Zemlje EU planiraju da ove godine izvoje najmanje 21 milijardu evra za vojnu pomoć Ukrajini, dok je u prve dve godine ta pomoć iznosila 28 milijardi evra, poručio je danas šef evropske diplomatije Žozep Borelj.
Borelj je na konferenciji za novinare, nakon neformalnog sastanka ministara odbrane u Briselu, rekao da EU očekuje da će do marta ove godine dostići 52 odsto svog cilja da pošalje milion granata u Ukrajinu.
On je dodao da će kapacitet za proizvodnju artiljerijskih granata u Evropi do kraja godine dostići 1,4 miliona godišnje, dok sada iznosi skoro milion.
Borelj je rekao da je danas postignut dogovor o obuci još 20.000 ukrajinskih vojnika.
"Skoro smo dostigli cilj od 40.000 obučenih ukrajinskih vojnika preko naše misije obuke u Ukrajini", rekao je Borelj i dodao da će time do leta biti obučeno ukupno 60.000 vojnika.
Borelj je istakao da su se EU i države članice prošle godine obavezale da će isporučiti milion artiljerijskih metaka u roku od godinu dana, a da je od marta prošle godine do sada isporučeno 330.000 artiljerijskih metaka.
On je dodao da očekuje da će do marta ta brojka biti povećana za 200.000 i dostići 524.000, što je 52 odsto od postavljenog cilja.
Zemlje EU planiraju da ove godine izvoje najmanje 21 milijardu evra za vojnu pomoć Ukrajini, dok je u prve dve godine ta pomoć iznosila 28 milijardi evra, poručio je danas šef evropske diplomatije Žozep Borelj.
naglasio je Borelj.
Foto: AP/Photo
On je dodao da je kapacitet proizvodnje povećan za 40 odsto od početka rata.
- Kapacitet za proizvonju municije danas iznosi skoro milion metaka godišnje, ali će do kraja godine dostići 1,4 miliona. Nastaviće da se povećava - poručio je Borelj.
On je istakao da je tokom sastanka ponovio hitnost postizanja dogovora o daljoj vojnoj podršci Ukrajini, kako kratkoročno, tako i dugoročno.
Borelj je naveo da je ministre o situaciji na bojnom polju, potrebama i prioritetima Ukrajine izvestio ukrajinski ministar odbrane Rustem Umerov, koji se uključio preko video poziva
On je dodao da se nastavlja razgovor o Fondu za pomoć Ukrajini, uoči sutrašnjeg Evropskog saveta, koji će se baviti najhitnijim potrebama Ukrajini.
Borelj je istakao da je razgovarano i o evropskoj odbrambenoj industrijskoj strategiji i tome kako da se poveća industrijska i tehnološka osnova odbane EU uz povećanje industrijskih kapaciteta.
- Moramo da pređemo sa vanrednog režima podrške Ukrajini na dugoročan pristup kako bismo ojačali našu odbrambenu industriju - rekao je Borelj i dodao da su države članice snažno psovećene toj strategiji, koja će biti predstavljena prvo Evropskoj komisiji, a potom i Savetu EU.
Belgijska ministarka odbrane Ludivine Dedonder rekla je na zajedničkoj konferenciji za novinare sa Boreljom da je EU tu da obezbedi opremu koja je neophodna za neposrednu odbranu ukrajinske teritorije i naroda, ali i da je tu da pomogne Kijevu da modernizuje sopstvene oružane snage tako da, kada se rat završi, može da nastavi da brani svoju teritoriju.
Ukazujući na brojke koje je izneo Borelj kada je reč o pružanju pomoći Ukrajini na kratak i dug period, ona je ocenila da one govore o posvećenosti EU u podršci Ukrajini.
Rusija verovatno stoji iza porasta slučajeva ometanja satelitskih signala koje koriste aviokompanije, pametni telefoni i sistemi naoružanja u istočnoj Evropi, rekao je komandant estonskih odbrambenih snaga Martin Herem.
Demilitarizovana linija sa Ukrajinom treba da osigura bezbednost teritorije Ruske Federacije od dalekometnog naoružanja zapadne proizvodnje, izjavio je predsednik Rusije Vladimir Putin.
