Satelitski snimci potvrđuju da je ruska radarska lokacija za strateško rano upozoravanje u jugozapadnom kraju zemlje značajno oštećena u napadu ukrajinske bespilotne letelice ranije ove sedmice.
To je prvi napad ove vrste na sajt povezan sa opštom strateškom odbranom Rusije. Kao takav, ukazuje na novu i zabrinjavajuću dimenziju sukoba, posebno kada je u pitanju potencijalna upotreba nuklearnog oružja.
Iako uništenje ovih stanica možda ne predstavlja direktnu korist za Ukrajinu, koja ne raspolaže nuklearnim naoružanjem, ovakvi napadi imaju izuzetan značaj i vrednost za NATO.
Takvi potezi mogu uticati na sposobnost Rusije da pravovremeno detektuje i odgovori na nuklearne pretnje, što može promeniti dinamiku međunarodne sigurnosti i odnosa snaga u regionu.
Očigledna oštećenja na radarskim strukturama
Satelitski snimak napravljen 23. maja koji je The War Zone dobio od Planet Labs radarske stanice Armavir u ruskom jugozapadnom Krasnodarskom kraju pokazuje značajne krhotine oko jedne od dve zgrade radara Voronjež-DM. Ovo su ultravisoki (UHF) radari iznad horizonta (OTH) koji su deo ruskog sistema ranog upozoravanja na nuklearne balističke rakete.
Ono što se može videti na satelitskom snimku poklapa se sa slikama snimljenim sa nivoa tla koje su se ranije pojavile na društvenim mrežama, a koje pokazuju ozbiljna oštećenja na obe strukture u kojima se nalaze Voronjež-DM u Armaviru.
Not a wise decision on the part of Ukraine to strike Russian early warning facility that’s part of the nuclear infrastructure. Bombers and military sites in general are different because they’re used to attack Ukraine. https://t.co/kTaITy4Odd
— Hans Kristensen (@nukestrat) May 24, 2024
Takođe postoje jasni dokazi o višestrukim pogocima na zgradama radara. Vredi napomenuti da su radarski nizovi generalno veoma osetljivi i krhki sistemi, pa čak i relativno ograničena oštećenja mogu dovesti do "ubijanja misije", čineći ih neoperativnim tokom dužeg vremenskog perioda.
The radar stations near Armavir, Russia’s early warning systems for missiles and planes in Southern Russia, was struck by Ukrainian UAVs and got visibly damaged.
Datum snimanja slike Planet Labs takođe je u skladu sa prvobitnim izveštajima da su se napadi na Armavir dogodili negde između 22. maja i 23. maja.
U vreme pisanja ovog teksta, ukrajinske vlasti izgleda nisu javno preuzele odgovornost za napad na Armavir. Takođe, izgleda da nema zvaničnih izjava ruske vlade. Ukrajinske snage su u prošlosti gađale više lokacija u Krasnodarskom kraju, koji se nalazi preko puta Azovskog mora, koristeći bespilotne letelice kamikaze.
Stating that 🇺🇦 targeted a Russian strategic early-warning radar without reason is wrong.
The radar in Armavir was absolutely capable of providing early warning against theater-range missiles, most notably ATACMS.
Very different from single-purpose nuclear infrastrucutre. 1/2
— Fabian Hoffmann (@FRHoffmann1) May 24, 2024
Potencijalne posledice za rusku odbranu i međunarodnu stabilnost
Otkako su ranije ove godine u tajnosti primile novu tranšu ATACMS-a, ukrajinske oružane snage su dobro koristile to oružje protiv ruskih vazdušnih baza, čvorova protivvazdušne odbrane i drugih ciljeva. Najnovija serija ATACMS-a su takođe verzije većeg dometa nego što su ranije bile isporučene ukrajinskoj vojsci, što im je omogućilo da drže više ciljeva u opasnosti.
Međutim, stručnjaci i posmatrači su istakli da su Voronjež-DM u Armaviru fiksirani u svojim vidnim poljima, pri čemu su primarni fokus oblasti na jugozapadu. Na primer, 2013. godine ruske vlasti su rekle da je lokacija otkrila nešto što se činilo kao lansiranje balističke rakete u Sredozemno more iz Libije.
Regarding the utility of Armavir radars for detecting short range missiles, here is the fan of the western face (kmz: https://t.co/RSXaYg5WBk). At about 500km distance (Crimea), it cannot see below 20+ km. Also, as part of EW system, it may not be integrated with anything there pic.twitter.com/T6jXx6JTKH
— Pavel Podvig (@russianforces) May 24, 2024
Severna ivica područja pokrivanja dva radara navodno pokriva poluostrvo Krim, ali postoje pitanja o tome šta Voronjež-DM, kao OTH, može da 'vidi' tako blizu i to ukoso, posebno ako su mete u pitanju niže na horizontu. Ovi radari su prvenstveno dizajnirani za otkrivanje lansiranja balističkih projektila sa mnogo dalje udaljenosti.
