"Od Šćećina na Baltiku, do Trsta na Jadranu, "gvozdena zavesa" se spustila širom kontinenta"", ovako je Vinston Čerčil održao svoj istorijski govor u američkom gradu Fultonu 5. marta 1946 i tim ozvaničio spuštanje “gvozdene zavese”, sa čime je i počeo Hladni rat i podela Evrope na Zapad i Istok. Sada nova gvozdena zavesa okiva posle Severne i Baltik.
Ministri odbrane tri baltičke države Estonije, Letonije i Litvanije odobrili su koncept izgradnje odbrambenih objekata na granici sa Rusijom, koji bi trebali da spreče prodor ruskih tenkova i budu garant odvraćanja od vojnih pretnji Moskve.
- Izgradnja odbrambenih instalacija protiv tenkova je pažljivo promišljen projekat, čija potreba proizilazi iz trenutne bezbednosne situacije. Rat Rusije u Ukrajini pokazao je da, pored opreme, municije i ljudstva i odbrambene instalacije na granici su takođe potrebne za odbranu Estonije od prvog metra - rekao je Hano Pevkur, ministar odbrane Estonije.
On je istakao da je svrha odbrambenih objekata sprečavanje vojnog sukoba u regionu Baltika.
- Mi preduzimamo ovaj napor kako bi se narod Estonije osećao bezbedno, ali ako bi se pojavio i najmanji rizik, bili bismo brže spremniji za razne događaje - dodao je Pevkur.
Koncept odbrambenih instalacija zasnovan je na odlukama donetim na samitu NATO u Madridu u kojima je naglašeno da saveznici moraju biti spremni da brane teritoriju od prvog metra i da se moraju izraditi novi regionalni odbrambeni planovi.
Koncept kombinuje mere prevencije i bezbednosti na terenu.
Elementi na terenu podržavaju aktivnosti odbrambenih jedinica u baznim tačkama kako bi po potrebi zaustavile agresorske trupe.
Elementi su pozicionirani u pejzažu, uzimajući u obzir rezultate analize neprijateljske namere, okruženja i plana odbrane. Baltičke zemlje su jedno područje delovanja, pa će se odbrambene instalacije graditi u koordinaciji sa Letonijom i Litvanijom.
Foto: printscreen wp-content
Gvozdena zavesa oko Rusije
Inače Estonija je već utvrdila 136 km granice sa Rusijom. Letonija ima ogradu na granici sa Rusijom u dužini od 300 km, Litvanija 500 km, Poljska sa Belorusijom 186 km kada je 2021. bio okršaj sa navalom migranata na tu državu.
U vreme mira na granici Estonije se ne postavljaju eksplozivi (mine), žice ili druge prepreke. Umesto toga, uspostavlja se mreža bunkera, tačaka podrške i distributivnih linija. Proces izgradnje se odvija u saradnji sa mesnim zajednicama i uz dogovor vlasnika zemljišta.
Ministri odbrane su takođe potpisali Pismo o namerama za višecevne raketne bacače HIMARS, sa ciljem stvaranja okvira za zajedničku upotrebu sistema naoružanja i u miru i u ratu. Ministri odbrane Estonije i Letonije takođe su potpisali sporazum o saradnji za sprovođenje NATO Er Policing iz letonske vazdušne baze Lielvarde, dok je pista u vazdušnoj bazi Amari u popravci.
Pored toga, ministri odbrane tri baltičke države su razgovarali o pitanjima koja se odnose na podršku Ukrajini, razvoj sposobnosti i predstojeći samit NATO-a u Vašingtonu.
Razgovarano je i o pitanjima saradnje u oblasti odbrane i Baltičkog odbrambenog koledža.
Baltik je tako postao druga uporišna tačka za odbranu Evrope posle Finske. Finska je krenula u veliki infrastrukturni projekat izgradnje ograde duge 1.340 km koja će se protezati od Finskog zaliva do tromeđe Norveške, Finske i Švedske. Mnogi gradnju te ograde već zovu "Gvozdena zavesa severne Evrope".
U prvoj fazi finske vlasti će podići žičanu ogradu na prvih 200 kilometara granice. Projekat je započeo 1 marta 2023. u fazi od 2,5 kilometra koji se prvo utvrđuju.
Celokupno pokrivanje državne granice u dužini od 1340 km radilo bi se u nekoliko etapa. U oktobru 2022. sve glavne finske političke stranke su podržale plan o izgradnji ograde koja će hermetički odvojiti tu zemlju od Rusije i stvoriti neprobojni bedem.
"Od Šćećina na Baltiku, do Trsta na Jadranu, "gvozdena zavesa" se spustila širom kontinenta"", ovako je Vinston Čerčil održao svoj istorijski govor u američkom gradu Fultonu 5. marta 1946 i tim ozvaničio spuštanje “gvozdene zavese”, sa čime je i počeo Hladni rat i podela Evrope na Zapad i Istok. Sada nova gvozdena zavesa okiva posle Severne i Baltik.
Rekordno niske temperature u Finskoj ove nedelje inspirisale su turistu na putovanju na Arktik da isproba trik koji ga je dugo intrigirao: baciti ključalu vodu u vazduh kada je napolju izuzetno hladno i videti kako se pretvara u trenutni oblak ledene prašine.
