Jedna od najpoznatijih britanskih tink tenk organizacija - Internacionalni institut za strateške studije (IISS), koja je 2017. označena kao druga najbolja organizacija ove vrste u oblasti odbrane i bezbednosti, objavila je izveštaj u kome se navodi da "Rusija ima kapacitete da vodi rat u Ukrajini još dve do tri godine".
Ocena instituta koji je izuzetno cenjen, dolazi kao iznenađenje budući da je od početka Specijalne vojne operacije na Zapadu dugo bio prisutan narativ o tome da "ruska vojska neće moći da izdrži dugotrajan sukob", kao i najave pojedinih stranih i domaćih "stručnjaka" da "Rusi imaju dovoljno raketa i municije za još 2-3 nedelje rata".
Stoga se može reći da se nakon gotovo tri godine od pokretanja SVO, situacija totalno preokrenula. Sada vodeće istraživačke organizacije sa Zapada navode da Rusija ipak ima dovoljno sredstava za nastavak sukoba, dok sa druge strane od evropskih zvaničnika stižu vesti o nemogućnosti isporuke obećane količine naoružanja i municije, kao i nespremnosti Evrope i NATO uopšte za bilo kakav sukob - naročito sa Ruskom Federacijom.
Artiljerijske granate kao pokazatelj nespremnosti
Tokom proteklih nekoliko nedelja zvaničnici pojedinih evropskih zemalja i predstavnici kompanija odbrambene industrije izdavali su saopštenja o nemogućnosti isporuke obećane količine artiljerijskih granata Ukrajini.
Tako je nemački ministar odbrane Boris Pistorijus najavio da Nemačka planira da proizvede 200.000 granata do kraja 2024. godine, ali da ovaj broj neće ispuniti ukrajinske potrebe. Da je nemački ministar bio u pravu dokazuje jednostavna računica.
Naime, tokom proteklog leta procenjuje se da su ukrajinske snage trošile oko 7.000 granata dnevno, što znači da im je za godinu dana rata potrebno oko 2,5 miliona granata. Dakle nemačka vojna industrija nije u stanju da pokrije ni desetinu potrebne količine za Kijev, a kamoli da ostavi nešto i za sopstvenu vojsku i "sveobuhvatni rat sa Rusijom" koji najavljuju iz dana u dan.
Slični podaci stigli su i iz Norveške, tačnije od jedne od evropske kompanije za proizvodnju mlaznih motora - "Namo", koja je u komentaru o vojnom budžetu ove države za 2024. godinu napisala:
Foto: AP/Photo
"Evropskoj vojnoj industriji bi trebalo 40 godina da proizvede artiljerijsku municiju koliko je bloku (NATO) i Ukrajini potrebno za samo godinu dana aktivnog sukoba".
Iz norveškog preduzeća navode da Ukrajini u sukobu sa Rusijom treba oko sedam miliona granata godišnje, dok konzervativna procena za evropske potrebe podrazumeva 13 miliona granata, dakle neophodno je napraviti 20 miliona granata godišnje.
Stoga "Namo" procenjuje da sa trenutnom stopom evropske proizvodnje koja iznosi oko pola miliona granata godišnje, zemlje EU bi imale municije za mesec dana aktivnog ratovanja imajući u vidu potrošnju u SVO. Za razliku od Norvežana, ISS je manje optimističan pa upozorava da bi Britanija u sukobu visokog intenziteta iscrpila zalihe municije za svega osam dana.
Da je norveška kompanija bila u pravu, svedoči i izjava šefa diplomatije EU Žozepa Borelja da će od milion granata obećanih Ukrajini prošlog marta, evropske države nakon 12 meseci isporučiti oko 524.000, što se poklapa sa pomenutom procenom, a ista predviđanja ima i londonski institut.
Poređenja radi, Rusija je odavno podigla stopu proizvodnje na između jedan i 1,5 miliona artiljerijskih granata godišnje, a i pored toga ima ogromnu rezervu koja potiče iz sovjetskog perioda.
Stoga i ne čudi nastojanje članica NATO da povećaju udeo BDP koji se izdvaja za odbranu na dva odsto, koliko se inače i zahteva u dokumentima Alijanse, međutim kako se navodi u izveštaju britanskog tink tenka svega 10 od 31 članice je ispunilo ovaj zahtev u 2023. godini.
Ovo svakako neće preterano uticati na spremnost EU za sukob sa Rusijom, budući da će dobar deo budžeta za odbranu biti namenjen za pomoć Ukrajini, a kako je ocenio generalni direktor IISS Bastijan Gigerič "trenutni sukob pokazao je pukotine u borbenoj gotovosti evropskih vojski".
