Jedna od najpoznatijih britanskih tink tenk organizacija - Internacionalni institut za strateške studije (IISS), koja je 2017. označena kao druga najbolja organizacija ove vrste u oblasti odbrane i bezbednosti, objavila je izveštaj u kome se navodi da "Rusija ima kapacitete da vodi rat u Ukrajini još dve do tri godine".
Ocena instituta koji je izuzetno cenjen, dolazi kao iznenađenje budući da je od početka Specijalne vojne operacije na Zapadu dugo bio prisutan narativ o tome da "ruska vojska neće moći da izdrži dugotrajan sukob", kao i najave pojedinih stranih i domaćih "stručnjaka" da "Rusi imaju dovoljno raketa i municije za još 2-3 nedelje rata".
Stoga se može reći da se nakon gotovo tri godine od pokretanja SVO, situacija totalno preokrenula. Sada vodeće istraživačke organizacije sa Zapada navode da Rusija ipak ima dovoljno sredstava za nastavak sukoba, dok sa druge strane od evropskih zvaničnika stižu vesti o nemogućnosti isporuke obećane količine naoružanja i municije, kao i nespremnosti Evrope i NATO uopšte za bilo kakav sukob - naročito sa Ruskom Federacijom.
Artiljerijske granate kao pokazatelj nespremnosti
Tokom proteklih nekoliko nedelja zvaničnici pojedinih evropskih zemalja i predstavnici kompanija odbrambene industrije izdavali su saopštenja o nemogućnosti isporuke obećane količine artiljerijskih granata Ukrajini.
Tako je nemački ministar odbrane Boris Pistorijus najavio da Nemačka planira da proizvede 200.000 granata do kraja 2024. godine, ali da ovaj broj neće ispuniti ukrajinske potrebe. Da je nemački ministar bio u pravu dokazuje jednostavna računica.
Naime, tokom proteklog leta procenjuje se da su ukrajinske snage trošile oko 7.000 granata dnevno, što znači da im je za godinu dana rata potrebno oko 2,5 miliona granata. Dakle nemačka vojna industrija nije u stanju da pokrije ni desetinu potrebne količine za Kijev, a kamoli da ostavi nešto i za sopstvenu vojsku i "sveobuhvatni rat sa Rusijom" koji najavljuju iz dana u dan.
Slični podaci stigli su i iz Norveške, tačnije od jedne od evropske kompanije za proizvodnju mlaznih motora - "Namo", koja je u komentaru o vojnom budžetu ove države za 2024. godinu napisala:
Foto: AP/Photo
"Evropskoj vojnoj industriji bi trebalo 40 godina da proizvede artiljerijsku municiju koliko je bloku (NATO) i Ukrajini potrebno za samo godinu dana aktivnog sukoba".
Iz norveškog preduzeća navode da Ukrajini u sukobu sa Rusijom treba oko sedam miliona granata godišnje, dok konzervativna procena za evropske potrebe podrazumeva 13 miliona granata, dakle neophodno je napraviti 20 miliona granata godišnje.
Stoga "Namo" procenjuje da sa trenutnom stopom evropske proizvodnje koja iznosi oko pola miliona granata godišnje, zemlje EU bi imale municije za mesec dana aktivnog ratovanja imajući u vidu potrošnju u SVO. Za razliku od Norvežana, ISS je manje optimističan pa upozorava da bi Britanija u sukobu visokog intenziteta iscrpila zalihe municije za svega osam dana.
Da je norveška kompanija bila u pravu, svedoči i izjava šefa diplomatije EU Žozepa Borelja da će od milion granata obećanih Ukrajini prošlog marta, evropske države nakon 12 meseci isporučiti oko 524.000, što se poklapa sa pomenutom procenom, a ista predviđanja ima i londonski institut.
Poređenja radi, Rusija je odavno podigla stopu proizvodnje na između jedan i 1,5 miliona artiljerijskih granata godišnje, a i pored toga ima ogromnu rezervu koja potiče iz sovjetskog perioda.