Bez obzira na direktnu relevantnost Armavira za sukob u Ukrajini ili tačne nameravane ciljeve napada na lokaciju, on ima mnogo šire posledice. Dva Voronjež-DM u postrojenju su ključni deo veće ruske strateške mreže ranog upozoravanja i njihov gubitak, čak i privremeno, mogao bi samo da degradira sposobnost zemlje da otkrije dolazeće nuklearne pretnje. Takođe postoji zabrinutost oko toga kako bi ovo moglo da utiče na sposobnost ruske ukupne mreže strateškog upozorenja da proceni potencijalne pretnje i eliminiše lažne pozitivne rezultate zbog mogućeg gubitka pokrivenosti u određenim oblastima.
Osim toga, istaknuto je da bi napad na Armavir mogao da ispuni uslove koje je ruska vlada javno izložila 2020. za akcije koje bi mogle da izazovu nuklearni udar odmazde. Ruska mreža ranog upozoravanja deo je šireg stava zemlje za nuklearno odvraćanje.
- Uslovi koji preciziraju mogućnost upotrebe nuklearnog oružja od strane Ruske Federacije“ uključuju svaki „napad [jednog] protivnika na kritične vladine ili vojne lokacije Ruske Federacije, čiji bi prekid potkopao akcije odgovora nuklearnih snaga - navodi Basic.
Principe državne politike Ruske Federacije o nuklearnom odvraćanju Kremlj je objavio pre dve godine.
Sve ovo usledilo je nakon početka taktičkih nuklearnih vežbi ruskih snaga u Južnom vojnom okrugu zemlje, koji se graniči sa Ukrajinom, u utorak. Rusko Ministarstvo odbrane je prvi put saopštilo da će vežbe biti održane ranije ovog meseca i reklo je da su one „kao odgovor na provokativne izjave i pretnje određenih zapadnih zvaničnika protiv Ruske Federacije“. Čini se da se ovo odnosi na francuskog predsednika Emanuela Makrona koji je rekao da neće isključiti slanje trupa u Ukrajinu u budućnosti.
Taktičke nuklearne vežbe su već ponovo pokrenule diskusije o potencijalnim pragovima za potencijalnu upotrebu nuklearnog oružja Rusije u Ukrajini, nešto što je The Var Zone prethodno detaljno istražila.
Ovo je takođe samo najnoviji ukrajinski napad na rusku teritoriju koji ukazuje na ranjivost u mreži protivvazdušne odbrane zemlje, čak i oko visoko cenjenih strateških sredstava.
Ostaje da se vidi kako će tačno Rusija odgovoriti na napad na Armavir, koji bi potencijalno mogao da uključi novu nuklearnu signalizaciju vlastima u Ukrajini, ali i stranim dobrotvorima. Takođe je nejasno da li je ovaj napad znak početka šire kampanje ukrajinskih snaga da ciljaju strateške vojne lokacije sa ograničenim direktnim učešćem u tekućem sukobu i značajnim značajem za rusko rano upozorenje i nuklearno odvraćanje.
U svakom slučaju, Armavir će imati značajne posledice i mogao bi biti pokazatelj da prelivanje iz rata u Ukrajini poprima novi zabrinjavajući oblik.
Ruska ofanziva u pravcu Harkova primorala je Kijev da pošalje svoje najbolje trupe u smrt, rekao je bivši obaveštajni oficir američke vojske Skot Riter u intervjuu za jutjub kanal "Dajalog vorks".
Poslanik Državne dume sa Krima, član Komiteta za bezbednost Mihail Šeremet, rekao je da je poziv generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga da se ukinu ograničenja za napade na teritoriju Rusije - opsednutost ratom.
Predsednik Čečenije Ramzan Kadirov pozvao je Rusiju da razmotri vojne udare ne samo protiv Ukrajine, već i protiv država koje Kijevu isporučuju oružje, obaveštajne podatke i drugu pomoć.
Ruske snage su tokom ove godine pojačale upotrebu kombinovanih vazdušnih napada na Ukrajinu, koji se sastoje od velikog broja bespilotnih letelica, nakon kojih slede udari balističkim i krstarećim raketama.
Višesatne eksplozije, ogroman požar i razoreno naselje ostali su posle ruskog udara na skladište municije u Višnjevoju 6. jula, a reakcija ukrajinske vojske otvorila je sumnju da se u objektu nalazilo oružje čije prisustvo Kijev ne želi javno da prizna.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je danas da su kineske vlasti upozorile Rusiju da ne koristi nuklearno oružje kao odgovor na ukrajinske napade na rusku teritoriju.