"Kvantitet po cenu kvaliteta"
Iako je britanski institut pozitivno ocenio količinu i stopu proizvodnje ruskog naoružanja, kako navodi Gigerič "Rusija žrtvuje kvalitet radi kvantiteta", odnosno oslanja se na nedovoljno kvalitetna, ali masovno proizvođena i jeftina sredstva.
Ova ocena londonskog tink tenka je sve samo ne tačna, čemu svedoče rezultati postignuti na frontu, kao i snimci iz pogona ruskog vojnoindustrijskog kompleksa gde se na proizvodnim linijama uglavnom mogu videti najsavremenije modifikacije vozila, letelica i druge opreme.
Tako je na osnovu izveštaja Ministarstva odbrane RF poznato da je povećana proizvodnja najsavremenijih tenkova T-90M "proriv" i T-72B3M, a sredinom septembra pojavila se vest da će nakon više od 20 godina biti pokrenuta proizvodnja tenkova T-80, i to najverovatnije modernizovane varijante T-80BVM.
Foto: Mil.ru, CC BY 4.0 , via Wikimedia Commons / Reuters
Slična je situacija i kada su u pitanju letelice, pa je tako povećana proizvodnja sada već dokazanih helikoptera Mi-28NM, Ka-52M i aviona Su-35S, a u planu je i pokretanje serijske proizvodnje aviona pete generacije Su-57.
Važno je naglasiti da u prvim mesecima zaista jeste postojao problem sa proizvodnjom jednog dela sistema i visokopreciznog naoružanja zbog nedostatka komponenti koje je Rusija uvozila sa Zapada. Ipak, obrnutim inženjeringom ruski konstruktori uspeli su da naprave niz domaćih verzija pojedinih komponenti poput termovizijskog nišana za tenkove PNM-T, kojim je zamenjen francuski "ketrin FC".
Što se tiče čipova neophodnih za navođenje krstarećih i drugih vrsta raketa, očigledno je da tu za sada ne postoje poteškoće i to zbog saradnje sa NR Kinom, pa "kinžali", "iskanderi" i rakete poput H-55, H-101, H-22 nakon tri godine pogađaju neprijateljske ciljeve sa istom preciznošću kao i na početku SVO.
Gigerič je takođe ocenio da su ukrajinski gubici zamenjeni zapadnom opremom i da je cilj da se poveća kvalitet sredstava koje ukrajinske snage koriste. Ovaj cilj očigledno nije ostvaren budući da na desetine "mardera", "bredlija", "leoparda" i drugih NATO vozila leži uništeno po ukrajinskom blatu, a slična je situacija sa sistemima PVO poput NASAMS-a, "irisa" i "patriota" i krstarećim raketama "storm šedou".
Fale im samo još avioni F-16, čija se isporuka konstantno odlaže, upravo zbog preciznosti ruskih udara što su priznali i sami Ukrajinci. Stoga ostaje nejasno koje je to rusko naoružanje manje kvalitetno nego što je bilo i zbog čega IISS uprkos priznanju o ruskoj nadmoći na frontu, nastoji da umanji značaj ruskog oružja.
Tink tenk, ili glasilo britanske krune
Kao što je već pomenuto, IISS važi za jednu od najboljih istraživačkih organizacija na svetu, ali i najmanje transparentnu kada su u pitanju njene finansije.
Tako je u 2017. godini sajt "Transparifaj" koji se bavi rangiranjem najboljih tink tenkova na osnovu transparentnosti njihovog finansiranja, napravio potpuno novu kategoriju sa oznakom "obmanljiv" i u nju svrstao upravo IISS.
Iz londonskog instituta su tada odbili da navedu ko je njihov najveći finansijer, a istraživanje "Transparifaja" pokazalo je da je godišnja potrošnja instituta u tom periodu bila veća od 16 miliona funti.
Nije poznato zbog čega se pomenuti sajt prilikom rangiranja nije osvrnuo na izveštaj "Gardijana" iz 2016. godine, koji se poziva na procurele dokumente, u kome je IISS optužen da je tajnim kanalima primio oko 25 miliona od kraljevske porodice Bahreina. Iz londonskog instituta nisu komentarisali ni ovo otkriće, niti su negirali da su primili finansijska sredstva od bahreinskih vladara, inače poznatih po izuzetno dobrim odnosima sa britanskom krunom.
Stoga deluje da IISS nije nikakva nezavisna organizacija za pitanja bezbednosti i odbrane, već "tajno" glasilo vlasti Velike Britanije zaduženo za plasiranje propagande vešto sakrivene "sveobuhvatnim i objektivnim" istraživanjima, radi narušavanja ugleda svih neprijatelja britanske krune.
