Jedna od najpoznatijih britanskih tink tenk organizacija - Internacionalni institut za strateške studije (IISS), koja je 2017. označena kao druga najbolja organizacija ove vrste u oblasti odbrane i bezbednosti, objavila je izveštaj u kome se navodi da "Rusija ima kapacitete da vodi rat u Ukrajini još dve do tri godine".
Ocena instituta koji je izuzetno cenjen, dolazi kao iznenađenje budući da je od početka Specijalne vojne operacije na Zapadu dugo bio prisutan narativ o tome da "ruska vojska neće moći da izdrži dugotrajan sukob", kao i najave pojedinih stranih i domaćih "stručnjaka" da "Rusi imaju dovoljno raketa i municije za još 2-3 nedelje rata".
Stoga se može reći da se nakon gotovo tri godine od pokretanja SVO, situacija totalno preokrenula. Sada vodeće istraživačke organizacije sa Zapada navode da Rusija ipak ima dovoljno sredstava za nastavak sukoba, dok sa druge strane od evropskih zvaničnika stižu vesti o nemogućnosti isporuke obećane količine naoružanja i municije, kao i nespremnosti Evrope i NATO uopšte za bilo kakav sukob - naročito sa Ruskom Federacijom.
Artiljerijske granate kao pokazatelj nespremnosti
Tokom proteklih nekoliko nedelja zvaničnici pojedinih evropskih zemalja i predstavnici kompanija odbrambene industrije izdavali su saopštenja o nemogućnosti isporuke obećane količine artiljerijskih granata Ukrajini.
Tako je nemački ministar odbrane Boris Pistorijus najavio da Nemačka planira da proizvede 200.000 granata do kraja 2024. godine, ali da ovaj broj neće ispuniti ukrajinske potrebe. Da je nemački ministar bio u pravu dokazuje jednostavna računica.
Naime, tokom proteklog leta procenjuje se da su ukrajinske snage trošile oko 7.000 granata dnevno, što znači da im je za godinu dana rata potrebno oko 2,5 miliona granata. Dakle nemačka vojna industrija nije u stanju da pokrije ni desetinu potrebne količine za Kijev, a kamoli da ostavi nešto i za sopstvenu vojsku i "sveobuhvatni rat sa Rusijom" koji najavljuju iz dana u dan.
Slični podaci stigli su i iz Norveške, tačnije od jedne od evropske kompanije za proizvodnju mlaznih motora - "Namo", koja je u komentaru o vojnom budžetu ove države za 2024. godinu napisala:
Foto: AP/Photo
"Evropskoj vojnoj industriji bi trebalo 40 godina da proizvede artiljerijsku municiju koliko je bloku (NATO) i Ukrajini potrebno za samo godinu dana aktivnog sukoba".
Iz norveškog preduzeća navode da Ukrajini u sukobu sa Rusijom treba oko sedam miliona granata godišnje, dok konzervativna procena za evropske potrebe podrazumeva 13 miliona granata, dakle neophodno je napraviti 20 miliona granata godišnje.
Stoga "Namo" procenjuje da sa trenutnom stopom evropske proizvodnje koja iznosi oko pola miliona granata godišnje, zemlje EU bi imale municije za mesec dana aktivnog ratovanja imajući u vidu potrošnju u SVO. Za razliku od Norvežana, ISS je manje optimističan pa upozorava da bi Britanija u sukobu visokog intenziteta iscrpila zalihe municije za svega osam dana.
Da je norveška kompanija bila u pravu, svedoči i izjava šefa diplomatije EU Žozepa Borelja da će od milion granata obećanih Ukrajini prošlog marta, evropske države nakon 12 meseci isporučiti oko 524.000, što se poklapa sa pomenutom procenom, a ista predviđanja ima i londonski institut.
Poređenja radi, Rusija je odavno podigla stopu proizvodnje na između jedan i 1,5 miliona artiljerijskih granata godišnje, a i pored toga ima ogromnu rezervu koja potiče iz sovjetskog perioda.
Stoga i ne čudi nastojanje članica NATO da povećaju udeo BDP koji se izdvaja za odbranu na dva odsto, koliko se inače i zahteva u dokumentima Alijanse, međutim kako se navodi u izveštaju britanskog tink tenka svega 10 od 31 članice je ispunilo ovaj zahtev u 2023. godini.
Ovo svakako neće preterano uticati na spremnost EU za sukob sa Rusijom, budući da će dobar deo budžeta za odbranu biti namenjen za pomoć Ukrajini, a kako je ocenio generalni direktor IISS Bastijan Gigerič "trenutni sukob pokazao je pukotine u borbenoj gotovosti evropskih vojski".
