AKO NEKO IMA ŠTETNU NAVIKU I MENTALNI POREMEĆAJ, UTVRĐUJE SE DA LI JE STARIJA ''KOKOŠKA ILI JAJE''! Evo, ŠTA o tome KAŽE naš sagovornik...
Podeli vest
7.maja i u Srbiji će se obeležiti Internacionalni dan smanjenja štetnosti. Ovaj koncept se odnosi na usvajanje zdravih stilova života
Rizik od hroničnih-nezaraznih bolesti može da se smanji ''hvatanjem u koštac'' sa štetnim navikama, odnosno usvajanjem zdravih životnih stilova (od borbe protiv duvanskog dima do povećanja fizičke aktivnosti, uz smanjenje sedećeg načina života) i raznih navika vezane za ishranu.
Jedna Beograđanka kupila je aparat za masažu koji je platila 1.600 evra, ali on ne radi. Reklamacije, a ni prodavca, međutim, nema jer ga je kupila preko interneta
29.04.2022
09:57
-Samo na genetiku (ne može) ili vrlo malo može da se utiče - kaže za portal Informer.rs Igor Pantić,vanredni profesor na Medicinskom fakultetu u Beogradu, specijalista psihijatrije i pridruženi profesor na Univerzitetu u Haiti u Izraelu.
Alternativne metode
Koncept smanjenja štetnosti je nedovoljno poznat u široj javnosti, ali se dosta široko primenjuje.
-U okviru tog koncepta se prihvata da je šteta naneta, kao i da ne može preko noći da se ukloni uzrok štete, ali pokušamo da primenimo alternativne metode da kako bi se šteta redukovala. Koncept može da se primeni najviše u psihijatriji kod bolesti zavisnosti (narkomanije gde se vrši edukacija intravenskih narkomana, odnosno određene intervencije u cilju smanjenja krvno-prenosivih krvnih bolesti -virusa)- objašnjava prof.dr Pantić.
Inače, poslednjih godina postoji inicijativa da se ovaj koncept primeni i u oblasti pušenja duvana gde se pokušava da se stvore određeni inovativni proizvodi, koji smanjuju otpuštanje duvanskog dima kroz smanjenje sagorevanje duvana. Takođe, postoje pokušaji da se koncept primeni i u drugim oblastima, na primer stvaranjem prehrambenih proizvoda koji imaju manji procenat šećera ili masti, odnosno njihovom zamenom manje štetnim proizvodima sa manjim procentom štetnih materija.
E, sad mnogi će reći da je lako pričati o promeni štetnih navika. Ali, kako neko može da sebi uskrati, recimo šećer?
-Promeniti štetnu naviku je veoma teško, jer je to kompleksna pojava. U principu kod navike postoji obrazac ponašanja koji je adiktivan (zavistan) i predstavlja samo jednu stranu problema. Postoje i druge dimenzije, recimo specifičan emocionalan odnos prema navici. Na primer, ako smo imali roditelje koji su imali istu štetnu naviku, koju smo asocirali sa pozitivnom emocijom, jer smo voleli roditelje - objašnjava prof.dr Pantić.
Prema njegovim rečima, odvikavanje od štetnih navika zavisi od prirode navike. Neke navike su benigne, na primer gledanje televizije u određeno vreme ili provođenje malo više vremena ispred ekrana nego što smo planirali. Ponekad takva navika može realtivno brzo da se izmeni.
-Ali, neke navike su mnogo više ustaljene i mnogo su više deo našeg svakodnevnog ponašanja. Takođe, zavisi i od toga koliko dugo smo usvajali takvu naviku, opdnosno da li smo je usvojili pre mesec dana pa sada pokušavamo da je izmenimo ili smo je usvojili kao dete i tada je mnogo teže da se izmeni - naglašava prof.dr Pantić.
