• aktuelno
Dnevne novine
SRBIJA

Autor: Informer.rs

23.12.2020

13:27

KAKO UBRZATI ENERGETSKU TRANZICIJU U REGIONU I SRBIJI? Održan onlajn Okrugli sto u organizaciji Saveza energetičara i SDEWES centra

Društvo

KAKO UBRZATI ENERGETSKU TRANZICIJU U REGIONU I SRBIJI? Održan onlajn Okrugli sto u organizaciji Saveza energetičara i SDEWES centra

Podeli vest

Onlajn Okrugli sto u organizaciji Saveza energetičara i SDEWES centra održan u ponedeljak 21. decembra 2020. godine okupio je preko 60 učesnika iz država regiona (Bosna i Hercegovina, Severna Makedonija, Republika Hrvatska, Republika Slovenija, Austrija, Belgija) i Republike Srbije, predstavnika državnih, akademskih, privrednih, nevladinih i medijskih institucija koji su diskutovali na temu "Kako ubrzati energetsku tranziciju u regionu i Srbiji" i na kojem su se mogle čuti sledeće poruke:

 

Dugoročni troškovi nepreduzimanja bilo kakvih mera na polju klimatskih promena veći su za 53 milijarde evra od troškova implementacije Strategije. Gubici i štete usled klimatskih promena premašuju 5 milijardi evra u odnosu na 2000. i otuda sledi da je strategije potrebno tako revidirati da se poveća doprinos smanjenju emisija sa efektom staklene bašte, na čemu je Savez energetičara spreman da aktivno učestvuje i doprinosi kao stručna podrška.

Za otpočinjanje tranzicije potrebna je spoznaja da podrazumevani scenario (scenario u kome se ekstrapoliraju postojeći trendovi) jednostavno nije održiv, da bi iza toga usledilo definisanje ciljeva i prioriteta sve dok sam proces postane bitniji nego plan.

Javnost, šira društvena zajednica i donosioci odluka moraju biti upoznati sa pozitivnim efektima tranzicije, ali i sa preskupom zakasnelom tranzicijom. Potencijalne gubitnike tranzicije (rudarski sektor) potrebno je na kraju procesa učiniti pobednicima evolucijom zanimanja koji se uklapaju u dugoročni cilj energetske nezavisnosti regiona.

Jedini sopstveni resursi koji se mogu koristiti i finansirati prema kriterijumima odr?ivosti su sunce, vetar, biomasa i vodni potencijal.

Foto: epsdistribucija

Potrebna je bolja povezanost regiona radi smanjenja tro?kova tranzicije na tr?i?nim principima, komplementarnosti i međuzavisnosti.

Najjači kapacitet za planiranje energetske tranzicije prema prikazanim rezultatima u regionu ima Severna Makedonija. Evropska Komisija- Joint Research Centre stoji na raspolaganju sa svojim resursima i alatima za planiranje i može da odigra ulogu korektiva.

Uticaj energetske tranzicije u EU oseća se na tržištima električne energije BiH i Srbije i biće sve oštrija ekonomska utakmica u kojoj će proizvodnja iz postojećih termoelektrana biti potiskivana u periodima jeftine zelene energije iz vetra i sunca u Evropi. Obnovljivi izvori energije postaju osnova energetskog miksa (bazni deo dijagrama opterećenja) i na osnovu komplementarnosti resursa na severu i jugu Evrope jačaju efekat uglačavanja dijagrama proizvodnje. Dodatni resursi za integraciju velikih količina energije iz obnovljivih izvora su u sprezanju sektora (povezivanje sa transportom i grejanjem) kao i u skladištenju energije, odzivu potrošnje, jačanju interkonekcija i tržišta električne energije.

Srbija zaostaje u pogledu detaljnog prostornog planiranja potrošnje u sektoru grejanja i hlađenja za BiH i Severnom Makedonijom.

Praktično ograničenje učešća varijabilnih obnovljivih izvora u energetskim sistemima su granice njihove fleksibilnosti koje su veoma prilagodljive.

Srbija ima na raspolaganju više alata za planiranje Nacionalnog klimatsko energetskog plana, ali ovo posebno važno pitanje ostaje otvoreno do formiranja radnih grupa za njegovu izradu.

Planiranje energetske tranzicije u regionu treba da urade stručnjaci iz regiona uz reviziju eksternih eksperata jer stručni rad izvan regiona predstavlja put u neuspeh, posebno imajući u vidu lične kvalitete i motivacije učesnika ovog i sličnih panela.


Ostavite komentar

Pravila komentarisanja:

Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.

Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.

Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.

Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.

TV

Ono što NATO nije uspeo bombama, postigao je novcem, propagandom i domaćim izdajnicima! Miloševićev istorijski govor danas izgleda jezivo koliko istinito! (VIDEO)
Live TV

Ono što NATO nije uspeo bombama, postigao je novcem, propagandom i domaćim izdajnicima! Miloševićev istorijski govor danas izgleda jezivo koliko istinito! (VIDEO)

Ako postoji istorijski momenat kao prekretnica u istoriji jedne države, to je bio 5. oktobar. Slobodan Milošević se putem državne televizije obratio naciji. Nakon 5. oktobra okrenuta je nova stranica politike Srbije. 24 godine kasnije nameće se pitanje da li nam je trebao taj 5. oktobar! Na ovu temu u "Info jutru" govorili su advokat Dragoljub Tomašević, Aleksandar Jerković iz pokreta "Nema nazad, iza je Srbija" i bivši načelnik odeljenja za krvne delikte Žarko Popović.

05.10.2024

10:55

Hronika

Ispovest policajca koji je 5. oktobra bio u napadnutoj policijskoj stanici u centru Beograda: Političari su sa navijačima upali i odneli oružje
Hronika

Ispovest policajca koji je 5. oktobra bio u napadnutoj policijskoj stanici u centru Beograda: Političari su sa navijačima upali i odneli oružje

Zoran Srećković penzionisani policajac koji je 5. oktobra 2000. godine bio u policijskoj stanici u Ulici Majke Jevrosime kada je ona napadnuta, kaže da su političari sa navijačima upali i odneli oružje, koje nikada nije vraćeno i ne zna se gde je završilo i da su pojedinci zbog toga dobili nagrade za unapređenje demokratije, a on se pita: "Kojoj su demokratiji oni doprineli tog 5. oktobra?!"

05.10.2024

11:41

JOŠ Hronika VESTI

Sport

Planeta

Zabava

Magazin

JOŠ Magazin VESTI

Džet set

Srbija