Nakon što je dugo očekivana ukrajinska kontraofanziva propala i uz smanjenje zapadne vojne podrške, sada postoje realni strahovi da bi Vladimir Putin mogao da pobedi i uništi Evropu, piše Dejli mejl. Pobeda Rusije ne bi značila samo „uništenje” Ukrajine i njenog naroda – bila bi „katastrofalna” za Zapad i preokrenula globalni svetski poredak, upozorava Oleksandar Daniljuk, saradnik Odeljenja za odbranu i bezbednost Ministarstva odbrane Ukrajine.
Zaista, pobeda Rusije protiv Ukrajine bi „nesumnjivo“ rezultirala raspadom NATO-a, „ekonomskim pokoljem“ za Zapad i usponom neprijatelja uključujući Kinu, Iran i Severnu Koreju, kaže penzionisani američki general Ben Hodžis za Mejl Onlajn.
Tramp "otvara vrata" Putinu
Hodžis kaže da bi novi mandat Donalda Trampa još više otvorio vrata Putinu da pokrene svoj napad na Evropu zbog republikanskog nedostatka podrške NATO-u.
On kaže da bi, ako Donald Tramp bude izabran u novembru, to oslabilo NATO i moglo bi da ostavi Evropu u ulozi “glinenih golubova” za Putina i njegove snage.
Hodžis kaže da bi bilo glupo pretpostaviti da Putin ne može da napadne baltičku zemlju - poput Litve, Poljske ili Estonije - i izazove pustoš među civilima širom Evrope.
Foto: Reuters
NATO žrtvuje Ukrajinu?
Oleksandar Daniljuk, saradnik Odeljenja za odbranu i bezbednost Ministarstva odbrane Ukrajine smatra da da bi Rusija i globalni jug ukrajinski poraz videli kao vojni gubitak za Zapad - to bi pokazalo svetu da je NATO, predvođen SAD-om, sposoban da žrtvuje evropsku naciju kako bi se izbegao nuklearni sukob.
A kada autokrate shvate da su SAD i Zapad pobedivi, nuklearni rat bio bi “neizbežan” i svet bi bio uništen u krvoproliću, kaže Daniljuk u zastrašujućem predviđanju.
Daniljuk kaže da bi svet tada gledao kako je Ukrajina, koja se 1993. odrekla trećeg najvećeg arsenala nuklearnog oružja na svetu, poražena od strane ruske vojske usred svakodnevnih pretnji da će Moskva spaliti zemlju nuklearnim oružjem.
A to bi poslalo snažnu poruku: jedini način da se nenuklearne države zaštite od napada zemalja s nuklearnim oružjem - poput Kine i Rusije - bio bi posedovanje vlastitog oružja za masovno uništenje.
Foto: Shutterstock
Ipak, s povećanjem broja nacija koje poseduju nuklearne arsenale, bilo bi “samo pitanje vremena” kada će ih neka država - ili teroristička organizacija - upotrebiti, kaže Daniljuk.
- Razbijanje tabua o korišćenju nuklearnog oružja stvorilo bi novu stvarnost, čije je tragične karakteristike teško zamisliti - kaže Daniljuk u izveštaju za RUSI.
Na kraju, pobeda bi dovela do katastrofalne promene svetskog poretka koja bi imala razorne posledice za civile koji žive širom Evrope i SAD-a.
To bi uništilo percepciju SAD-a kao svetske vojne sile i ohrabrilo zemlje poput Kine, Irana i Severne Koreje da nastave svoju vojnu ekspanziju, kaže Daniljuk.
- Ruska pobeda takođe bi naterala zemlje globalnog juga da traže posebne odnose s tim zemljama, istiskujući SAD kao međunarodnog bezbednosnog posrednika - kaže Daniljuk, stručnjak za višedimenzionalno ratovanje.
Uspon ruskih saveznika
General Ben Hodžis, bivši zapovednik američke vojske u Evropi, slaže se i kaže da bi ruska pobeda dovela do uspona saveznika Kremlja.
Kaže da će Iran i Severna Koreja najverovatnije uspeti da razviju efikasno nuklearno oružje u sledećih nekoliko godina, što će predstavljati direktnu pretnju Zapadu i moglo bi dovesti do nuklearnog rata u kojem bi poginule desetine hiljada ljudi.
