Nakon raspada Sovjetskog Saveta Pentagon se fokusirao na visokotehnološko oružje, ali je sukob u Ukrajini sada pokrenuo trku za oživljavanjem proizvodnje municije. Novo doba sukoba koji se vodi starim oružjem pokazalo je da je odustajanje od pravljenja osnovne municije bila strateška greška.
Sukobi se i dalje dobijaju mecima i artiljerijskim granatama, a Sjedinjene Države ne mogu dovoljno brzo da proizvedu ove poslednje, piše "Blumberg".
Najvažniji "artikal" u sukobu u Ukrajini je granata od 155 milimetara. Visoke oko pola metra i teške 45 kilograma, granate su standardna municija među zemljama NATO-a. A njihove zalihe su opasno mršave.
Od završetka Hladnog rata 1990-ih, Pentagon je uklonio ili zaboravio na objekte koji su nekada bili korišćeni za pravljenje svega, od granata do eksplozivnog baruta, i umesto toga se fokusirao na transformaciju ratovanja pomoću visokotehnološkog oružja. Ono što je ostalo je infrastruktura koja se raspada, zastarele mašine i radna snaga koja ne može da prati rastuću međunarodnu potražnju.
Pre sukoba u Ukrajini, američka proizvodnja je u proseku iznosila 14.400 granata mesečno. SAD sada troše više od 5 milijardi dolara na remont zastarelih fabrika od Skrentona u Pensilvaniji, preko ruralne Luizijane do jugozapadne Virdžinije, sa ciljem da do kraja sledeće godine ispune cilj od 100.000 granata od 155 mm svakog meseca.
SAD su nekada proizvodile granate od 155 mm u ogromnim količinama. Ušle su u Korejski rat sa više od 6 miliona metaka. Godine 1980, planeri odbrane rekli su da bi vladine fabrike mogle da proizvedu čak 84.000 granata mesečno i da se proizvodnja poveća na 438.000 mesečno, ako izbije rat. Kada se Hladni rat završio, to se promenilo. Šanse za intenzivan kopneni sukob izgledale su daleke. Objekti su zatvoreni, a radnici su ostali bez posla.
Sličan fenomen se odigrao u posleratnoj Evropi, gde su se troškovi odbrane smanjivali tokom dužeg perioda u poređenju sa SAD. I tamo su u toku napori da se poveća proizvodnja.
To je navelo NATO da promeni svoje smernice za skladištenje zaliha, zahtevajući od saveznika da značajno povećaju svoje zalihe municije.
Poslednjih meseci, američke zalihe granata kalibra 155 mm iscrpljene su pošiljkama Ukrajini i podrškom Vašingtona operacijama Izraela u Pojasu Gaze. Crnog baruta, ključnog goriva za granate, takođe nedostaje jer ga SAD proizvode manje nego ranije. TNT, još jedna osnovna komponenta municije, nije se proizvodio u Americi od 1980-ih - što je primoralo Pentagon da ga kupuje od zemalja uključujući Poljsku i Tursku.
Granate više tehnologije koje je trebalo da zamene tradicionalnu municiju kalibra 155 mm pale su testu u Ukrajini, kada u njihove sisteme Rusi uništili.
Izgledi da bi budući sukobi mogli da liče na Ukrajinu izazvala je strahove da bi američki arsenal jednog dana mogao da se rastegne do tačke loma.
Vojska sada igra skupu igru nadoknađivanja, piše "Blumberg". Kongres je izdvojio 650 miliona dolara za postrojenje za proizvodnju TNT-a čija će izgradnja trajati dve godine. A SAD će morati da finansiraju kupovinu onoga što renovirani objekti proizvode, verovatno dugi niz godina.
Novac je možda najmanja prepreka. SAD moraju da renoviraju stare zgrade, izgrade nove, da kupe nove mašine i unajme i obuče radnike. Ekološki propisi stoje na putu. A Pentagon će morati da osigura da postrojenja mogu bezbedno da se pokrenu - pravljenje municije je podložno požarima, eksplozijama i drugim nesrećama.