"Kvantitet po cenu kvaliteta"
Iako je britanski institut pozitivno ocenio količinu i stopu proizvodnje ruskog naoružanja, kako navodi Gigerič "Rusija žrtvuje kvalitet radi kvantiteta", odnosno oslanja se na nedovoljno kvalitetna, ali masovno proizvođena i jeftina sredstva.
Ova ocena londonskog tink tenka je sve samo ne tačna, čemu svedoče rezultati postignuti na frontu, kao i snimci iz pogona ruskog vojnoindustrijskog kompleksa gde se na proizvodnim linijama uglavnom mogu videti najsavremenije modifikacije vozila, letelica i druge opreme.
Tako je na osnovu izveštaja Ministarstva odbrane RF poznato da je povećana proizvodnja najsavremenijih tenkova T-90M "proriv" i T-72B3M, a sredinom septembra pojavila se vest da će nakon više od 20 godina biti pokrenuta proizvodnja tenkova T-80, i to najverovatnije modernizovane varijante T-80BVM.
Foto: Mil.ru, CC BY 4.0 , via Wikimedia Commons / Reuters
Slična je situacija i kada su u pitanju letelice, pa je tako povećana proizvodnja sada već dokazanih helikoptera Mi-28NM, Ka-52M i aviona Su-35S, a u planu je i pokretanje serijske proizvodnje aviona pete generacije Su-57.
Važno je naglasiti da u prvim mesecima zaista jeste postojao problem sa proizvodnjom jednog dela sistema i visokopreciznog naoružanja zbog nedostatka komponenti koje je Rusija uvozila sa Zapada. Ipak, obrnutim inženjeringom ruski konstruktori uspeli su da naprave niz domaćih verzija pojedinih komponenti poput termovizijskog nišana za tenkove PNM-T, kojim je zamenjen francuski "ketrin FC".
Što se tiče čipova neophodnih za navođenje krstarećih i drugih vrsta raketa, očigledno je da tu za sada ne postoje poteškoće i to zbog saradnje sa NR Kinom, pa "kinžali", "iskanderi" i rakete poput H-55, H-101, H-22 nakon tri godine pogađaju neprijateljske ciljeve sa istom preciznošću kao i na početku SVO.
Gigerič je takođe ocenio da su ukrajinski gubici zamenjeni zapadnom opremom i da je cilj da se poveća kvalitet sredstava koje ukrajinske snage koriste. Ovaj cilj očigledno nije ostvaren budući da na desetine "mardera", "bredlija", "leoparda" i drugih NATO vozila leži uništeno po ukrajinskom blatu, a slična je situacija sa sistemima PVO poput NASAMS-a, "irisa" i "patriota" i krstarećim raketama "storm šedou".
Fale im samo još avioni F-16, čija se isporuka konstantno odlaže, upravo zbog preciznosti ruskih udara što su priznali i sami Ukrajinci. Stoga ostaje nejasno koje je to rusko naoružanje manje kvalitetno nego što je bilo i zbog čega IISS uprkos priznanju o ruskoj nadmoći na frontu, nastoji da umanji značaj ruskog oružja.
Tink tenk, ili glasilo britanske krune
Kao što je već pomenuto, IISS važi za jednu od najboljih istraživačkih organizacija na svetu, ali i najmanje transparentnu kada su u pitanju njene finansije.
Tako je u 2017. godini sajt "Transparifaj" koji se bavi rangiranjem najboljih tink tenkova na osnovu transparentnosti njihovog finansiranja, napravio potpuno novu kategoriju sa oznakom "obmanljiv" i u nju svrstao upravo IISS.
Iz londonskog instituta su tada odbili da navedu ko je njihov najveći finansijer, a istraživanje "Transparifaja" pokazalo je da je godišnja potrošnja instituta u tom periodu bila veća od 16 miliona funti.
Nije poznato zbog čega se pomenuti sajt prilikom rangiranja nije osvrnuo na izveštaj "Gardijana" iz 2016. godine, koji se poziva na procurele dokumente, u kome je IISS optužen da je tajnim kanalima primio oko 25 miliona od kraljevske porodice Bahreina. Iz londonskog instituta nisu komentarisali ni ovo otkriće, niti su negirali da su primili finansijska sredstva od bahreinskih vladara, inače poznatih po izuzetno dobrim odnosima sa britanskom krunom.
