ZLOSTAVLJANJE JE MAČ S DVE OŠTRICE! DR POPOVIĆ: Vršnjačko nasilje ostavlja pogubne posledice I NA ŽRTVU I NA NASILNIKA, EVO ZAŠTO!
Podeli vest
Poslednji slučaj vršnjačkog nasilja u Tutinu krajem oktobra, kada je učenik H.B. (14) izbo nožem drugog đaka A.S. (13) u dvorištu osnovne škole, na sreću bez povreda opasnih po život, samo je jedan u nizu nasilja među decom koje je ponovo gurnulo prst u oko javnosti.
Stručnjaci se slažu da je pojava socijalne patologije među mladom generacijom „rezervoar“ iz kojeg se regrutuju budući kriminalci, a posledice na žrtve vršnjačkog nasilja mogu biti pogubne.
Policija je izašla na lice mesta i obavila razgovor sa svim akterima, a o slučaju je obavešteno Osnovno javno tužilaštvo u Vladićinom Hanu
14.10.2020
16:39 >> 16:55
Izloženost vršnjačkom nasilju u detinjstvu može ostaviti pogubne posledice na ličnost deteta koje se kasnije manifestuje na različite načine, od niskog samopoštovanja do depresije ili suicidnog ponašanja, upozorava specijalista kliničke psihologije dr Đorđe Popović.
- Posledice za decu žrtve nasilja se pre svega tiču viđenja samog sebe, pa čak i ako su ga jednokratno pretrpele, mogu lako da upadnu u depresiju i počnu o sebi da misle o manje vrednom, sposobnom, manje spremnom da uđu u jednu vrstu „takmičenja“ koje se dešava na ulici. Dolazi do destruktivnog i autodestruktivnog ponašanja, odnosno samopovređivanja, suicidalnih namera, zloupotrebe psihoaktivnih supstanci, anksioznosti.
Nekada je osetljivim ljudima dovoljna samo jedna kap, pa da ih ta osetljivost odvede na onu najcrnju stranu života, da oduzmu sebi život. Međutim, do ovih posledica češće dolazi ako je vršnjačko nasilje dugotrajno i hronično i ako dete ne dobije pomoć odraslih koji znaju za njihov problem, što uključuje roditelje, ali i stručnjake-naglašava specijalista kliničke psihologije dr Đorđe Popović.
Vršnjačko nasilje postoji i događa se, pre svega, u školama, iako nije pravilo. Uglavnom se odnosi na odbacivanje od vršnjaka što se dešava kada se dete po nečemu razlikuje od drugih. Žrtve nasilja imaju posledice u odraslom dobu, a s posledicama se suočavaju i ona deca koja su bila nasilna.
Kada dođe do vršnjačkog nasilja, bitno je da odrasli intervenišu, jer deca ne mogu sama da se suprotstave tome.
Prvi korak ka rešavanju ovog problema je prepoznavanje nasilja. To znači da je ključna uloga
prevencije i rane intervencije ta koja može u znatnoj meri pomoći i žrtvi i počinitelju vršnjačkog nasilja. Međutim, dr Popović ističe da ne postoji jasan društveni mehanizam pomoću kojeg žrtve nasilja štitimo od tzv. nasilnika.
- Postoje samo propisi. Recimo, u osnovnoj školi dete koje počinje sa nasilnim ponašanjem u prvom
razredu dobija priliku da bude nasilno do osmog razreda i niko mu ne može ništa. To je neshvatljivo.
Postoje deca koja još od zabavišta počnu nasilno da se ponašaju i ne postoji definisani društveni mehanizam pomoću kojeg možemo ostali svet da zaštitimo od hroničnih nasilnika. U psihijatrijskim, psihološkim i pedagoškim krugovima u kojima se krećem, stalno se insistira da sa nasilnicima treba razgovarati, kako sa porodicom nasilnika treba razgovarati, savetovati ih, organizovati porodične psihoterapija i smatram da je to jedini demokratski način da se pomogne-ističe dr Popović .
Kada pretrpi nasilje od vršnjaka, mlad čovek nema priliku da vidi na koji način nasilnik „plaća“ cenu svog nasilnog ponašanja za koje se vrlo retko izriču neke kazne, ili su one simbolične. Ali naslinici usvoje taj manir da bilo koji problem reše primenom sile i to se vrlo teško može promeniti.
- Oni nastavljaju da funkcionišu na način koji je apsolutno društveno neprihvatljiv. Najveća cena koju nasilnik plaća je izopštenost iz sredine u kojoj živi, ili s vremena na vreme završe u pritvoru, a to je jedna muka koja ga prati kroz ceo život i nigde ne može da se oseća dobro. Nema gore kazne od toga- navodi specijalista kliničke psihologije dr Đorđe Popović.
Zlostavljači su i žrtve
-Iskustvo koje ja imam govori da odrasli nemaju predstavu o težini posledica koje zlostavljači
ostavljaju na žrtvu. Imao sam čak priliku i da naiđem na kontra ponašanje odraslih čiji je potomak nasilnik. Gde roditelji tih nasilnika po pravilu nisu dobri saradnici u suzbijanju nasilja kod dece.
Otac jednog nasilnika je dolazio u školu i pretio direktoru škole, čak i deci koja su prijavila tog nasilnika. Što samo ide u prilog tezi da osobe sklone nasilnom ponašanju, po pravilu dolaze iz porodica u kojima je takva vrsta agresije svakodnevnica i standardni način ponašanja-kaže dr Popović.
Kako nasilnici biraju žrtve?