Moskva ne vidi koristi za Finsku od ulaska u NATO, jer će u slučaju vojne eskalacije između Rusije i alijanse, ta zemlja prva stradati, rekao je u intervjuu Mihail Uljanov, stalni predstavnik Rusije pri međunarodnim organizacijama u Beču za RIA Novosti.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
"Od Šćećina na Baltiku, do Trsta na Jadranu, "gvozdena zavesa" se spustila širom kontinenta"", ovako je Vinston Čerčil održao svoj istorijski govor u američkom gradu Fultonu 5. marta 1946 i tim ozvaničio spuštanje “gvozdene zavese”, sa čime je i počeo Hladni rat i podela Evrope na Zapad i Istok. Sada nova gvozdena zavesa okiva posle Severne i Baltik.
Drago Parandilović, deda opozicionara Miloša Parandilovića, predsednika Novog lica Srbije, krenuo je danas iz Priboja kako bi prisustvovao veličanstvenom skupu u srcu Beograda i pružio podršku predsedniku Aleksandru Vučiću.
Ruski zagovornici najtvrđe linije traže od predsednika Rusije Vladimira Putina da odustane od diplomatije i drastično pojača rat protiv Ukrajine, piše Rojters, posle serije ukrajinskih napada dronovima na Moskvu, Sankt Peterburg i Krim, kao i smrtonosnih napada na putničke autobuse.
Blokaderi ne mogu da sakriju mržnju prema građanima Srbije, pogotovo danas kada je organizovan veličanstveni skup SNS-a a zbog kojeg neprestano dolazi veliki broj građana iz svih delova zemlje.
U vikend izdanju lista Danas objavljena su dva teksta koja izazivaju burne reakcije javnosti. U autorskoj kolumni Milana St. Protića iznete su oštre ocene na račun dela akademske zajednice, dok je u posebnom tekstu pod naslovom "Vidovdan istine, a ne mitova", autor izneo stav da srpska deca na Kosovu "kao takva nisu među najugroženijima".
Ivan Kopitović, jedan od osnivača regionalnog Adria foruma sa sedištem u Podgorici, bivši funkcioner Demokratskog Fronta i politički analitičar, osudio je odluku crnogorskih vlasti da zabrani ulazak Draganu J. Vučićeviću, glavnom uredniku Informera, ulazak u tu zemlju.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić prisustvovaće sutra prikazu novih i modernizovanih sredstava i sistema Vojske Srbije (VS) na vojnom aerodromu "Pukovnik-pilot Milenko Pavlović" u Batajnici
Šumski požari zahvatili su središnji deo Grčke, a zbog veoma visokog rizika u delu Halkidikija od sutra će na snazi biti zabrana kretanja. Za stanovnike područja Petre, izdato je naređenje evakuacije.
Osmaci i maturanti koji nisu zadovoljni rezultatima završnog ili prijemnog ispita ove godine imaju više konkretnih opcija, a vreme za akciju je upravo sada.
U Grčkoj su saobraćajni prekršaji strogo kažnjivi, a među najskupljima su prekoračenje brzine čija kazna može dostići i do 8.000 evra, kao i prolazak kroz crveno svetlo zbog čega možete biti kažnjeni sa čak 4.000 evra!
Više javno tužilaštvo u Beogradu podiglo je optužnicu protiv Andrije S. (20) zbog sumnje da je 10. decembra 2025. godine u jednom ugostiteljskom objektu na Vračaru, pokušao da ubije Vuka Bajruševića, i jer je neovlašćeno nosio vatreno oružje i municiju.
Više javno tužilaštvo u Beogradu pokrenulo je istragu protiv četvorice muškaraca zbog postojanja osnova sumnje da su 5. juna 2026. godine izvršenjem različitih krivičnih dela učestvovali u bacanju bombe na porodičnu kuću S.Č. na teritoriji opštine Novi Beograd.
Posle objavljivanja uznemirujućeg snimka prebijanja dečaka (13) na parkingu tržnog centra u Kruševcu, oglasio se osumnjičeni Predrag Marković (50), koji je priznao svoju krivicu i otkrio šta ga je isprovociralo da digne ruku na dete.
Iznoseći svoju odbranu pred Višim tužilaštvom u Beogradu, Danka Vuković, supruga Saše Vukovića Bosketakoji se sumnjiči da je 12. maja u restoranu "27" na Senjaku ubio Nešovića, ispričala je da je izričito bila protiv druženja njenog muža sa Aleksandrom Nešovićem.
Slavni glumac i reditelj Radoš Bajić odlučio je da svoj godišnji odmor provede u Srbiji, tačnije u svom voljenom zavičaju, selu Medveđa kraj Trstenika.
Ostavljanje psa samog kod kuće mnogim vlasnicima predstavlja veliki izazov. Međutim, stručnjaci ističu da nekoliko jednostavnih navika može pomoći da ljubimac ostane miran i opušten dok nikoga nema u domu.
Promene u učestalosti mokrenja kod pasa mogu ukazivati na probleme sa bubrezima, dijabetes ili bolesti mokraćnih puteva, zbog čega ih ne treba ignorisati.
Neverovatni podvizi kojima se pomeraju granice ljudske izdržljivosti ne prestaju da iznenađuju, a jedan Nemac sada je postavio rekord koji je mnoge ostavio bez reči.
Starinski kolač sa orasima, mekanom korom i laganim kremom od slatke pavlake godinama se priprema za slave i porodična okupljanja, a krasi ga jednostavna izrada i elegantan izgled.
Orkestar Perice Jaćimovića nastupio je na velikom narodnom veselju u Kraljevu, organizovanom povodom otvaranja auto-puta, a svečanosti je prisustvovao i predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
Miloš Bojanić je svojevremeno priznao da se oženio na brzinu, nakon samo pet dana poznanstva sa nevinom osamnaestogodišnjakinjom, kao i da ga je razvod skupo koštao!
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.