine postati treća zemlja u svetu po ulaganju u vojsku. S tim što će gro tog uloženog novca ostati u zemlji pošto Nemačka ima fantastične kompanije koje proizvode naoružanje kako za kopnene jedinice tako i za odbranu u vazduhu – naglašava Radulović.
Kako kaže, logično je da SAD kao prvi proizvođač najnaprednije ratne tehnologije ima najveće prihode od naoružavanja vojski NATO članica.
Veća ulaganja u naoružanje - dva principa
Slično mišljenje ima i urednik vazduhoplovnog portala “Tango Six” Petar Vojinović.
- Jedna od interesatnih indirektnih posledica ruske agresije na Ukrajinu svakako će biti povećana izdvajanja nacionalnih budžeta za kupovinu naoružanja i vojne opreme od strane zemalja Evropske Unije. To će ići kratkoročno i dugoročno po dva principa: hitnijih i neplaniranih nabavki i strateškom budućem izdvajanju minimalno dva odsto od BDP-a države, što je NATO standard koji je retko koja zemlja poštovala – podseća Vojinović.
- Primer preispitivanja čak i NATO koncepta kolektivne bezbednosti dešava se trenutno u Hrvatskoj. Iako je ova zemlja suštinski u NATO-u, realan život, u formi drona koji se zabio u Zagreb naterao je ovu zemlju da razmišlja o preko potrebnoj investiciji u svoje protivvazduhoplovne kapacitete. Tu se pokazalo da je koncept kolektivne bezbednosti jedno, a fizička zaštita od nečega u realnom vremenu uvek na kraju nacionalni posao – zaključuje Vojinović.
Turski “barjaktar” skrenuo pažnju
Vojni analitičar Vlade Radulović ocenjuje da je rat u Ukrajini svojevrsni izlog naoružanja.
- Pored američkog naoružanja očekujem da će skočiti potražnja, recimo, i za turskim bespilotnim letelicama “barjaktar” koje Ukrajina koristi u ovom ratu i odlično su se pokazale – podvlači Radulović.
Nekoliko hiljada Rusa marširalo je danas Pragom, mašući plavo-belim zastavama koje su postale simbol protesta protiv ruskog napada na Ukrajinu, preneo je Rojters
Bundesver nema dovoljno dobrovoljaca za brigadu koju Nemačka planira da trajno rasporedi u Litvaniji, pa se u Berlinu već razmatraju obavezne mere kako bi se popunila jedna od najvažnijih jedinica NATO na istočnom krilu.
Ruski predsednik Vladimir Putin veoma dobro poznaje nemačko društvo i ponekad ga razume bolje nego što ga razumeju sami Nemci, ocenio je bivši šef nemačke diplomatije Zigmar Gabrijel u razgovoru za Bild.
Nemačka više ne govori o ratu u Ukrajini samo kao o krizi koju treba prebroditi slanjem pomoći Kijevu. Berlin sada sve otvorenije gradi sopstveni vojni odgovor na ono što naziva dugoročnom pretnjom iz Rusije, uz ubrzano jačanje odbrambene industrije, proizvodnje dronova i saradnje sa ukrajinskim vojnim strukturama.
Nemačka mora ponovo da otvori ozbiljan politički i ekonomski dijalog sa Rusijom, a dalja pomoć Ukrajini ne sme da se pretvori u beskonačno trošenje novca poreskih obveznika bez jasne kontrole, poručio je predsednik Alternative za Nemačku Tino Hrupala.
Bivši premijer Poljske Lešek Miler poručio je ukrajinskim političarima da, ako već masovno vraćaju poljska odlikovanja, onda Varšavi mogu da vrate i MiG-ove, tenkove i oružje koje je Poljska poslala Kijevu tokom rata.
Krim je ušao u novu fazu krize posle ukrajinskih udara na naftnu infrastrukturu kod Kerča: prodaja goriva stanovništvu je zaustavljena ili strogo ograničena, pumpe presušuju, a saobraćaj preko ključnih pravaca ka poluostrvu ponovo je pod pritiskom.
Bivši poslanik Vrhovne rade i major OSU Igor Lucenko tvrdi da je Ukrajina više puta izvodila tajne diverzije na teritoriji Belorusije, gađajući relejne stanice koje, prema ukrajinskim navodima, pomažu ruskim dronovima „Geranj“ da lete ka severu Ukrajine.
Mađarska će organizovati pravno obavezujući referendum o članstvu Ukrajine u EU ako Kijev uspe da završi pregovore sa Briselom, poručio je mađarski premijer Peter Mađar, čime je Budimpešta jasno stavila do znanja da ukrajinski put ka Uniji neće zavisiti samo od evropskih institucija.
Vlasti u Sevastopolju obustavile su prodaju benzina stanovništvu preko ranije izdatih QR kodova, pošto cisterne sa gorivom nisu stigle u grad, dok se cela kriza poklapa sa velikim požarima na Krimu posle noćnog napada udarnih dronova.
Ruske jedinice ušle su u severni deo Konstantinovke, istočno od reke Krivi Torec, čime su ukrajinske snage u gradu gurnute u sve težu situaciju i sve opasniji poluobruč.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Nekoliko hiljada Rusa marširalo je danas Pragom, mašući plavo-belim zastavama koje su postale simbol protesta protiv ruskog napada na Ukrajinu, preneo je Rojters
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević otkrio je uživo u programu emisije Kolegijum na Informer TV frapantne podatke o poslovanju jednog od osnivača blokaderskog Proglasa i rušioca države broj jedan, Dragana Bjelogrlića.
Predstavnik Višeg javnog tužilaštva u Beogradu izneo je šokantne detalje iz istrage koji potvrđuju da je priča o navodnom zvučnom topu zapravo opasna, unapred montirana i organizovana akcija blokadera.