Vršnjačko nasilje može se dogoditi bilo kom detetu, ali postoje deca koja su povučenija, nemaju izraženu socijalnu moć u grupi ili se po bilo čemu razlikuju od većine i ona su češće žrtve.
- Žrtva se bira po kriterijumu relativne bespomoćnosti. Kada je to osoba koja ne može, neće ili ne
ume da uzvrati nasilniku.
Ako je buduća žrtva po nečemu različita od gupe kojoj pripada, mentalno ili fizički, ako je slabijeg materijalnog stanja, povučena, druge boje kože. Žrtve vršnjačkog nasilja su po pravilu muškog pola kada je u pitanju pretežno fizičko maltretiranje Kod devojčica je zastupljenije psihičko maltertiranje, ljubomora, zajedljivost, zavist-navodi naš sagovornik.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Vašington je Kijevu dao jednostavan zadatak: da se bore do poslednjeg Ukrajinca. To će oni učiniti. Ovo genocid nad ukrajinskim narodom. Strašno je govoriti o tome kakvu će budućnost imati Ukrajina… A ono što ih je dovelo do ove tačke je ta želja za Evropom, u koju su bili namamljeni, kaže ruski analitičar Viktor Litovkin.
U prostorijama Opštinskog odbora Srpske napredne stranke na Starom gradu,bpočelo je prikupljanje potpisa podrške listi ALEKSANDAR VUČIĆ - STARI GRAD SUTRA.
Gradska izborna komisija u Jagodini, na svojoj sednici koja je završena danas, proglasila je listu Dragan Marković Palma - Jedinstvena Srbija - Ivica Dačić - Socijalistička partija Srbije i ova lista će se na lokalnim izborima koji će se održati 02. juna 2024. godine, naći na glasačkom listiću pod rednim brojem jedan!
Gostujući u jutarnjem programu televizije Prva, Aleksandar Vulin je kazao da se 2. juna odlučuje o budućnosti Srbije, te da nije reč o lokalnim izborima koji se samo tako zovu. Vulin je kazao da na ovim izborima hoće da slome kičmu Vučiću da bismo se odrekli Republike Srpske, Kosova i Metohije, da bismo priznali da smo genocidan narod i uveli sankcije Rusiji.
O uazvrelom sukobu na Bliskom istoku govorio je Aleksandar Gajić iz Centra za društvenu stabilnost Vladimir Dobrosavljević, politički konsultant i ratni izveštač Igor Damnjanović.
O izborima u Indiji, ali i uticaju te zemlje na celu planetu, kao i o tome šta je ključ za savršeno svetsko društvo, govorio je u Info danu prof. dr Velimir Abramović, filozof.
Profesor dr Boris Bratina sa Filozofskog fakulteta u Kosovskoj Mitrovici komentarisao je trenutnu situaciju u južnoj srpskoj pokrajini tokom svog gostovanja u "Info jutru" na Informer TV.
Ivan Bošnjak, stručnjak za regionalnu politiku i Milan Jolović, pukovnik u penziji, bili su gosti "Info jutra" Informer TV gde su govorili o trenutnoj političkoj situaciji u Republici Srpskoj.
Od četvrtka policija traga za Dejanom P. koji je osumnjičen da je upucao Maria Simovića (43). Oružani okršaj se odigrao u lokalu jedne firme u Preljini, uz Ibarsku magistrali.
Fudbaleri Crvene zvezde sutra (17.30, Arena 1 premijum) gostuju Vojvodini u meču 2. kola plej-ofa Superlige Srbije, a trener Beograđana Vladan Milojević izneo je utiske pred meč sa timom protiv kojeg će igrati i u finalu Kupa 23. maja u Loznici.
Jedan od najuglednijih trenera u istoriji NBA lige, Džordž Karl, našao se na udaru navijača Lejkersa, pošto je rekao da je za njega Nikola Jokić najbolji košarkaš svih vremena.
Košarkaši Denver Nagetsa našeg Nikole Jokića savladali su i u trećem meču plej-ofa NBA lige igrače Los Anđeles Lejkersa, a meč je obeležila i jedna nesvakidašnja situacija!
Ruski BDP bi mogao da poraste za više od tri odsto do kraja godine, rekao je danas predsednik Rusije Vladimir Putin na sastanku o ekonomskim pitanjima.
U Grčkoj se od jula uvodi šestodnevna radna nedelja, a ova obaveza će se odnositi na državne službe, komunalna preduzeća, banke, privredna društva, organizacije i poljoprivredna gazdinstva koja su do sada praktikovala petodnevni nedeljni sistem rada.
Iako ima toliko novca da zaista može lepo i stilizovano da se oblači, Dženifer Lopez je ovaj put rešila da izađe u farmerkama, koje izgledaju kao da ih je našla u kanti za đubre.
Nakon što je krajem 2023. godine ukinuta starosna granica za prijavu za Mis Univerzuma, Alehandra Rodrigez koja ima 60 godina je dobila priliku da se kvalifikuje za ovo čuveno takmičenje.
Mnogi Beograđani su juče još oko podneva započeli svoje praznične odmore, sudeći po kolonama na ulicama kojima smo svedočili. Gužva na pojedinim tačkama Beograda i dalje ne jenjava.
Nekoliko dana pre nego što je Miloš Obrenović u Takovu sa narodnim prvacima podigao Drugi sprski ustanak, u gružanskom selu Konjuša, Milošev veliki prijatelj i najbliži saradnik, Sima Milosavljević Paštrmac zvani Amidža silno se naljutio...
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.