- Zato je sada toliko važno imati nuklearno odvraćanje. Ako dopustimo Iranu i Severnoj Koreji da razviju nuklearne sposobnosti onda ćemo zauvek žaliti zbog toga – kaže Hodžis.
Foto: Shutterstock
Rekao je da bi ruska pobeda takođe značila da bi nuklearne države - Pakistan, Indija, Severna Koreja, Iran - postale nestabilne i to bi moglo da rezultuje time da se teroristi dočepaju nuklearnog oružja i pokrenu terorističke napade na ulicama Evrope.
- Mnoge od tih zemalja postale bi nemirnije i krhkije - kaže general.
I dok Zapad tone u godine nestabilnosti, dok Rusija čvrsto stiska Ukrajinu, general Hodžis kaže da će Putin krenuti u napad na tlo NATO-a.
Moguć početak napada Rusije na NATO
U jednom scenariju, general Hodžis kaže da bi Moskva prvo mogla napasti uski pojas poznat kao Suvalki, stisnut između Poljske, Litvanije i ruske eksklave Kalinjingrad.
Čak i mali napad na ovu slabu tačku - jedinu kopnenu granicu između kontinentalne Evurope i baltičkih država - mogao bi izazvati velike probleme za NATO.
Rekao je da će, ako Putin bude uspeo u blokiranju koridora Suvalki, ruske snage koristiti taj pojas zemlje i Belorusiju kao lansirnu rampu za drugu fazu svoje ofanzive.
A ta bi druga faza uključivala slanje hiljada ruskih vojnika, tenkova i specijalnih snaga, da napadnu jednu od baltičkih država na istočnom krilu NATO-a - najverovatnije Litvaniju, Poljsku ili Estoniju.
Vilijam Frir, naučni saradnik u konsultantskoj kući Geostratedži, rekao je da bi Rusija verovatno mogla da pokrene „masovni hipersonični napad u ranoj fazi sukoba“ kako bi „posejala haos i otvorila ranjivosti“.
Foto: Shutterstock
General Hodžis kaže da bi način na koji NATO reaguje na napad na savezničko tlo odredio budućnost zapadne civilizacije i mogao bi da "uništi" alijansu.
- Ako bismo oklevali, taj neuspeh da ispunimo naše obaveze iz člana 5 za zaštitu država članica, to bi razbilo alijansu - rekao je general.
Rekao je da bi NATO mogao da pobedi ako ostane ujedinjen, jer ima bolju vojsku i opremu.
- Način na koji bismo mogli izgubiti je da propustimo da odgovorimo, ako se ne uspemo držati zajedno, ako budemo spori u nameri da zaštitimo članice NATO-a – kaže on.
Rekao je da ga “jako brine” što se snage NATO-a “ne mogu vrlo brzo kretati Evropom” zbog terena i toga koliko je to područje izgrađeno.
- Ako bi Rusi uspeli da ostvare neki prodor u NATO državu na istočnom krilu - poput Estonije ili Litvanije - onda bi nas Moskva izazvala da učinimo nešto po tom pitanju, to bi bio pravi test – rekao je.
Penzionisani američki general kaže da Putin ne bi tu stao, ukoliko bi NATO oklevao. Svoju će rusku mornaricu rasporediti za vitalnu misiju: preuzimanje kontrole nad severnom arktičkom rutom i ubiranje ekonomskih prednosti, dok će Zapad ostaviti po strani.
Hodžis upozorava da bi pobeda Rusije protiv države NATO-a značila daljnji ‘ekonomski pokolj‘ za Zapad, uspon neprijatelja uključujući Kinu i kraj međunarodnog poretka utemeljenog na pravilima kakvog poznajemo.
Ruske oružane snage će u potpunosti pobediti ukrajinske oružane snage i odneti pobedu ove godine, rekao je potpukovnik američke vojske u penziji Danijel Dejvis u intervjuu za Jutjub kanal Sajrus Jansen.