Srpski intelektualci postali su fanovi narko-mafijaške grupe koja nemilosrdno ubija ljude, kavačkog klana, i time se, verovali ili ne, imenom i prezimenom hvale po društvenim mrežama,
Blokaderi su danas pokazali da njihova glupost ne poznaje granice, baš kao ni njihovo licemerje, ali i sramni pokušaji da dehumanizuju predsednika Srbije Aleksandra Vučića.
Predsednik Srpske napredne stranke Miloš Vučević posetio je danas Kovilj u sklopu kampanje „Srbija pobeđuje“, gde se obratio velikom broju okupljenih građana iz Kovilja, Budisave i Kaća.
Leto za stanovnike severne Zemljine polulopte počelo je danas u 10 časova i 24 minuta, dok će istovremeno za stanovnike južne polulopte početi zima, saopštilo je Astronomsko društvo "Ruđer Bošković".
Direktor Kancelarije za javnu i kulturnu diplomatiju Vlade Republike Srbije Arno Gujon u Moskci je ordržao niz sastanaka sa visokim predstavnicima institucija Ruske Federacije, posvećenih jačanju saradnje u oblastima kulture, obrazovanja i javne diplomatije.
Svako ko je tog 21. juna 1954. godine kupio ujutru kod uličnih kolportera ili u novinarnici svoj primerak "Večernjih novosti", a takvih je bilo mnogo jer je to bio najtiražniji dnevni list u tadašnjoj zemlji, mogao je da primeti da se tema oružanih sukoba u jednoj dalekoj zemlji, na američkom kontinentu i dalje nalazi na naslovnoj strani, baš kao i prethodnog dana.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić danas je govorio o unapređivanju srpske železnice i napomenuo da ona mora biti tačnija od nemačke i švajcarske.
Uzgoj lubenice u Srbiji može da bude vrlo isplativ i brz način da se dođe do zarade, posebno u odnosu na mnoge druge poljoprivredne kulture, jer u dobrim proizvodnim i tržišnim uslovima zarada može da dostigne i do 10.000 evra po hektaru u jednoj sezoni.
Viši sud u Beogradu izrekao je 18. juna 2026. presudu roditeljima dečaka ubice iz OŠ "Vladislav Ribnikar" — Vladimir Kecmanović osuđen je na 14 godina i šest meseci zatvora, Miljana na dve godine i 11 meseci — ali ono što je u sudnici izrečeno pre izricanja kazne potreslo je Srbiju još jednom.
Prijatelji Zorana S. iz sela Šetonje kod Petrovca na Mlavi koji je sinoć oko 21 čas iz vatrenog oružja pucao na svoje roditelje u porodičnoj kući, kada je teško ranio majku, još uvek su u šoku nakon tragičnog događaja. Iako za Zorana imaju samo reči hvale, priznaju da su znali za porodične probleme koje je imao sa roditeljima.
Tri osobe, među njima i petomesečna beba, povređene su u saobraćajnoj nezgodi koja se sinoć oko 23.20 časova dogodila na pristupnom putu ka autoputu, u mestu Bijeli Potok kod Kolašina.
Nikšićka policija podnela je krivične prijave protiv dve osobe zbog sumnje da su pokušali da prevare jednu auto-školu u tom gradu tokom polaganja vozačkog ispita.
Dramatična scena viđena je juče u Rakovici i na Čukarici, kada je naposle svađe u saobraćaju muškarac zapucao na kombi. Tu se drama nije završila, došlo je do jurnjave vozilima i nesreće na Čukarici. Muškarac koji je potegao pištolj je uhapšen.
Akcioni triler "Citizen Vigilante", u kojem glavnu ulogu tumači Armi Hamer, zabranjen je u Nemačkoj nakon što su nadležni odbili da mu dodele starosnu oznaku, uz obrazloženje da podstiče nasilje prema migrantima, dok pojedini kritičari autora filma, kontroverznog nemačkog reditelja Uvea Bola, optužuju za krajnje desničarske stavove.
Opljačkan je stan modela poznate svetske modne agencije "Elit" u 6. arondismanu Parizu i tom prilikom ukradeni su luksuzni satovi, nakit i drugi predmeti procenjeni na oko 10 miliona evra, saopštio je policijski zvaničnik za Figaro.
Glumac Stanojlo Milinković pojavio se u u sporednim ulogama u našim kultnim filmovima i postao prepoznatljiv po replici "Ne diraj me, zvaću decu! Decooooo!"
Neda Arnerić, jedna od najpoznatijih i najvoljenijih glumica bivše Jugoslavije, ostala je zapamćena ne samo po svom talentu, već i po ulogama koje su uključivale eksplicitne scene u filmovima.
Mnogi ljubitelji cveća smatraju da je dovoljno samo zaliti biljke kada primete da je zemlja suva, ali u stvarnosti je mnogo važnije kako i kada se zalivanje obavlja.
WhatsApp, jedna od najpopularnijih aplikacija za dopisivanje na svetu, uskoro bi mogla da dobije opciju koja će dodatno zaštititi privatne razgovore i sprečiti deljenje osetljivog sadržaja.
Prsata tiktokerka Kristina Ljumanović, poznatija kao Zlatnalubenica, završila je u kolima Kristijana Golubovića nakon boks meča, pa objavila šokantne snimke!
Pevačica Tamara Danilović osvojila je plaketu "Saša Popović" kao i prvo mesto po odluci stručnog žirija, a malo ko zna da joj je cela porodica muzikalna!
Očekivani spektakl između Tik-Tok zvezda Marka Džeka i Kengura završio se neslavno za favorita Džeka, a reakcija Bake Praseta na meč i poraz je viralna na mrežama!
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.