Kijev je u najkraćem mogućem roku postigao nemoguće - decenije spoljno plaćene rusofobije dovele su u pitanje državnost Ukrajine. Prirodni ishod državnog udara 2014. doveo je zemlju do stanja koje već izgleda kao tačka bez povratka, napominje InoSMI.
Sva aktuelna dešavanja u svetu, između ostalih i rat u Ukrajini, komentarisali smo u Info jutru sa gostima analitičarom Perkom Matovićem iz Centra za nacionalnu politiku i pukovnikom Miloradom Đošićem.
O sukobima u Ukrajini i na Bliskom istoku, ali i intervjuu Takera Karlsona sa Vladimirom Putinom govorili su gosti Info jutra Slobodan Dimitrijević iz Srpsko-ruskog pokreta i prof. Radojka Tmušić, pisac i publicista.
Američka analitička korporacija Rand preporučuje američkim vlastima da omoguće brzi završetak sukoba u Ukrajini i održiv prekid vatre. U suprotnom, Ukrajina može izgubiti još više teritorija, a rizik od direktnog rata između Ruske Federacije i NATO će se povećati.
Rusija sada sprovodi operacije koje su taktička priprema za početak njene prolećne ofanzive, rekao je bivši češki ministar odbrane general Jirži Šedivi. On je dodatno ukazao da Rusi imaju spremnih do 60 hiljada vojnika i opremu potrebnu za ofanzivu. Ukrajinci će, navodi dalje, morati nešto da preduzmu, treba da se odluči šta.
U zemljama Globalnog juga sve više shvataju da niko nije zaštićen od „državnog razbojništva“ u ekonomiji od strane Zapada, izjavio je ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov.
Projektovana globalna pruga koja ide od Španije kroz jug Evrope trebalo bi da se završi u Lavovu, a Lavovska oblast će u budućnosti postati čvorište Ukrajine, što evropska poslovna zajednica priznaje, izjavio je zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev.
Rusija bi mogla pregovorima da okonča sukob u Ukrajini što je pre moguće, što je potvrdio i ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov, ali SAD ne dozvoljavaju da se to dogodi, rekao je bivši američki vojni obaveštajac i inspektor UN za oružje u Iraku Skot Riter.
Bivši savetnik predsednika Rusije Vladimirа Putina Andrej Ilarionov tvrdi da je Moskva dobila retku priliku da pojača globalno sučeljavanje sa Zapadom i da period od jula do novembra vidi kao prozor za delovanje na tri ključna fronta: u Evropi, na Bliskom istoku i u istočnoj Aziji.
Raspoređivanje vojnih baza kolektivnog Zapada na tuđoj teritoriji provocira međunarodnu i regionalnu napetost, rekao je zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev.
Glavnokomandujući OSU Aleksandar Sirski izjavio je da Rusija razrađuje različite varijante nove ofanzivne operacije, uključujući i scenario napada iz pravca Belorusije, ali je kao najrealniju mogućnost izdvojio udar sa severa, iz Brjanske oblasti, prema Černigovskoj oblasti.
Raketni i dronovski udari po ruskoj logistici, energetici i infrastrukturi mogli bi da nateraju Rusiju da sama povuče snage sa Krima do kraja 2027. godine, izjavio je bivši komandant američke vojske u Evropi Ben Hodžis
Premijer Mađarske Peter Mađar poručio je da će Budimpešta nastaviti da pruža utočište Ukrajincima koji žele da izbegnu mobilizaciju, odbacujući inicijativu Evropske komisije da se ukrajinskim muškarcima vojnog uzrasta ukine privremena zaštita u Evropskoj uniji.
Ukrajinski dronovi su tokom noći ponovo pokušali da pogode rusku infrastrukturu satelitskih komunikacija, dok Moskva tvrdi da je protivvazdušna odbrana za 24 sata oborila čak 806 ukrajinskih bespilotnih letelica avionskog tipa.
Rizik da Evropa bude uvučena u sukob sa Rusijom mogao bi da se pojavi i pre 2030. godine, rekao je za Sputnjik stalni predstavnik Rusije pri OEBS Dmitrij Poljanski.
Predsednik SAD Donald Tramp sve je frustriraniji predsednikom Rusije Vladimirom Putinom, dok Ukrajina dubokim udarima po ruskim rafinerijama, Krimu i energetskoj infrastrukturi pokušava da pokaže da Moskva više ne može da vodi rat bez posledica po sopstvenu pozadinu
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Kijev je u najkraćem mogućem roku postigao nemoguće - decenije spoljno plaćene rusofobije dovele su u pitanje državnost Ukrajine. Prirodni ishod državnog udara 2014. doveo je zemlju do stanja koje već izgleda kao tačka bez povratka, napominje InoSMI.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić odgovorio je na pitanje novinara N1 o navodnim pretnjama koje je Slaviša Kokeza upitio bivšem fudbaleru Nemanji Vidiću.