Stoga i ne čudi nastojanje članica NATO da povećaju udeo BDP koji se izdvaja za odbranu na dva odsto, koliko se inače i zahteva u dokumentima Alijanse, međutim kako se navodi u izveštaju britanskog tink tenka svega 10 od 31 članice je ispunilo ovaj zahtev u 2023. godini.
Ovo svakako neće preterano uticati na spremnost EU za sukob sa Rusijom, budući da će dobar deo budžeta za odbranu biti namenjen za pomoć Ukrajini, a kako je ocenio generalni direktor IISS Bastijan Gigerič "trenutni sukob pokazao je pukotine u borbenoj gotovosti evropskih vojski".
"Kvantitet po cenu kvaliteta"
Iako je britanski institut pozitivno ocenio količinu i stopu proizvodnje ruskog naoružanja, kako navodi Gigerič "Rusija žrtvuje kvalitet radi kvantiteta", odnosno oslanja se na nedovoljno kvalitetna, ali masovno proizvođena i jeftina sredstva.
Ova ocena londonskog tink tenka je sve samo ne tačna, čemu svedoče rezultati postignuti na frontu, kao i snimci iz pogona ruskog vojnoindustrijskog kompleksa gde se na proizvodnim linijama uglavnom mogu videti najsavremenije modifikacije vozila, letelica i druge opreme.
Tako je na osnovu izveštaja Ministarstva odbrane RF poznato da je povećana proizvodnja najsavremenijih tenkova T-90M "proriv" i T-72B3M, a sredinom septembra pojavila se vest da će nakon više od 20 godina biti pokrenuta proizvodnja tenkova T-80, i to najverovatnije modernizovane varijante T-80BVM.
Foto: Mil.ru, CC BY 4.0 , via Wikimedia Commons / Reuters
Slična je situacija i kada su u pitanju letelice, pa je tako povećana proizvodnja sada već dokazanih helikoptera Mi-28NM, Ka-52M i aviona Su-35S, a u planu je i pokretanje serijske proizvodnje aviona pete generacije Su-57.
Važno je naglasiti da u prvim mesecima zaista jeste postojao problem sa proizvodnjom jednog dela sistema i visokopreciznog naoružanja zbog nedostatka komponenti koje je Rusija uvozila sa Zapada. Ipak, obrnutim inženjeringom ruski konstruktori uspeli su da naprave niz domaćih verzija pojedinih komponenti poput termovizijskog nišana za tenkove PNM-T, kojim je zamenjen francuski "ketrin FC".
Što se tiče čipova neophodnih za navođenje krstarećih i drugih vrsta raketa, očigledno je da tu za sada ne postoje poteškoće i to zbog saradnje sa NR Kinom, pa "kinžali", "iskanderi" i rakete poput H-55, H-101, H-22 nakon tri godine pogađaju neprijateljske ciljeve sa istom preciznošću kao i na početku SVO.
Gigerič je takođe ocenio da su ukrajinski gubici zamenjeni zapadnom opremom i da je cilj da se poveća kvalitet sredstava koje ukrajinske snage koriste. Ovaj cilj očigledno nije ostvaren budući da na desetine "mardera", "bredlija", "leoparda" i drugih NATO vozila leži uništeno po ukrajinskom blatu, a slična je situacija sa sistemima PVO poput NASAMS-a, "irisa" i "patriota" i krstarećim raketama "storm šedou".
Fale im samo još avioni F-16, čija se isporuka konstantno odlaže, upravo zbog preciznosti ruskih udara što su priznali i sami Ukrajinci. Stoga ostaje nejasno koje je to rusko naoružanje manje kvalitetno nego što je bilo i zbog čega IISS uprkos priznanju o ruskoj nadmoći na frontu, nastoji da umanji značaj ruskog oružja.
Tink tenk, ili glasilo britanske krune
Kao što je već pomenuto, IISS važi za jednu od najboljih istraživačkih organizacija na svetu, ali i najmanje transparentnu kada su u pitanju njene finansije.