Deficit osnovnog materijala i nedostatak kapaciteta odražavaju širi problem: SAD se više ne fokusiraju na izradu svakodnevnih stvari, čak i stvari koje mogu biti kritične u krizi. U vreme pandemije, nije bilo vate i respiratora, a nestašice auto-delova, generičkih lekova, formula za bebe i druge robe su sada učestala pojava.
Pentagon je sada postavio cilj da proizvodi 68.000 projektila mesečno do početka 2025. Do maja je proizvodnja dostigla 36.000 granata.
Sa druge strane Rusija vodi u "ratu iscrpljivanja". Do kraja aprila Rusija je ispalila deset puta više artiljerijskih granata u odnosu na Ukrajinu, požalio se pred Komitetom za oružane snage Predstavničkog doma general Kristofer Kavoli, vrhovni saveznički komandant NATO-a za Evropu.
Isto tako, ruske zalihe oružja, koje uključuje obnovljeno oružje iz sovjetske ere, kao i rakete i municiju iz Severne Koreje i bespilotne letelice iz Irana, u količini nadoknađuju ono što im nedostaje u kvalitetu, kažu posmatrači.
Uz to, tu je i pitanje posvećenosti Amerike Ukrajini. Raspoloženje u SAD se promenilo i sve manje ljudi podržava slanje vojne pomoći Kijevu, što se odražava i na planove oživljavanja proizvodnje artiljerije.
Kopredsednica desničarske partije "Alternativa za Nemačku" (AfD) Alisa Vajdel pozvala je nemačku vladu da raspiše vanredne izbore nakon neuspeha vladajuće koalicije (semafor koalicija) na izborima za Evropski parlament.
Oni koji pogledaju rezultate izbora za Evropski parlament na mapi odmah će videti očigledno: Nemačka je politički podeljena na dva dela. I to prilično tačno na granici između bivše DDR odnosno Istočne Nemačke i stare Savezne Republike Nemačke.
SAD nisu umešane u sukob između Moskve i Kijeva zbog "odbrane Ukrajine", već pokušavaju da iznude promenu režima u Rusiji, tvrdi bivši republikanski predsednički kandidat Vivek Ramasvami.
Premijer Mađarske Viktor Orban izjavio je da su Mađari na izborima za Evropski parlament (EP) pokazali da će kazniti one koji u Briselu rade protiv svoje domovine i da su poslali jasnu poruku da žele mi".
Predsednik Rusije Vladimir Putin posetiće Severnu Koreju i Vijetnam u narednih nekoliko nedelja, izvestio je list Vedomosti u ponedeljak, pozivajući se na diplomatski izvor.
Izbori za Evropski parlament i uspesi desničarskih partija u Nemačkoj i Francuskoj glavna su tema svetskih medija u ponedeljak. Izgleda da su rezultati izazvali šok na Zapadu.
Poraz stranke francuskog predsednika Emanuela Makrona, "Renesansa", na izborima za Evropski parlament predstavlja veliki neuspeh samog Makrona i njegove politike, izjavio je Aleksej Puškov, šef komisije Saveta federacije za informativnu politiku i saradnju sa medijima, na svom Telegram kanalu.
Nova izborna kampanja počinje u Francuskoj za prevremene izbore koje je objavio predsednik Emanuel Makron posle istorijske pobede ekstremne desnice na evroizborima u nedelju, što je riskantan potez koji ubacuje zemlju u političku neizvesnost, piše agencija Frans pres.
Rusija ne sme da zameni cilj „pobede“ mnogo bezazlenijom formulacijom „završetak rata“, jer bi sporazum koji ne ukloni uzroke sukoba samo napravio pauzu pred njegov nastavak, upozorio je ruski filozof Aleksandar Dugin.
Direktor CIA Džon Retklif došao je u Moskvu sa upozorenjem Rusiji da ne pokušava vojnu eskalaciju protiv Litvanije, Letonije i Estonije, članica NATO, piše Politko.