Navika znači sigurnost
Činjenica je da naš mozak voli kada je nešto izvesno, jer se tako smanjuje naša nelagoda, odnosno anksioznost. Sve što se dešava iznenada i nenajavljeno, čak i ukoliko je pozitivno može kod nas ponekad izazvati stepen anksioznosti. Navika je obrazac ponašanja koji se ponavlja, a kada se ponavlja to je očekivano i unosi dozu izvesnosti u naš život. To je dimenzija problema, ta repetitivnost i sigurnost koju jedna navika može u nekim okolnostima da uliva u nas. Problem navike je multidimenzionalan i kompleksan i zato je veoma teško rešiti ga. Generalno, zavisnost koja se razlikuje od navike - jeste u tome što postoji gubitak kontrole. Bolesti zavisnosti su teške za lečenje, tako da mnogi psihijatri ponekad više vole da leče depresiju i anksiozne ili neke druge poremećaje, nego bolesti zavisnosti, kaže prof.dr Pantić.
Princip ''nulte tolerancije''
Ponekad je, kako kaže prof.dr Pantić dovoljno primeniti neki alternativniji, fleksibilniji i tolerantniji pristup gde ćemo usvojiti neki manje štetan oblik ponašanja, koji će biti tranzicija prema potpunom usvajanju zdravog životnog stila.
-Ukoliko primenimo princip ''nulte tolerancije'' u odnosu sa pacijentom gde je lekar kategoričan i rigidan, postoji određeni rizik da će pacijent reći ''Nećeš ti da mi govoriš kako ću da organizujem svoj život, nego ću raditi kako hoću''. Takav pristup treba oprezno primenjivati. Ponekad je ipak neophodno da lekar zauzme čvrt stav i da insistira da se radikalno promeni ponašanje kako bi se pomoglo pacijentu na osnovu naučnih dokaza- objašnjava za portal Informer.rs prof.dr Pantić.
Naravno, ukoliko je neko odavno usvojio taj obrazac ponašanja biće potrebno dosta vremena da se promeni štetna navika.
-Lekari treba da insitiraju da pacijent u potpunosti prestane da puši. Često se dešava da dugogodišnji pušač neće da ostavi pušenje. Tada je potrebno, u skladu sa medicinskim dokazima, da se razmotre eventualni pristupi za smanjenje štete. Treba videti da li se i u kojoj meri ta šteta može smanjiti - ukazuje naš sagovornik.
Ulaganje u zdravlje
U cilju očuvanja zdravlja potrebno je da čovek ima dovoljno fizičke aktivnosti, ne treba da puši, niti da koristi alkohol, kao što ne treba da sedi u mestu deset sati gledajući u ekran. Savetuje se raznovrsna ishrana bogata voćem i povrćem, uz smanjenje količine šećera i zasićenih masti. Takođe, kvalitetan san odgovarajućeg trajanja je veoma važan za mentalno zdravlje. Ukoliko se prate te smernice može se smanjiti ne samo rizik od hroničnih nezaraznih bolesti, nego i odmnogih mentalnih poremećaja.U zdravlje se mora ulagati. Koliko uložimo u zdravlje, toliko nam se na kraju i vrati, kaže prof.dr Pantić.
Izazov za psihijatre
Štetne navike mogu da imaju različite psihološke posledice.
-U psihijatriji se u zavisnosti od navike sučavamo sa različitim afektivnim i anksiozniom poremećajima i nesanicom. Imamo dosta pacijenata koji mnogo vremena provode ispred svojih ekrana (smart telefona, TV i kompjutera) i to se pretvori u zavisnost iako nije u klasifikacijama bolesti. Ali, često se dešava da je posledica takve veoma štetne navike recimo nesanica, a ponekad i depresija ili neki anksiozni poremećaj - upozorava profdr Pantić za portal Informer.rs
On dodaje da je psihijatar često pred dilemom kada dobije takvog pacijenta, koji ima i neki štetni obrazac ponašanja i neku psihičku manifestaciju, odnosno mentalni poremećaj. Jer, tada treba utvrditi šta je starije ''kokoška ili jaje''. Drugim rečima, da li je pacijent prvo bio depresivan ili je imao anksiozni poremećaj posle čega je usvojio štetnu naviku, koja je zapravo posledica ili je bilo obrnuto obrnuto.
-To je veliki o izazov za psihijatra - veli prof.dr Pantić.
Na naše pitanje o psihičkom zdravlju nacije, sagovornik portala Informer.rs odgovara:
-Korona je ostavila značajne posledice po mentalno zdravlje svih nacija. Prema mnogim naučnicima i psihijatrima beleži se porast u incidenciji anksioznih poremećaj i depresije u pojedinim populacionim grupama. Najočigledniji primer su zdravstveni radnici, koji su puno radili prekovremeno i imali puno teških pacijenata zbog čega su bili izloženi mentalnom (di)stresu.
