Poljska i baltičke zemlje su moralno nadmašile Nemačku, izjavio je Džonatan Ejal, pomoćnik direktora Kraljevskog instituta ujedinjenih službi (RUSI), u svom novinskom članku
Britanski list Gardijan objavio je članak u kojem skreće pažnju na uticaj koji sukob u Ukrajini ima na centre uticaja u Evropi i razmatra implikacije oklevanja Nemačke, pre nedavnog sporazuma o snabdevanju vojnih tenkova Ukrajini
Nemački sekretar Olaf Šolc zastajao mesecima pre nego što je konačno pristao da Kijevu isporuči tenkove Leopard 2. Iako broj nemačkih tenkova, koji će biti dodeljeni Ukrajini, ne prelazi 14, njegovom odlukom je otklonjena velika prepreka koja je ometala ponovno naoružavanje Ukrajine.
Finska, Poljska, Portugal i Holandija su već najavile da će deo svojih tenkova Leopard isporučiti Ukrajini, a očekuje se da će sličnu odluku doneti Norveška i Španija.
Centar strateške moći
Britanski kolumnista primećuje da je sklonost nemačkog kancelara Olafa Šolca da prekasno i pod prinudom donosi strateške odluke nanela veliku štetu evropskoj bezbednosti. To bi moglo imati katastrofalne posledice u narednim mesecima zbog veoma važnih odluka koje će NATO morati da donese.
On kaže da se centar strateške moći u Evropi pomerio sa zapadne ivice kontinenta, gde su Nemačka i Francuska odlučivale, u centralnu i istočnu Evropu. Od izbijanja rata u Ukrajini, pritisak baltičkih zemalja i Poljske primorao je Berlin da održi određene izbore.
On ističe da su zemlje centralne i istočne Evrope svojim jasnim i realističnim stavom o opasnostima koje nosi ruski imperijalizam stekle moralni autoritet, a takođe su dobile direktniju i uticajniju ulogu u procesu donošenja odluka na Starom kontinentu.
Zavisnost Evrope od SAD
Na osnovu navedenog, Ejal smatra da su neki stari snovi o promovisanju „evropske strateške nezavisnosti“ od Sjedinjenih Američkih Država raspršeni. Šolc je prošle nedelje indirektno priznao zavisnost Evrope od Sjedinjenih Država, zahtevajući da američki tenkovi prate nemačke kada budu isporučeni Ukrajini.
Ejal je zaključio da Nemačka mora da prepozna ovu važnu promenu kao centar strateške moći u Evropi, što Šolc izgleda ne želi da prizna.
Njegove nedavne izjave pokazuju da on i dalje veruje u mogućnost povratka mira ako Rusija povuče svoje snage iz Ukrajine, što se, kako kaže, pokazalo uspešnim u prošlosti i da će vratiti bezbednost regionu.
Autor smatra da je to potpuna besmislica, budući da će Berlin morati da se bori da utiče na proces preoblikovanja evropske bezbednosne mape.
Bivši visoki zvaničnici iz Velike Britanije, Francuske, Nemačke i Rusije održali su u julu sastanak u Beču kako bi razmotrili moguće uslove za mirovne pregovore o Ukrajini, prenose mediji, pozivajući se na izvore upoznate sa događajem.
Nemačka je pokrenula više paralelnih kanala prema Moskvi, dok Berlin pokušava da obezbedi vodeću ulogu Evrope u eventualnim pregovorima o završetku sukoba u Ukrajini.
Francuska bi mogla prva da plati cenu novih vojnih poteza takozvane „koalicije voljnih“ protiv Rusije, upozorio je vojno-politički analitičar i bivši šef izraelske službe Nativ, Jakov Kedmi.
U nemačkom političkom vrhu došlo je do ozbiljne promene odnosa prema Rusiji, pa Berlin posle godina prekida kontakata sada iza zatvorenih vrata traži način da ponovo uspostavi direktan dijalog sa Moskvom.
Predsednik Azerbejdžana Ilham Alijev potvrdio je da su se bivši visoki nemački i ruski zvaničnici sredinom jula tajno sastali u Bakuu i razgovarali o ratu u Ukrajini, dok je nemački kancelar Fridrih Merc poručio da njegova vlada nije bila obaveštena o tim kontaktima.