Ruska vojska će pripremiti ofanzivu velikih razmera u nekoliko pravaca, koja je sposobna da uruši front Oružanih snaga Ukrajine, rekao je pukovnik Službe Bezbednsti Ukrajine u penziji Oleg Starikov u intervjuu za Jutjub kanal Politeka.
Zamenik predsednika saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev je rekao da će navijati za Teksas ako ta teritorija odluči da postane nezavisna od SAD.
Ruska kompanija „Hardberi Rusfaktor“ napravila je prvi dron sa tiltrotorima pod nazivom „lovki“ („spretan“ u prevodu sa ruskog jezika), sposobnog da leti 2,5 puta brže od ostalih „kopter“ letelica koje se koriste u Ukrajini, saopštili su iz kompanije za „RIA Novosti“.
Ukrajinska kriza je pokazala da je artiljerija daleko od ostataka ratovanja iz 20. veka i da ostaje nezamenljiv „bog rata“ u sukobima 21. veka. Rusija u svom arsenalu ima širok spektar tipova artiljerije, a najnoviji "dodatak" se sastoji od šasije tenkova T-80 opremljenog pomorskim raketnim bacačem. Evo šta znamo o tome.
Ruski predsednik Vladimir Putin i predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko pustili su u probni rad novi zimski kompleks stanice "Vostok" na Antarktiku putem video linka.
Rusija je izvela napade dronovima i projektilima na civilnu i kritičnu infrastrukturu širom Ukrajine, saopštile su u nedelju kijevske vazduhoplovne snage.
Ruski predsednik Vladimir Putin spreman je da odgovori na telefonski poziv ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog, saopštio je pomoćnik šefa ruske države Jurij Ušakov, nakon što su Moskvi preko evropskih posrednika preneti signali o spremnosti Kijeva da razgovara o teritorijalnim pitanjima.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da je spreman da pozove ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog na samit G20 u Majamiju, na koji je već pozvan ruski lider Vladimir Putin.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski oštro je kritikovao američkog predsednika Donalda Trampa zbog njegovih dobrih odnosa sa ruskim liderom Vladimirom Putinom, optužujući Vašington da ne vrši dovoljan pritisak na Moskvu.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da ruskom predsedniku Vladimiru Putinu nije dovoljno zauzimanje Donbasa, već da želi potpuno uništenje Ukrajine, upozorivši da bi u slučaju ukrajinskog poraza čak 20 miliona ljudi moglo da napusti zemlju i potraži utočište u Evropi.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da ruski predsednik Vladimir Putin više želi mirovni sporazum o Ukrajini nego Volodimir Zelenski, poručivši da Kijev mora da pređe sa priče o miru na konkretne pregovore sa Moskvom.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski oštro je kritikovao američkog predsednika Donalda Trampa zbog dogovora sa ruskim liderom Vladimirom Putinom o isporukama dizela, poručivši da upravo Ukrajina svojim napadima određuje da li će ruske rafinerije raditi.
Ruski predsednik Vladimir Putin postepeno izlazi iz međunarodne izolacije u koju su zapadne države pokušale da ga stave nakon početka rata u Ukrajini, a ključnu ulogu u jačanju diplomatskog položaja Moskve ima američki predsednik Donald Tramp, piše Njujork tajms.
Kina je odbacila američke pokušaje da sekundarnim sankcijama ograniči njenu trgovinu sa Rusijom, poručivši Vašingtonu da nijedna treća država nema pravo da određuje sa kim će Peking sarađivati.
Ukrajinske snage izvele su napade na rusku vojnu industriju i protivvazdušnu odbranu, a predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski tvrdi da su pogođeni sistemi vredni oko 70 miliona dolara, kao i fabrika koja učestvuje u proizvodnji raketa u Rostovskoj oblasti.
Upozorenje ruskog predsednika Vladimira Putina da je Moskva spremna za vojni sukob sa Evropom, iako ga ne želi, izazvalo je burne reakcije britanskih medija.
Ruske oružane snage će u potpunosti pobediti ukrajinske oružane snage i odneti pobedu ove godine, rekao je potpukovnik američke vojske u penziji Danijel Dejvis u intervjuu za Jutjub kanal Sajrus Jansen.