Direktor CIA Džon Retklif možda je u Moskvu stigao sa mnogo tvrđom porukom od prethodnih američkih izaslanika – upozorenjem ruskom rukovodstvu da ne ide predaleko u eskalaciji jer bi posledice po samu Rusiju mogle da budu ozbiljne, ocenio je bivši premijer Švedske Karl Bilt.
Ruski predsednik Vladimir Putin potpisao je ukaz kojim vladi daje pravo da uvede privremenu državnu upravu nad kritičnom infrastrukturom ukoliko privatni vlasnici ne uspeju da je zaštite od napada dronovima ili je posle udara ne obnove dovoljno brzo.
Ruski predsednik Vladimir Putin navodno je tokom razgovora sa direktorom CIA Džonom Retklifom odbio američke predloge za mirovno rešenje i mogućnost opšteg prekida vatre tokom 2026. godine, uz poruku da će Rusija na nove ukrajinske operacije odgovoriti „trostruko snažnije“.
Ruski predsednik Vladimir Putin navodno je pristao da tokom dva dana povezana sa posetom direktora CIA Džona Retklifa ne budu izvođeni masovni vazdušni udari na Kijev i okolinu, pod uslovom da Ukrajina u istom periodu ne napada Moskvu i severozapad Rusije, uključujući Sankt Peterburg.
Ruski predsednik Vladimir Putin potpisao je tri ukaza čiji sadržaj nije javno objavljen upravo na dan iznenadne posete direktora CIA Džona Retklifa Moskvi, što je odmah pokrenulo spekulacije o tome šta se nalazi u dokumentima označenim brojevima 605, 606 i 607.
Ruski raketni udar na područje Borispolja dok se nemački ministar spoljnih poslova Johan Vadeful nalazio u Kijevu predstavlja „jasnu uvredu Nemačkoj“, ocenio je dopisnik nemačkog Velta Kristof Vaner.
Ruske snage izvele su tokom noći novi talas udara na ciljeve širom Ukrajine, a eksplozije i požari zabeleženi su u Dnjepropetrovsku, Harkovu, Černigovu i Zaporožju, dok je vazdušna uzbuna proglašavana u nizu regiona.
Ukrajinska kampanja za vojnu i logističku izolaciju Krima troši ogromne količine dronova i drugih sredstava, a predsednik Volodimir Zelenski sada je priznao da je novac namenjen Ministarstvu odbrane za drugu polovinu 2026. potrošen unapred i da je u vojnom budžetu nastala rupa od čak 27 milijardi dolara.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Kopredsednica desničarske partije "Alternativa za Nemačku" (AfD) Alisa Vajdel pozvala je nemačku vladu da raspiše vanredne izbore nakon neuspeha vladajuće koalicije (semafor koalicija) na izborima za Evropski parlament.
Grasijela Gati Santana, predsednica Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične tribunale, odredila je sudiju Ijana Bonomija da sprovede istragu o okolnostima smrti generala Ratka Mladića.
Zastupnik u Hrvatskom saboru i gradonačelnik Svete Nedelje Dario Zurovec pridružio se plejadi onih koji seire zbog ubistva Ratka Mladića u Haškom tribunalu.
U minjaku i sportskom izdanju, Dušica Topić je saznala informaciju da Exatlon traje 3 meseca koja ju je očigledno zatekla, a njen izraz lica sve je rekao.
Mišićavi sportista i profesor fizičkog vaspitanja Mensur Ajdarpašić otkrio je šta publika može da očekuje od njega pred start druge sezone najvećeg sportskog rijalitija Exatlona Srbija.
Voditeljka Tijana Jović pokazala je zanosnu liniju i otkrila koje vežbe radi kako bi održala formu pred početak druge sezone "Exatlona", u kojoj će se pojaviti u ulozi voditeljke sportskog rijalitija.
Nakon što smo objavili vest da Mensur Ajdarpašić ulazi u "Exatlon", komentari ispod Informerove objave na Instagramu samo pršte, a oglasio se i Dejan Dragojević koji je pozdravio potez kolege iz drugog rijalitija!