Tako je u 2017. godini sajt "Transparifaj" koji se bavi rangiranjem najboljih tink tenkova na osnovu transparentnosti njihovog finansiranja, napravio potpuno novu kategoriju sa oznakom "obmanljiv" i u nju svrstao upravo IISS.
Iz londonskog instituta su tada odbili da navedu ko je njihov najveći finansijer, a istraživanje "Transparifaja" pokazalo je da je godišnja potrošnja instituta u tom periodu bila veća od 16 miliona funti.
Nije poznato zbog čega se pomenuti sajt prilikom rangiranja nije osvrnuo na izveštaj "Gardijana" iz 2016. godine, koji se poziva na procurele dokumente, u kome je IISS optužen da je tajnim kanalima primio oko 25 miliona od kraljevske porodice Bahreina. Iz londonskog instituta nisu komentarisali ni ovo otkriće, niti su negirali da su primili finansijska sredstva od bahreinskih vladara, inače poznatih po izuzetno dobrim odnosima sa britanskom krunom.
Stoga deluje da IISS nije nikakva nezavisna organizacija za pitanja bezbednosti i odbrane, već "tajno" glasilo vlasti Velike Britanije zaduženo za plasiranje propagande vešto sakrivene "sveobuhvatnim i objektivnim" istraživanjima, radi narušavanja ugleda svih neprijatelja britanske krune.
Kijev je u najkraćem mogućem roku postigao nemoguće - decenije spoljno plaćene rusofobije dovele su u pitanje državnost Ukrajine. Prirodni ishod državnog udara 2014. doveo je zemlju do stanja koje već izgleda kao tačka bez povratka, napominje InoSMI.
Sva aktuelna dešavanja u svetu, između ostalih i rat u Ukrajini, komentarisali smo u Info jutru sa gostima analitičarom Perkom Matovićem iz Centra za nacionalnu politiku i pukovnikom Miloradom Đošićem.
O sukobima u Ukrajini i na Bliskom istoku, ali i intervjuu Takera Karlsona sa Vladimirom Putinom govorili su gosti Info jutra Slobodan Dimitrijević iz Srpsko-ruskog pokreta i prof. Radojka Tmušić, pisac i publicista.
Američka analitička korporacija Rand preporučuje američkim vlastima da omoguće brzi završetak sukoba u Ukrajini i održiv prekid vatre. U suprotnom, Ukrajina može izgubiti još više teritorija, a rizik od direktnog rata između Ruske Federacije i NATO će se povećati.
Rusija sada sprovodi operacije koje su taktička priprema za početak njene prolećne ofanzive, rekao je bivši češki ministar odbrane general Jirži Šedivi. On je dodatno ukazao da Rusi imaju spremnih do 60 hiljada vojnika i opremu potrebnu za ofanzivu. Ukrajinci će, navodi dalje, morati nešto da preduzmu, treba da se odluči šta.
U zemljama Globalnog juga sve više shvataju da niko nije zaštićen od „državnog razbojništva“ u ekonomiji od strane Zapada, izjavio je ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov.
Projektovana globalna pruga koja ide od Španije kroz jug Evrope trebalo bi da se završi u Lavovu, a Lavovska oblast će u budućnosti postati čvorište Ukrajine, što evropska poslovna zajednica priznaje, izjavio je zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev.
Rusija bi mogla pregovorima da okonča sukob u Ukrajini što je pre moguće, što je potvrdio i ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov, ali SAD ne dozvoljavaju da se to dogodi, rekao je bivši američki vojni obaveštajac i inspektor UN za oružje u Iraku Skot Riter.
Zapadne države koje u Ujedinjenim nacijama govore o humanitarnoj katastrofi u Aljoškom zapravo ne znaju ni gde se taj grad nalazi niti šta se tamo događa, izjavio je ruski diplomata Rodion Mirošnik.