Stoga deluje da IISS nije nikakva nezavisna organizacija za pitanja bezbednosti i odbrane, već "tajno" glasilo vlasti Velike Britanije zaduženo za plasiranje propagande vešto sakrivene "sveobuhvatnim i objektivnim" istraživanjima, radi narušavanja ugleda svih neprijatelja britanske krune.
Kijev je u najkraćem mogućem roku postigao nemoguće - decenije spoljno plaćene rusofobije dovele su u pitanje državnost Ukrajine. Prirodni ishod državnog udara 2014. doveo je zemlju do stanja koje već izgleda kao tačka bez povratka, napominje InoSMI.
Sva aktuelna dešavanja u svetu, između ostalih i rat u Ukrajini, komentarisali smo u Info jutru sa gostima analitičarom Perkom Matovićem iz Centra za nacionalnu politiku i pukovnikom Miloradom Đošićem.
O sukobima u Ukrajini i na Bliskom istoku, ali i intervjuu Takera Karlsona sa Vladimirom Putinom govorili su gosti Info jutra Slobodan Dimitrijević iz Srpsko-ruskog pokreta i prof. Radojka Tmušić, pisac i publicista.
Američka analitička korporacija Rand preporučuje američkim vlastima da omoguće brzi završetak sukoba u Ukrajini i održiv prekid vatre. U suprotnom, Ukrajina može izgubiti još više teritorija, a rizik od direktnog rata između Ruske Federacije i NATO će se povećati.
Rusija sada sprovodi operacije koje su taktička priprema za početak njene prolećne ofanzive, rekao je bivši češki ministar odbrane general Jirži Šedivi. On je dodatno ukazao da Rusi imaju spremnih do 60 hiljada vojnika i opremu potrebnu za ofanzivu. Ukrajinci će, navodi dalje, morati nešto da preduzmu, treba da se odluči šta.
U zemljama Globalnog juga sve više shvataju da niko nije zaštićen od „državnog razbojništva“ u ekonomiji od strane Zapada, izjavio je ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov.
Projektovana globalna pruga koja ide od Španije kroz jug Evrope trebalo bi da se završi u Lavovu, a Lavovska oblast će u budućnosti postati čvorište Ukrajine, što evropska poslovna zajednica priznaje, izjavio je zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev.
Rusija bi mogla pregovorima da okonča sukob u Ukrajini što je pre moguće, što je potvrdio i ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov, ali SAD ne dozvoljavaju da se to dogodi, rekao je bivši američki vojni obaveštajac i inspektor UN za oružje u Iraku Skot Riter.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski oštro je kritikovao zapadne države zbog ublažavanja sankcija Rusiji, zahtevajući da Vašington i evropski saveznici prestanu da ukidaju ekonomska ograničenja koja su prethodno uveli Moskvi.
Američki izaslanik Stiv Vitkof predao je ruskom predsedniku Vladimiru Putinu paket predloga za okončanje rata u Ukrajini, koji uključuje bezbednosne garancije po uzoru na član 5 NATO, delimično energetsko primirje i obustavu borbenih dejstava u Crnom moru.
Zapadne države koje u Ujedinjenim nacijama govore o humanitarnoj katastrofi u Aljoškom zapravo ne znaju ni gde se taj grad nalazi niti šta se tamo događa, izjavio je ruski diplomata Rodion Mirošnik.
Rusija je spremna da nastavi pregovore sa Sjedinjenim Američkim Državama i Ukrajinom u Abu Dabiju, ali će konačna odluka o njihovom održavanju zavisiti od situacije na frontu i poteza Kijeva u narednim danima, izjavio je pomoćnik ruskog predsednika Jurij Ušakov.
Rumunska vojska podigla je četiri borbena aviona F-16 i vojni helikopter IAR-330 SOKAT nakon što su dva neidentifikovana drona iz pravca Moldavije neovlašćeno ušla u vazdušni prostor zemlje, potvrdilo je Ministarstvo odbrane Rumunije.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski oštro je kritikovao američkog predsednika Donalda Trampa zbog njegovih dobrih odnosa sa ruskim liderom Vladimirom Putinom, optužujući Vašington da ne vrši dovoljan pritisak na Moskvu.
Ruska vlada produžila je zabranu izvoza dizel-goriva, brodskog goriva i gasnih ulja za još tri meseca, odnosno do 31. januara 2027. godine, saopštila je danas pres-služba vlade.
Ukrajinske snage izvele su tokom noći snažan kombinovani napad na rusku vojnu fabriku "Kamenski" u gradu Kamensk-Šahtinski u Rostovskoj oblasti, koristeći rakete "Neptun" i udarne dronove.