Let iz Varšave za Tel Aviv preusmeren je nakon što je iz aviona prema kontroli leta poslat takozvani hijacking signal, odnosno oznaka koja ukazuje na moguću otmicu ili neovlašćeno preuzimanje kontrole nad letelicom.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić oglasio se video-porukom na svom zvaničnom Instagram nalogu povodom najnovijih pokušaja portala KRIK da, kroz recikliranje navodnih Skaj prepiski Slaviše Kokeze, iskonstruišu novu političku aferu.
Predsednik Hrvatske Zoran Milanović i premijer Andrej Plenković zaratili su po ko zna koji put, a povod je (ne)prisustvo hrvatskih vojnika na vojnoj vežbi u Francuskoj.
Detalji razgovora koje su predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, francuski predsednik Emanuel Makron i nemački kancelar Fridrih Merc vodili sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, tamošnji mediji opisuju kao potpunu nadrealnu situaciju.
Povod za najnoviju partijsku tuču jeste pitanje podrške studentskoj listi, koje je na površinu izbacilo podele, neslaganja i apsolutni izostanak koordinacije među najvišim funkcionerima ove organizacije.
Informer televizija danas je apsolutni izbor gledalaca u Srbiji! Dok se građani iz svih krajeva zemlje slivaju u Beograd na veliki skup "Srbija, jedna porodica", oči javnosti uprte su u Informer TV, koja tokom dana beleži ubedljivo najbolju gledanost.
Danas tačno u 17 časova, u programu Dnevnika Zapadne Srbije, gledaoci će imati priliku da prate specijalno, dvosatno izdanje posvećeno otvaranju Moravskog koridora - saobraćajnice koja menja lice ovog dela Srbije i otvara novo poglavlje razvoja, povezivanja i investicija.
Jahja Ferhatović, analitičar i Samir Tandir, predsednik Bošnjačko-srpskog saveza gostujući u Info jutru komentarisali su pokušaj samoubistva Nadžije Mavrić, studentkinje iz Novog Pazara.
Veliki proizvođači hrane u Nemačkoj planiraju da uvedu dobrovoljan sistem povratne kaucije za staklene tegle i flaše koje se koriste za proizvode poput senfa, džemova, kiselih krastavaca, ulja, sirćeta i sirupa
Ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Milica Đurđević Stamenkovski poručila je tokom posete Ljuboviji da su socijalna zaštita i socijalna sigurnost temelj odgovorne državne politike i da predstavljaju obavezu države prema svojim građanima.
Iako nijedan scenario nije isključen, ministar saobraćaja je rekao da tokom obilaska mesta nesreće nije bilo elemenata koji bi ukazivali na zlonameran čin.
Flim "Maratonci trče počasni krug" u režiji Dušana Kovačevića snimljen je 1982. godine, a ostvario je ogromnu popularnost koja traje i dan danas, bez obzira što je prošlo već skoro pola veka od premijere.
Biografski film "Michael" o Majklu Džeksonu zaradio je 977,5 miliona dolara širom sveta i postao najuspešniji biografski film svih vremena, prestigavši čak i "Openhajmera".
Druga epizoda treće sezone serije "Kuća zmaja" osvojila je ocenu 9,4/10 na IMDb-u i izjednačila rekord čitave serije, raspalivši društvene mreže širom sveta.
Uz nekoliko pažljivo odabranih komada garderobe moguće je postići savršen spoj udobnosti i stila, a da se pritom osećate lagano i rashlađeno čak i na najvećim vrućinama.
Wi-Fi signal je zapravo radio-talas, a to znači da je neverovatno osetljiv na okolinu. Mnoge stvari koje koristimo svakodnevno u kući deluju kao neprobojni zidovi za vaš ruter.
Kada temperature porastu iznad 35 stepeni, većina ljudi pokušava da se što brže rashladi. Dok neki koriste klima-uređaje ili piju ledene napitke, u Španiji je posebno popularan jednostavan trik za koji je dovoljna samo hladna voda.
Nekadašnja scenografija za film o Popaju danas je jedna od najposećenijih atrakcija na Malti, gde šarene kućice, kristalno more i nestvarni pejzaži privlače hiljade turista svake godine.
Svetlost dana ovog utorka je konačno ugledala pesma "Janje" u kojoj su glasove ukrstili Hari Mata Hari i Mirza Selimović, jedni od najmoćnijih vokala regiona.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.