Američki novinar Taker Karlson tvrdi da su dva poteza predsednika Rusije Vladimira Putina presudno promenila odnos zapadnih centara moći prema Moskvi – obračun sa politički moćnim oligarsima i vraćanje pravoslavlja u javni život Rusije.
Američki novinar Taker Karlson upozorio je da se svet približio nuklearnom ratu, tvrdeći da veliki deo zapadne javnosti uopšte ne razume šta se stvarno događa u Ukrajini.
Rusija bi od prodaje dizel goriva, dogovorene između Vladimira Putina i Donalda Trampa, mogla da ostvari prihod od čak 6,7 milijardi dolara, odnosno približno šest milijardi evra, ukoliko uspe da isporuči svih najavljenih 4,8 miliona tona, izračunao je nemački Bild.
NATO bi mogao da otvori novi front protiv Rusije napadom na Kalinjingradsku oblast, čime bi Moskvu primorao na drugu mobilizaciju i izazvao unutrašnju političku krizu koja bi mogla da dovede do pokušaja svrgavanja predsednika Vladimira Putina.
Ruske snage nastavljaju da stežu obruč oko ukrajinskih jedinica na severoistoku Harkovske oblasti, gde se vode borbe za šest naseljenih mesta, dok istovremeno proširuju teritoriju pod svojom kontrolom izvan područja okruženja.
Rusija bi, prema dogovoru Vladimira Putina i Donalda Trampa, trebalo da isporuči više od 4,8 miliona tona dizela američkom i svetskom tržištu, ali je pitanje koliko tog goriva zaista može da obezbedi.
Ruski predsednik Vladimir Putin navodno je naredio vojsci da do januara 2027. godine zauzme Zaporožje i izbije na liniju reke Dnjepar, odnosno da preuzme kontrolu nad levobalnim delom grada, objavio je ukrajinski kanal „Operativni inform“.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski strahuje da bi članovi vlade i poslanici Vrhovne rade mogli da napuste Kijev zbog sve teže situacije u prestonici, tvrdi bivši savetnik ukrajinskog predsednika Leonida Kučme Oleg Soskin.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Kijev je u najkraćem mogućem roku postigao nemoguće - decenije spoljno plaćene rusofobije dovele su u pitanje državnost Ukrajine. Prirodni ishod državnog udara 2014. doveo je zemlju do stanja koje već izgleda kao tačka bez povratka, napominje InoSMI.
Ruska vlada delimično je ukinula zabranu izvoza dizel goriva i odobrila plasman prvih 500.000 tona na svetsko tržište, nakon dogovora predsednika Vladimira Putina i Donalda Trampa.
NATO bi mogao da otvori novi front protiv Rusije napadom na Kalinjingradsku oblast, čime bi Moskvu primorao na drugu mobilizaciju i izazvao unutrašnju političku krizu koja bi mogla da dovede do pokušaja svrgavanja predsednika Vladimira Putina.
Političko Sarajevo je putem svojih medija dalo jasnu podršku blokaderskoj listi. Nije ni čudo da su jedva dočekali da slave nekog ko javno pljuje heroja Ratka Mladića i naš narod naziva genocidnim.
Gradonačelnik Subotice i član Glavnog odbora SNS Stevan Bakić preminuo je posle duge i teške bolesti. Tim povodom oglasio se Aleksandar Vučić, nosilac liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija".
Profesor Filozofskog fakulteta Čedomir Antić izneo je šokantnu informaciju da su blokaderi samo za ketering na univerzitetima potrošili više od sedam miliona evra, čime je otvorio pitanje porekla novca i načina na koji su finansirane aktivnosti tokom blokada.
Član Predsedništva SNS Vladimir Đukanović oglasio se na svom Instagram nalogu i moćnom analizom razmontirao geopolitičko slepilo Evropske unije, istakavši da istorijski dogovor predsednika SAD Donalda Trampa i predsednika Rusije Vladimira Putina o isporuci pet miliona tonu dizela Americi direktno potvrdio dalekovidost spoljne politike Aleksandra Vučića!