Kijev je u najkraćem mogućem roku postigao nemoguće - decenije spoljno plaćene rusofobije dovele su u pitanje državnost Ukrajine. Prirodni ishod državnog udara 2014. doveo je zemlju do stanja koje već izgleda kao tačka bez povratka, napominje InoSMI.
Ginter Felinger, NATO lobista i čovek koji je otvoreno podržao "Studentsku listu", ponovo je pozvao na ukidanje spomenika maloj Milici Rakić u Beogradu.
Čuveni francuski političar Žan-Len Lakapel i dugogodišnji iskreni prijatelj Srbije i srpskog naroda, oglasio se povodom dešavanja u Srbiji i uputio snažnu podršku redakciji Informer TV, oštro osuđujući brzu odmazdu i progon koji se sprovodi nad novinarima naše televizije.
Povodom prijave građana da su dana 30.10.2026. godine ispred Gradske opštine Zemun iznošeni i bacani džakovi sa uništenim službenim spisima, Treće osnovno javno tužilaštvo u Beogradu obaveštava javnost da je javni tužilac, zajedno sa policijskim službenicima PS Zemun, odmah po prijavi izašao na lice mesta i preduzeo radnje u cilju utvrđivanja svih okolnosti događaja i obezbeđivanja dokaza.
Član Srpske napredne stranke Goran Karadžić poručio je da je televizija Informer poslednji bastion srpstva i pružio podršku našoj medijskoj kući da izdržimo blokaderski teror.
Večeras u 33. epizodi Exatlona rastu nove tenzije na poligonu, a u taboru Plavog tima došlo je do novog sukoba između Dragomira Radojevića i Maje Jovanović.
Večeras će se mnogi u Srbiji maskirati u veštice, vampire i duhove, jer obeležavaju Noć veštica, proslavu zla, koja u našoj zemlji, nažalost, postaje sve popularnija.
Istraživanje sprovedeno među 8.000 vozača pokazuje da je gotovo trećina vozača polovnih automobila u Evropi kupila vozilo sa vraćenom kilometražom ili poznaje nekoga ko je kilometražu vratio.
Policiјa u Bačkoј Palanci identifikovala јe tri maloletnika koјi su se tokom proteklih deset dana prerušavali u časne sestre i plašili građane, među koјima јe bilo i dece.
Više javno tužilaštvo u Pančevu saopštilo je da preduzima hitne mere i radnje povodom incidenta ispred Mašinske škole "Pančevo" 30. oktobra oko 17 časova, kada je napadnut šesnaestogodišnji učenik te škole.
Policija je tokom pojačanih kontrola i racija sprovedenih prethodne večeri širom Crne Gore kontrolisala više od 1.500 osoba, među kojima 55 operativno interesantnih lica, a uhapšeno je šest osoba.
Na magistralnom putu između Užica i Zlatibora, u Surduku tokom prepodneva, došlo je saobraćajne nezgode u kojoj je jedan automobil završio van kolovoza.
Glumica Ognjanka Ognjanović biće sahranjena u utorak, 3. novembra, u 14.30 sati na Novom groblju u Beogradu, saopštili su iz Narodnog pozorišta u Beogradu.
Kada je reč o omiljenim seksualnim položajima, rezultati jedne ankete pokazali su da se pripadnici različitih generacija slažu više nego što bi se očekivalo. Reč je o psećoj pozi.
OpenAI je unapredio svoju ekstenziju ChatGPT za pregledač Hrom, omogućivši joj pristup otvorenim karticama kako bi korisnicima pružala preciznije i personalizovanije odgovore.
Voditelj Voja Nedeljković prisetio se jedne od brojnih anegdota iz višegodišnje saradnje sa pokojnim Sašom Popovićem, a otkrio je i kako je izgledala njihova šala tokom pregovora o honoraru.
Muzičar Igor Lazić Nigor oglasio se povodom 27 godina od smrti velikog prijatelja i člana grupe Montenigers Nebojše Saveljića Neba, koji je tragično izgubio život u saobraćajnoj nesreći.
Muzičar Miroljub Aranđelović Kemiš danas uživa u skladnom braku sa pevačicom Zoricom Brunclik, međutim, malo ko zna da poznati harmonikaš, pored braka sa Vesnom Zmijanac, iza sebe ima još jedan brak u kom se rodila njegova najstarija ćerka.
Ljubavni život Miše Kovača obeležile su tri velike ljubavi, tri braka, porodične tragedije i bolni rastanci, a nakon smrti sina Edija, pevač je prošao kroz najteži period života, tokom kojeg je čak pokušao da sebi oduzme život.
Komentari