Avion Il-76, koji je prevozio zarobljene ukrajinske vojnike, a koji je nedavno oboren iznad Belgorodske oblasti, gađala je Ukrajina, iako nije jasno zbog čega, rekao je danas predsednik Rusije Vladimir Putin na sastanku sa svojim štabom.
Evropa i Sjedinjene Američke Države pomoću konflikta u Ukrajini žele krah Rusije kako bi preuzele njene prirodne resurse, izjavio je bivši agent CIA Lari Džonson u intervjuu za Jutjub kanal „Dialog vorks“.
Početak sukoba u Ukrajini je samit NATO-a u Bukureštu koji je održan 4. aprila 2008. godine, napisao je bivši predsednik Češke Vaclav Klaus na svom sajtu.
Odnosi između Rusije i Turske su izuzetno složeni i konfuzni, podsećaju na tobogan, jer se sastoje od stalnih uspona i padova. Tokom proteklih nekoliko godina, dijalog između zemalja je poboljšan, a počeo je da se stvara utisak da se razvilo prijateljstvo između Ankare i Moskve. Kako prenose kineski mediji, u poslednje vreme iz Turske stižu vesti koje teško da su dobrodošle u Ruskoj Federaciji.
Ukoliko zemlje EU ne dogovore izdvajanje 50 milijardi evra Ukrajini i ako se u SAD ne usaglase oko pomoći Kijevu, Ukrajina neće moći da nastavi da se bori protiv ruske vojske i da podržava ekonomiju, piše list „Politiko“, pozivajući se na stručnjake.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski će ipak otpustiti glavnokomandujućeg Oružanih snaga Ukrajine Valerija Zalužnog, piše britanski list Fajnenšel tajms, pozivajući se na izvore.
Nemačko vazduhoplovstvo saopštilo je u utorak da je otkrilo i nakratko ispratilo ruski vojni avion Il-20M u međunarodnom vazdušnom prostoru u blizini baltičkog ostrva Rigen.
Predsednik Rusije Vladimir Putin zatražio je od vojnog vrha da se preduzme sve za zaštitu ruskih građana, civilne infrastrukture i ključnih objekata od ukrajinskih napada, uz istovremeni nastavak masovnih udara po ukrajinskom vojno-industrijskom kompleksu.
Predsednik Rusije Vladimir Putin hitno je sazvao sednicu Saveta bezbednosti zbog Kalinjingrada, jedne od najosetljivijih tačaka mogućeg sukoba Rusije i NATO-a, a pažnju su posebno privukle crvene fascikle na stolu učesnika sastanka.
Dok napetost na belorusko-ukrajinskoj granici dostiže vrhunac, predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko hitno je otputovao na sastanak sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom.
Ruski predsednik Vladimir Putin ostaće u Kremlju do svoje smrti, izjavio je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski, dodajući da je ukrajinska vojska "druga najmoćnija vojska u NATO".
Bivši poslanik Vrhovne rade Borislav Bereza oštro je napao Volodimira Zelenskog, tvrdeći da ukrajinski lider zbog političkog marketinga i trenutnih rejtinga uvlači celu zemlju u još opasniji sukob sa Moskvom.
Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je da su ruske snage tokom noći izvele masovan udar visokopreciznim oružjem po objektima na teritoriji Ukrajine, navodeći da je napad usledio kao odgovor na, kako tvrdi Moskva, terorističke udare kijevskog režima na civilnu infrastrukturu unutar Rusije.
Oružane snage Ukrajine (OSU) izvele su tokom noći masovan napad dronovima na Lenjingradsku oblast i Sankt Peterburg, a ruska protivvazdušna odbrana oborila je ukupno 56 ukrajinskih bespilotnih letelica, saopštili su ruski izvori.
Snažan udar pogodio je fabrički kompleks „Vizar“ u Višnjevom, u Kijevskoj oblasti, posle čega su počele sekundarne detonacije, evakuacija stanovništva i blokada delova grada.
Krim je tokom noći bio pod novim talasom udara, a prema lokalnim izvorima i satelitskim podacima, pogođeni su lučka zona u Kerču, energetski objekti kod Simferopolja i područje aerodroma Gvardejsko.
Predsednik SAD Donald Tramp sastaće se sa predsednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim ove nedelje u Ankari, na marginama samita NATO-a, a posle tog razgovora verovatno će ponovo kontaktirati predsednika Rusije Vladimira Putina, izjavio je visoki američki zvaničnik.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Rusija verovatno stoji iza porasta slučajeva ometanja satelitskih signala koje koriste aviokompanije, pametni telefoni i sistemi naoružanja u istočnoj Evropi, rekao je komandant estonskih odbrambenih snaga Martin Herem.