Što se tiče posledica po mentalno zdravlje nacije, to će se tek ispitati.
-Potrebno je više godina da se vidi da li će u budućnosti biti povećana učestalost poremećaja poput afektivnih poremećaja, odnosno depresije i anksioznih poremećaja- zaključuje prof.dr Pantić za portal Informer.rs
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Jedna Beograđanka kupila je aparat za masažu koji je platila 1.600 evra, ali on ne radi. Reklamacije, a ni prodavca, međutim, nema jer ga je kupila preko interneta
Agencija Rojters je na svom sajtu objavila da je povukla članak sa izjavom britanskog ministra spoljnih poslova Dejvida Kamerona da ukrajinske oružane snage imaju pravo da napadnu rusku teritoriju.
Izjava francuskog predsednika Emanuela Makrona o uslovima za slanje trupa u Ukrajinu govori o panici među zapadnim zemljama, ocenio je britanski stručnjak Aleksandar Merkuris u svom blogu na Jutjubu.
Programski direktor Demostata, novinar Zoran Panović ocenio je da između Sava Manojlovića i tajkuna Dragana Đilasa bukti otvoreni rat za lidera opozicije.
Ministar bezbednosti BiH, Nenad Nešić, oglasio se na društvenoj mreži "X" i tom prilikom prokomentarisao izjavu tajkuna i predstavnika opozicije, Dragana Đilasa.
Napredak izgradnje dunavskog i moravskog koridora kao i nove pruge od Vrbasa do Novog Sada, komentarisao je gost Info jutra, ministar građevinstva, saobraćaj i infrastrukture Goran Vesić.
Slom i paniku dela opozicjije bliske Draganu Đilasu i agresivnu politiku Aljbina Kurtija na međunarodnoj sceni, komentarisali su gosti Info jutra, zamenik predsednika SRS Aleksandar Šešelj i lider Srpske desnice Miša Vacić.
Posetu predsednika Kine Si Đin Pinga Republici Srbiji i lobiranje Nemačke da sprovede sramanu rezoluciju o Srebrenici, komentarisao je gost Info jutra, ministar unutrašnje i spoljne trgovine Tomislav Momirović.
Dana 3. maja 2023. godine pre tačno godinu dana dogodila se stravična tragedija u OŠ "Vladislav Ribnikar", kada je trinaestogodišnji N.K. iz vatrenog oružja usmrtio svoje vršnjake i školskog čuvara, o čemu su govorili gosti Info jutra, predsednik Aktiva direktora škole Novog Beograda Darko Eger i psiholog Bojana Šlajmer.
"Dragan, Draganče, Miki kako smo ga zvali, bio je jedinstven. Od rođenja pa kroz njegovo detinjstvo, kroz tinejdžerske dane, kroz služenje vojnog roka, povratak, zaposlenje... Jednostavno, njegova glavna osobina je bila blagorodnost, plemenitost, dostojanstvo, odgovornost."
Zrenjaninska saobraćajna policija, u okolini Žitišta zaustavila je vozača (39) "zastave", koji je vozio bez vozačke dozvole i u vreme trajanja isključenja iz saobraćaja i u skladu sa sa novom merom iz Zakona o bezbednosti saobraćaja, oduzela mu automobil.
Fenomenalne partije Crvene zvezde u drugom delu sezone Superlige Srbije obezbedile su šampionu naše zemlje sedmu titulu u nizu, a trener Vladan Milojević doneo je crveno-beloj mašineriji ono što očigledno nije mogao Izraelac Barak Bahar.
Najteže mi je da igram protiv Vojvodine u Srbiji, otkrio je u intervjuu za Informer fudbaler Crvene zvezde Piter Olanjinka. Nigerijac je, osim toga, ispričao koju bi utakmicu voleo da zaboravi, a koju će dugo pamtiti.
Srpski fudbaleri Luka Jović (26) i Jan Karlo Simić (19) od naredne sezone najverovatnije više neće igrati u Milanu, kako prenosi ugledni italijanski list "Gazeta delo sport".