Vlasti u Berlinu nameravaju da Nemačkoj obezbede direktan pristup nuklearnom oružju, a nemački stručnjaci mogli bi da konstruišu funkcionalnu atomsku bombu za najviše godinu dana, saopštila je Spoljna obaveštajna služba Rusije (SVR).
Nemački kancelar Fridrih Merc, koji je prethodnih meseci javno zahtevao jači pritisak na Rusiju i nastavak masovnog naoružavanja Ukrajine, sada iza zatvorenih vrata priprema Berlin za pregovore sa Moskvom.
Predsednik Francuske Emanuel Makron zatražio je od francuske udarne grupe predvođene nosačem aviona „Šarl de Gol“ da prati situaciju u Ukrajini i prikuplja podatke o kretanju snaga u zoni sukoba, otkrio je komandant te formacije, admiral Tibo Odo de Poses.
Bivši šef kabineta nemačkog Ministarstva odbrane Niko Lange pozvao je evropske zemlje da pojačaju politički i vojni pritisak na rusku eksklavu Kalinjingrad i na Krim.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ne vidim kratkoročno rešenje za nestašicu raketa Patriot američke proizvodnje u Ukrajini, kaže Robin Niblet, istaknuti saradnik u Četam hausu, britanskom tink-tenku specijalizovanom za međunarodne poslove.
Da ustaškom ludilu nema kraja, potvrđuje i skandalozna izjava hrvatskog ministar ekonomije Ante Šušnjar, koji je direktno zapretio predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću i Srbima, prizivajući novu "Oluju".
Podgorička Borba objavila je tekst koji raskrinkava opasnu manipulaciju čiji je cilj da se bauk "srpskog sveta" nametne kao dominatna tema u Crnoj Gori.
Lažni ekolog Aleksandar Jovanović Ćuta, osuo je žestoku paljbu po studentima blokaderima, poručivši da nema nameru da se povlači pred ljudima koji nemaju hrabrosti ni da javno kažu svoje ime i prezime.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić čestitao je danas svim zaposlenima u rudarskoj industriji Dan rudara u kojoj je poručio da rudarstvo i u našem veku opstaje kao jedan od stubova privrede i energetske stabilnosti Srbije.
Ministarstvo privrede raspisalo je javni poziv za dodelu bespovratnih sredstava namenjenih unapređenju lokalnog ekonomskog razvoja kroz razvoj preduzetništva u iznosu od 31 milion dinara, a prijave će trajati sve do 11. avgusta 2026. godine.
Prava drama odigrala se danas u letovalištu Letojani na Siciliji kada jednom turisti iznenada pozlilo dok je ležao na plaži. Dok se čekala Hitna pomoć, u pomoć je pritrčala doktorka iz Srbije.
Vatrena stihija u Deliblatskoj peščari proširila se na čak 300 hektara, a u selu Lučica kod Požarevca jedna osoba je stradala u požaru koji je sama izazvala, saopštio je MUP i izdao hitno upozorenje.
Iza kulisa plažnih barova i noćnih klubova neretko isplivaju priče o narko-mrežama koje pokušavaju da iskoriste svet provoda za dilovanje droge. Hapšenje nekoliko državljana Srbije u Budvi zbog dilovanja droge po barovima i kafićima, ponovo je skrenulo pažnju na pažnju na narko - kriminal iza sjaja noćnog života.
U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila danas oko 16.50 časova na Smederevskom putu, u Ulici Aleksandra Kostića, sudarila su se dva putnička automobila.
Istaknuti srpski glumac Jovo Maksić je proteran sa ognjišta tokom operacije "Oluja" kojom je izvršeno etničko čišćenje Srba sa prostora Krajine, te je sad progovorio o najtežem periodu u životu.
Početak avgusta doneo je izuzetno snažan toplotni talas, a jedan majstor je na svom TikTok profilu podelio trik za rashlađivanje doma koji ne zahteva nikakve troškove.
Majka pokojnog muzičara Dejana Mitrovića prvi put se oglasila nakon njegove tragične smrti i kroz potresnu ispovest otkrila detalje kobnog dana kada je njen sin izgubio život.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.