Kijev je tokom noći i jutra bio pod snažnim raketnim i dronovskim udarima, a prema navodima ruskih vojnih dopisnika, glavni ciljevi bili su energetski objekti u prestonici i okolini.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević obelodanio je tokom emisije Kolegijum na našoj televiziji šokantne informacije o jednom od glavnih saradnika tajkuna Dragana Đilasa, Branku Miljušu.
Vladislav Dajković, predsednik Slobodne Crne Gore, zagrmeo je nakon skandaloznih vesti iz Crne Gore da će Ustav te zemlje zvanično biti izmenjen kako bi se iz njega izbacio srpski jezik.
Rat u raspadnutom opozicionom taboru potpuno je eskalirao i izmakao kontroli. Da je na lažnim protestima pukla tikva i da je u toku borba do istrebljenja za fotelje i mandate, dokazalo je i najnovije gostovanje na jednoj od njihovih blokaderskih televizija.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević obelodanio je tokom emisije Kolegijum na našoj televiziji šokantne informacije o jednom od glavnih saradnika tajkuna Dragana Đilasa, Branku Miljušu.
Bivši predsednik Crne Gore Milo Đukanović pokušava da opravda svoje sramno šurovanje sa Bilom Klintonom i NATO agresorima tokom bombardovanja 1999. godine, a kao dežurnog krivca za sve svoje političke poraze i dalje vidi jedino i isključivo – Srbiju i Beograd!
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" otkrili smo vam čime se sada bavi novinarka blokaderka Ana Mihajlovski, iza čega se skriva njen kolega blokader Slobodan Georgiev, kako se opušta “blokader junior” Aleksej Bjelogrlić, koji su izvori prihoda još jednog blokadera, glumca Nikole Đurička, gde se kreće i šta vozi najbolji prijatelj rektora politikanta Vladana Đokića, Nebojša Bojović.
Tokom iskopavanja u blizini grada Orhusa u Danskoj arheolozi su otkrili 82 zemunice u kojima su, kako se veruje, u vreme vikinga bile specijalizovane radionice za izradu tekstila.
Ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, Milica Đurđević Stamenkovski, danas je u Narodnoj skupštini Republike Srbije da bi govorila o Zakonu roditelj negovatelj, koji je, kako kaže, nastao iz života ljudi, a ne iz statistike.
Na Dunavu u mađarskom gradu Rackeve došlo je do tragične nesreće u kojoj se muškarac (31) udavio dok je u naručju držao svoju trogodišnju ćerku. Devojčica je u poslednjem trenutku spasena iz vode, dok njenom ocu, uprkos naporima lekara, nije bilo spasa.
U teškoj saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila sinoć na raskrsnici Ruzveltove i Ulice kraljice Marije u Beogradu, povređene su tri osobe, među kojima je i osmogodišnje dete.
Kada monstrumi u naletu bolesne ljubomore, posesivnosti ili želje za kontrolom zverski likvidiraju osobu koju su navodno voleli, prva karta na koju igraju u sudnici jeste neuračunljivost. Međutim, forenzička psihijatrija poseduje filtere koje nijedan glumac pred sudijama ne može da prevari.
Nagrada "Ernest" za 2026. godinu, odlukom Direkcije Somborskog filmskog festivala, dodeljuje se glumcu Vojislavu Brajoviću, jednom od najznačajnijih umetnika domaće kinematografije, za "doprinos sadašnjim i budućim filmovima".
Uz pomoć sode bikarbone i limunovog soka možete brzo ukloniti masne naslage sa kuhinjskih ormarića i osvežiti njihovu površinu bez agresivnih sredstava za čišćenje.
Godinama je border koli važio za najpametnijeg psa na svetu, ali novo naučno istraživanje pokazalo je da ga je malinoa nadmašila i preuzela prvo mesto.
Influenserka Tamara Kalinić imala je pravu svadbu iz snova sa biznismenom Filippom Testom na jezeru Komo u Italiji, a na gala slavlju bile su brojne poznate zvanice dok je ambijent upotpunila najluksuznija dekoracija.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.