Najbolji srpski automobilista svih vremena, Dušan Borković, izazvao je oduševljenje među Marokancima kada je predstavio boje srpske izložbe za EXPO2027 Belgrade na FIA Svetskom prvenstvu.
Prošle godine su me pitali da li Denver ima šanse da uzme titulu, rekao sam da nama. Sad ću opet to da kažem, pa neka opet osvoji, kaže Miško Ražnatović (57), agent Nikole Jokića i jedan od najuspešnijih košarkaških menadžera na svetu.
U slučaju kolapsa dolara i međunarodnog monetarnog sistema, BRIKS može da ponudi alternativu, uključujući pravu valutu podržanu robom na razmeni, izjavio je u Aleksej Možin, izvršni direktor ruske filijale Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).
Mađarska će morati da poveća potrošnju na odbranu i sledeće godine ako se rat u Ukrajina produži i 2025. godine, smanjujući na taj način iznos raspoloživih sredstava za ostale troškove, izjavio je danas mađarski premijer Viktor Orban.
Rusko vojno osoblje ušlo je u četvrtak u vazdušnu bazu u Nigeru u kojoj su američke trupe, od kojih je vojna hunta Nigera zatražila da se povuku, a ministar odbrane SAD Lojd Ostin izjavio je da američki vojnici nisu u opasnosti i da su "ruske snage u posebnom kompleksu i nemaju pristup američkim snagama ili opremi".
Od Linkolnove pobede na izborima, pa do danas svi američki predsednici bili su ili iz Republikanske ili iz Demokratske partije, a uspostavljena je dominacija ove dve stranke i u Kongresu. Formalno, postoje i druge koje mogu da učestvuju na izborima. Međutim, njihovi rezultati su zanemarljivi, navodi se u analizi Instituta za politiku i ekonomiju jugoistočen Evrope (IPESE)
Ministar spoljnih poslova Ukrajine okrivio je Ameriku za to što njegova zemlja gubi rat od Rusije i izrazio sumnju u sposobnost da SAD i njeni saveznici održe trenutni svetski poredak.
Njenu ljubavnu priču pratili su milioni gledalaca, ali malo ko zna da se glumica prvi put u životu poljubila upravo sa Bobom (Vladimir Petrović), svojim partnerom iz filma.
Modni brend sa sedištem u Londonu kreirao je par teksas farmerki sa dizajnom koji imitira mokri deo oko prepona, što je izazvalo burne reakcije javnosti na društvenim mrežama.
Mnogo toga možete saznati na osnovu nečije frizure: koliko se neko brine o sebi, vodi li računa o trendovima, da li je uredan, koja mu je omiljena boja, kakvog je trenutno raspoloženja. Na osnovu kose, takođe, može se zaključiti i šta jedemo, kakva nam je genetika, da li smo pod stresom i da li patimo od nekog zdravstvenog problema. Da, dobro ste čuli, kosa može poslužiti i u dijagnostičke svrhe, jer njen kvalitet i stanje u kojem se nalazi mnogo toga govore o zdravlju celokupnog organizma.
Glumica i voditeljka Nataša Aksentijević ispričala je za Informer.rs koju tehniku farbanja jaja koristi kako bi joj šare uvek bile savršene, ali i kako proslavlja Vaskrs.
Venera, planeta ljubavi, nalazi se u Biku, gde donosi lepe vesti na ljubavnom planu, tako da će pojedini znakovi imati priliku da sretnu ljubav svog života.
Manastir Tronoša, sa hramom posvećenom Vavedenju Presvete Bogorodice, kroz svoju 700 godina dugu burnu istoriju delio je sudbinu sa svojim narodom, pa isto tako deli i viševekovni običaj prinošenja ratarskih sveća na Veliki četvrtak.
Bilo da za praznike putujete od severa ka jugu Srbije ili obrnuto, selo Stopanja, smešteno između Trstenika i Kruševca, vam je usput, a i ako nije, više je razloga da vas put ovuda nanese.
Nikoljsko jevanđelje, rukopis neprocenjive vrednosti iz 14. veka već decenijama se nalazi u Irskoj u legatu biblioteke ser Čester Biti u Dablinu, a ako je suditi prema najavama iz Gradske biblioteke u Čačku, uskoro bi se mogao naći pred srpskom javnošću.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.