Večeras je u Savskoj ulici, došlo do blokade na poziv lidera Suverenista Srbije Vukše Dragovića, zbog nasilja i terora koji su obeležili ovih devet dana takozvane demokratske vlasti tzv. Studentske liste.
Pozivi na hapšenje novinarke i voditeljke Informer TV Andree Veskov, koji su se pojavili na društvenim mrežama, ponovo su otvorili pitanje granica političke netrpeljivosti i odnosa prema novinarima koji imaju drugačije stavove.
Poznati novinar Ivan Radovanović i pisac Muharem Bazdulj u jednom podkastu brutalno su ogolili laži, teror i licemerje "Studentske liste" i njihovih političkih nalogodavaca!
Aleksandar Vulin, predsednik Pokreta socijalista, uključio se u program Informer TV i ogolio strašne laži koje režimski mediji plasiraju o letu za Moskvu.
Kako Informer saznaje, Milan Kuč, direktor korporativne bezbednosti Aerodroma "Nikola Tesla", koji se dodvorava tzv. Studenstoj listi i novoj budućoj vlasti u Srbiji, prijavio je prolazak Aleksandra Vulina preko VIP terminala, uz tvrdnju da Vulin nije prošao redovnu kontrolu na VIP terminalu.
Glavni i odgovorni urednik Informera, Dragan J. Vučićević, najavio je da će se zbog aktuelnih dešavanja i pritisaka nova epizoda Exatlona Srbija emitovati u izmenjenom terminu.
Menjači sa dvostrukim kvačilom bez većih kvarova mogu podneti vožnju i do 200.000 kilometara, ukoliko se pravilno koriste i održavaju, utvrdili su iz nemačkog automobilskog kluba ADAC.
U Srbiji će danas biti oblačno i hladno vreme, na severu uglavnom suvo, u ostalim krajevima ujutro i pre podne mestimično sa slabom kišom, na planinama sa slabim snegom.
Na magistralnom putu Batočina - Kragujevac u mestu Nikšićko brdo došlo je do saobraćajne nezgode kada je teretno vozilo sletelo sa puta, a uočeno je da iz njegovog rezervoara ističe pogonsko gorivo, metan.
Prava drama i nezapamćeno nasilje odigrali su se u noći između nedelje i ponedeljka na Banovom brdu, kada su dvojica razbojnika upala u stan devedesetogodišnje starice i brutalno je maltretirala.
U saobraćajnoj nesreći koja se juče oko 18.30 časova dogodila u Zbelavi kod Varaždina, povređena je 53-godišnja vozačica koja je imala 1,61 promil alkohola u krvi.
Holivudski glumac Nikolas Kejdž (62) otkrio je da je trenutno bez krova nad glavom nakon što je ogromna rupa u zemlji ozbiljno ugrozila njegovu luksuznu kuću u Malibuu.
Legendarna glumica Jelena Žigon, koju generacije gledalaca pamte po ulozi prije Jelene Todorović u kultnoj "Žikinoj dinastiji", rođena je 3. novembra 1933. godine u Beogradu.
Slikarka i scenografkinja Vasilisa Radojević preminula je u nemaštini, a njen poslednji ispraćaj u Nikšiću organizovao je lokalni Centar za socijalni rad.
Crna torba jeste neprikosnoveni klasik, ali ove jeseni modne insajderke biraju nijansu koja je podjednako praktična, a mnogo zanimljivija - boju kuvanog vina.
Kada je ChatGPT krajem 2022. godine postao globalni fenomen, mnogi su predviđali da bi tradicionalni internet pretraživači mogli postepeno da izgube svoju ulogu. Najnoviji rezultati pokazuju da se tržište razvilo drugačije nego što su mnogi očekivali.
Pravljenje i dekorisanje slavskog kolača zahteva umeće, a ključni trenutak za uspeh jeste - postavljanje ukrasa. Saznajte kada je pravo vreme za dekoraciju, kako da izbegnete uobičajene greške i da li je bolje da ukrase stavljate pre ili posle pečenja.
Marina Tucaković, jedna od najpoznatijih tekstopisaca sa naših prostora, rođena je na današnji dan 1953. godine, a da je živa, danas bi proslavljala 73. rođendan.
Komentari