Pavle Bošković, poznatiji kao Gazda Paja, od septembra ulazi u "Exatlon Srbija", gde će morati da pokaže koliko su mu fizička spremnost, disciplina i izdržljivost na zavidnom nivou., a ovo je njegov profil
Broker Branislav Jorgić upozorava na veliku neizvesnost pred odluku OFAK-a, dok ministarka Dubravka Đedović Handanović poručuje da se na produženje licence čeka do poslednjeg trenutka.
Episkop bihaćko-petrovački Sergije oglasio se povodom smrti generala Ratka Mladića i poručio da smrt čoveka ne treba da bude povod za radost, već za molitvu, i da će konačan sud o svima doneti Bog i istorija.
Tamo gde su nekada stajali napušteni magacini, zarđale šine i "groblje" brodova, danas se uzdiže jedan od najvećih i najurbanijih projekata u istoriji Beograda.
Ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Aleksandra Sofronijević izjavila da je srpski voz Soko počeo provere na mađarskoj deonici pruge Beograd - Budimpešta.
Kompanija Medika, distributer leka Tavneos, u saradnji sa Agencijom za lekove i medicinske proizvode Hrvatske, povlači dve serije ovog leka iz bolničkih apoteka.
Slučajni prolaznik zatekao je juče ujutru jeziv prizor ispod Mosta na Adi u Beogradu, gde je pronašao nepomično telo starijeg muškarca kako leži u lokvi krvi.
Dvoje dece, starosti 4 i 11 godina, i žena (74) poginuli su u stravičnoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila u Sloveniji, na Primorskom auto-putu između deonica Unac i Ravbarkomanda.
Ćerka Kazimira Joneskua, bivšeg rumunskog političara, pronađena je mrtva na jednoj farmi u opštini Mušatešti, u okrugu Arđeš u Rumuniji, gde je boravila nekoliko dana kod prijatelja.
Teška saobraćajna nesreća dogodila se jutros oko 8 časova na starom putu Niš–Leskovac, u blizini sela Malošište kod Niša, kada je došlo do žestokog sudara kamioneta i "folksvagena".
Nesvakidašnji i izuzetno opasan incident dogodio se sinoć u Makarskoj, kada je dečak igrom slučajno izazvalo požar na stambenoj zgradi bacajući zapaljene papiriće sa balkona.
Nakon vesti o smrti generala Ratka Mladića, u javnosti su ponovo oživele brojne reakcije, sećanja i ranije izjave poznatih ličnosti o njegovoj ulozi u ratnim dešavanjima devedesetih godina.
Frenk Sinatra ostao je upamćen kao jedan od najznačajnijih pevača 20. veka, dobitnik Oskara i umetnik čiji se glas i danas prepoznaje posle samo nekoliko taktova.
Ako ste prekuvali slatko pa je postalo pregusto ili počelo da se šećeri, ne morate ga bacati. Problem se lako može rešiti ponovnim zagrevanjem, kako bi se kristali šećera otopili.
Španski vetar je torta kojoj je teško odoleti već pri prvom zalogaju. Kremasta, bogata i prepuna ukusa lešnika i čokolade, osvaja savršenim spojem nežnih kora i raskošnog fila.
U tradicionalnim receptima često se pominje svinjska mast oprana u devet voda, za koju su naše bake verovale da je posebno dobra za kožu, meleme, ali i pripremu kolača. Međutim, šta zapravo znači ovaj neobični postupak i da li iza njega postoji stvarno objašnjenje?
Neki ljudi u pedesetima izgledaju desetak godina mlađe, a pritom ne troše bogatstvo na skupe tretmane ni estetske zahvate. Stručnjaci kažu da tajna često nije u genetici ili kozmetici, nego u svakodnevnim navikama koje neguju godinama i koje s vremenom postanu deo njihove ličnosti.
Video snimak psa Sejdi, koja je posle susreta sa kornjačom razvila potpuno neobičan strah, postao je viralan na TikToku i prikupio više od milion pregleda.
Starleta Maja Marinković drastično je promenila svoj izgled, a Informer je sada došao u posed njenih fotografija pre estetskih intervencija i korišćenja fotošopa.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.