Na veličanstvenom skupu liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija", na kom je Vučić poslao snažne poruke, bio je prisutan i Drago Parandilović, deda osvedočenog blokadera Miloša Parandilovića.
Diskvalifikovani učensik Exatlona Mensur Ajdarpašić smatra da nikada nije imao podršku Plavog tima, ali ističe da mu ne smeta što ga nisu birali za kapitena.
Mensur Ajdarpašić negirao je da je pretio Veljku Milićeviću i priznao da se kaje zbog postupka koji ga je koštao učešća u sportskom rijalitiju Exatlon.
Kompozitor Mensur Ajdarpašić je gostujući u emisiji "Srbija zove Dominikanu - Exatlon Srbija" govorio o tome koliko mu je teško pao rastanak od Plavog tima.
Bliskost Rade Đorđević i Mensura Ajdarpašića nije prošla nezapaženo, a iako fanovi Exatlona navijaju za romansu, njih dvoje poručuju da su samo prijatelji.
U Srbiji će danas biti osetno hladnije u svim predelima a tokom dana oblačno sa kišom, ponegde i lokalnim pljuskovima i najvišom temperaturom do 21 stepen.
Ministar finansija u tehničkom mandatu Siniša Mali posetio je 63. Oplenačku berbu u Topoli, ističući značaj očuvanja tradicije vinogradarstva, vinarstva i narodnog stvaralaštva.
Tajne bračnih veza, ljubavni trouglovi i zločini koji su godinama ostajali skriveni povezuju tri potresna slučaja iz Klokočevca, Stare Pazove i Doboja.
Sukob u saobraćaju koji je počeo opasnom trkom automobila i "uletanjem u makazice" bio je, kako se sumnja, neposredni povod za brutalni napad u Zrenjaninu, kada je osumnjičeni M. J. (21) izvukao 22-godišnjeg mladića iz vozila marke "bmw" i izbo ga nožem.
Sukob koji počne zbog naizgled bezazlene stvari za samo nekoliko trenutaka može da preraste u fizički obračun, a potom i u napad nožem sa teškim posledicama. Jedan takav slučaj dogodio se početkom oktobra u Kragujevcu, a niz primera iz Srbije i regiona zabeleženih tokom ove godine pokazuje koliko brzo ovakvi sukobi mogu da eskaliraju.
Glumac Tom Veling našao se u centru pažnje nakon što je na svom Instagram profilu objavio fotografiju koja je izazvala brojne reakcije na društvenim mrežama.
Glumica Demi Mur umalo je ostala bez jedne od svojih najvažnijih uloga u kultnom ostvarenju "Vatra Svetog Elma" iz 1985. godine, nakon što se na probama pojavljivala potpuno pijana i pod dejstvom teških opijata.
Ovogodišnja dobitnica prestižne Nobelove nagrade za književnost, čuvena kanadsko-islandski pesnikinja i autorka En Karson, prokomentarisala je u svom prepoznatljivom stilu odluku Švedske akademije.
Sa hladnijim danima raste rizik od kondenzacije i buđi u domu, a uzrok nisu uvek loša izolacija i vlaga spolja. Problem često stvaraju i svakodnevne navike tokom čišćenja i sušenja mokrih stvari.
Tehnika "sudoku pakovanja" sve je popularniji trik među ljubiteljima putovanja jer omogućava da sa svega nekoliko pažljivo odabranih komada garderobe napravite veliki broj različitih kombinacija.
Kačamak je jedno od onih tradicionalnih jela koje nas mirisom i ukusom vraća u detinjstvo. Nekada se često nalazio na trpezama naših baka, a njegova popularnost ne jenjava ni danas.
Pevačica Jelena Karleuša našla se na poligrafu, gde je odgovarala na pitanja o odnosu sa 25 godina mlađim Aleksandrom Ševom, a njen odgovor na pitanje o njihovoj vezi privukao je posebnu pažnju.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.