Norveški publicista Pol Stejgan ocenjuje da bi mogući ulazak Ukrajine u NATO za Moskvu potpuno promenio bezbednosnu računicu, a da bi Odesa u tom scenariju postala jedna od ključnih tačaka sukoba Rusije i Zapada.
Evropska unija sprema plan koji bi omogućio da se vojska, tenkovi i teška tehnika mnogo brže prebacuju ka istočnom krilu NATO-a, odnosno prema granicama sa Rusijom i Belorusijom. Cilj je da se rok za odobravanje vojnog transporta preko evropskih granica skrati sa sadašnjih do 45 dana na samo tri dana.
Generalni sekretar NATO Mark Rute izjavio je da ne zna šta bi moglo da natera ruskog predsednika Vladimira Putina da sedne za pregovarački sto sa Ukrajinom, navodeći da je "teško ući u njegovu glavu".
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruska ofanziva u pravcu Harkova primorala je Kijev da pošalje svoje najbolje trupe u smrt, rekao je bivši obaveštajni oficir američke vojske Skot Riter u intervjuu za jutjub kanal "Dajalog vorks".
Glavnokomandujući Oružanih snaga Ukrajine Oleksandar Sirski izjavio je da ga je iznenadilo kada je saznao za navodni sukob sa bivšim ministrom odbrane Mihailom Fedorovim, istakavši da je njihov odnos oduvek doživljavao kao profesionalan.
Dok porodica, prijatelji i pošteni građani Srbije tuguju za tragično nastradalim policajcem Vasilijem Lalovićem (33) – nevinim čovekom i ocem troje male dece – na društvenim mrežama odvija se monstruozno lešinarenje.
Predsednica Narodne skupštine Srbije, Ana Brnabić, reagovala je na objavu blokadera Gorana Ješića, koji je komentarisao njenu raniju izjavu o životnom standardu građana
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ videćete šta je to rastužilo perjanicu Đilasove stranke Borka Stefanovića, gde voli da boravi propali političar Srđan Milivojević, kuda se to zaputio samozvani revolucionar Aleksandar Jovanović Ćuta, kako vreme provodi bivša ministarka zdravlja Danica Grujičić...
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" videli ste gde najviše voli da “dokoniše” blokaderski profesor Jovo Bakić, kako penzionerske dane provode blokaderi Dušan Petričić i Žarko Korać, o čemu “pripoveda” blokaderski analitičar Cvijetin Milivojević, zašto je samozvani revolucionar Predrag Voštinić teški licemer, sa kime je to u društvu bila glumica blokaderka Anđelka Prpić...
Snežana Paunović, ministarka državne uprave i lokalne samouprave gostujući u Info jutru objasnila je zašto se našla na udaru različitih struktura na Kosovu i Metohiji, ali i u centralnom delu Srbije.
Na Odeljenju neuroradiologije Centra za radiologiju Univerzitetskog kliničkog centra Srbije po prvi put u Srbiji, ugrađen venski stent u mozgu kod pacijenta sa hroničnom, stalnom, teškom glavoboljom.
Dino Ibrahimović, navodni član "škaljarskog klana", pravnosnažno je osuđen na kaznu od 16 godina zatvora zbog ubistva pripadnika istog klana Edmonda Mustafe, kao i zbog nedozvoljenog držanja oružja.
Po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu, pripadnici policije danas su uhapsili Z. S. zbog sumnje da je pozivao na nacionalnu, rasnu i versku mržnju.
Pripadnici poicije, Uprave kriminalističke policije, Službe za borbu protiv droga, zaplenili su oko 10 kilograma kokaina i tri kilograma heroina i uhapsili osumnjičenog za prodaju droge.
Potraga za trojicom nestalih stranaca koji su u popodnevnim časovima u nedelj ušli da se kupaju u Savi na području Opštine Rugvica završila je tragično. Pronađena su tri tela.
Potpredsednik Vlade i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić izneo je detalje današnjeg hapšenja povodom velike zaplene droge, i hapšenja osumnjičenog.
Vilem Defo otkrio je da mu je uloga Isusa Hrista u filmu "Poslednje Hristovo iskušenje" bila fizički najzahtevnija u karijeri, a da je zbog nje privremeno i oslepeo.
Nije vam potreban skup organizer da biste zaštitili nakit tokom putovanja. Nekoliko jednostavnih trikova pomoći će vam da stigne na odredište bez oštećenja i petljanja.
Starleta Stanija Dobrojević odnela je pobedu u rijalitiju Elita 9 i osvojila glavnu nagradu od 100.000 evra, a njen rijaliti put traje više od 15 godina.
Pobednica "Elite 9" Stanija Dobrojević imala je velike promene na sebi u prethodnih 20 godina, počevši od ugradnje silikona pa sve do zahvata "mačije oči".
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.