Hrana koju jedemo može biti prepuna štetnih aditiva koji ugrožavaju zdravlje, a opasnost dolazi i od uvezenog voća i povrća
Prehrambeni aditivi nezaobilazni su u proizvodnji hrane jer namirnicama produžavaju trajnost, poboljšavaju ukus, povećavaju volumen, pojeftinjuju proizvodnju i skladištenje. Ipak, nisu samo aditivi opasni, zdravlje mogu ugroziti i teški metali iz zemljišta u kojima se uzgaja voće i povrće, ali i razni produkti koji se javljaju prilikom skladištenja proizvoda.
Dr Svetlana Stanišić, profesor fizičke hemije, posebno upozorava na uvezenu hranu koja, zavisno od zemlje iz koje dolazi, može sadržati štetne elemente.
- Bez obzira na kontrolu pri uvozu treba imati u vidu da način uzgoja biljaka i životinja utiče na kvalitet hrane, a to nije uvek lako proveriti. Na primer, teški metali iz zemljišta kao što su olovo, kadmijum i živa se akumuliraju u biljnim vrstama, pre svega povrću i kroz njega se najviše i unose u organizam. Mobilnost ovih teških metala i njihova biodostupnost zavisi od karakteristika zemljišta i upotrebe đubriva, ali i od okolnih divljih deponija, zagađene vode i slično - navodi dr Stanišić za "Mondo" koja upozorava da posebna opasnost dolazi iz zemalja u Aziji i Africi.
- Ako se pitate da li da kupite biljne namirnice iz neke zemlje, samo razmislite o faktorima koji su ključni za poljoprivredu – plodno zemljište, klima, naseljenost, voda za navodnjavanje. U slučaju da se radi o zemljama koje su prenaseljene kao one u Aziji i Africi, koje zbog klime nemaju povoljne uslove za poljoprivredu, a uz to imaju veliki broj stanovnika za koje je teško obezbediti hranu i vodu, pritom ne koriste tehnologiju koja im obezbeđuje efikasnost i imaju velike gubitke u prinosu, imajte u vidu da možda koriste neka neprihvatljiva sredstva za kontrolu štetočina, te je bolje ne kupiti proizvod koji potiče iz te zemlje - kaže naša sagovornica.
U rinfuzu se lako razviju plesni
Uvoz namirnica iz zemalja u kojima su ekološki i životni standardi niži može biti problematičan, dodaje ona, posebno kada govorimo o robi iz rinfuza koja se prenosi u džakovima.
- Roba iz džakova može biti skladištena u uslovima koji doprinose razvoju plesni. Neke od njih luče mikotoksine, među kojima su neki otrovni, neki kancerogeni, pritom bez mirisa i ukusa i veoma otporni na termičku obradu - upozorava Stanišić.
Međutim, prema njenim rečima, ni uvoz iz zemalja u kojima su ekološki i životni standardi viši ne obećava mnogo jer se standardi kvaliteta obično razlikuju za istočno i zapadno tržište.
- Pre tri godine izmenjena je Direktiva o nepoštenim poslovnim praksama koja eksplicitno zabranjuje različit kvalitet proizvoda i diskriminaciju potrošača, ali ova odredba još nije primenjena na naše tržište. Nekad ta razlika u kvalitetu proizvoda ne utiče značajno na zdravlje, ali utiče na to da se osećamo kao manje vredna ljudska bića, koja pritom, što je ironično, skuplje plaćaju taj niži kvalitet proizvoda koji nam plasiraju multinacionalne kompanije - ističe profesorka.
Nišlija koji se u Norveškoj odlično snašao kaže da život ipak ni tamo nije nimalo lak, struja je neverovatno poskupela, a sledile su je i cene goriva i hrane
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
Solo
pre 3 godine
Kod nas Doktori stalno uporozavaju o hrani kako moze biti opasna sto naravno svi znamo ako je nesto budjavo ili odstojalo vise nego sto je dozvoljeno ali sto je zabrinjavajuce nikako nasi inspektori/inspektorke da se jave i da to eliminisu iz nasih prodavnica.?? Pogotovu sta se sve prodaje uvozom raznih mesnih proizvoda a niko nezna odakle je doslo jer niko nece da izbaci etiketu odakle je meso doslo i koliko je sveze..'"Zasto meso nema svoju etiketu ko ga je proizveo i cime je hranjeno" ?? Mozda zakon treba da se menja jer ovo je siva misija veliki biznis kod nas i niko jos da potegne to pitanje a mi unosimo ko zna mozda i karcione celije mesa hranjenje mrtvim zivotinajma..!!
Nišlija koji se u Norveškoj odlično snašao kaže da život ipak ni tamo nije nimalo lak, struja je neverovatno poskupela, a sledile su je i cene goriva i hrane
Gledalačko-obaveštajna služba Informera (GOSI) došla je do novog šok snimka sa blokaderskog plenuma u Nišu iz kog saznajemo kako funkcioniše blokaderska "demokratija" i kako su mažnjavane prljave zgubidanske pare.
U Frankfurtu je danas održan skup ProGlasa, tokom kojeg je došlo do incidenta u kojem je napadnut novinar Zoran Vicelarević. U publici je bila i Ana Drakulović, koja je nakon incidenta napustila skup.
Srbi širom Kosova i Metohije od ranih jutarnjih sati masovno su izlazili na izbore, a prizori iz srpskih sredina svedočili su o velikom odzivu građana koji žele da ostvare svoje biračko pravo i izaberu svoje istinske predstavnike u parlamentu u Prištini.
Profesor Filozofskog fakulteta Čedomir Antić bez dlake na jeziku komentarisao je predsednika Crne Gore Jakova Milatovića, iznoseći niz oštrih kritika na njegov račun i dovodeći u pitanje doslednost njegovih političkih stavova.
Blokaderski glumac Dragan Bjelogrlić, jedan od vođa antisrpskog Proglasa, zaputio se juče u Frankfurt. On je otišao u Nemačku gde je održana tribina Proglasa.
Organizator ProGlasovskih aktivnosti Dragan Vasiljević snimljen je pijan u Frankfurtu nakon što je u tom gradu na tribini ProGlasa napadnut novinar Zoran Vicelarević, kada je pokušao da postavi pitanje predstavnicima ProGlasa.
Voditeljka Informer TV Andrea Veskov uputila je javno izvinjenje Privrednoj pravnoj akademiji iz Novog Sada i njenom rektoru prof dr Milanu Počuči zbog pogrešno interpretiranog stava u vezi sa tom institucijom u poslednjem izdanju emisije Paralela.
Publika od sada ima priliku da svake srede od 17 časova na Prvom programu Radio Beograda prati novi politički tok-šou "U sredu sa Bojanom Bilbijom". Reč je o autorskom projektu koji se bavi najvažnijim političkim, geopolitičkim i društvenim temama koje oblikuju svakodnevni život građana Srbije, ali i globalne procese koji utiču na ceo svet.
Više od tri godine nakon masakra u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar", jedno pitanje i dalje ne prestaje da zanima javnost - šta će biti sa Kostom K. kada napuni 18 godina, i da li će jednog dana napustiti ustanovu u kojoj se nalazi?
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je večeras da je američka vojska u pripravnosti, nakon što je Iran lansirao rakete na Izrael i pozvao Iran da obustavi napade i da se vrati za pregovarački sto.
Operativni štab iranskih oružanih snaga Hatam al Anbija saopštio je danas, nakon lansiranja raketa na Izrael, da Izrael mora da zaustavi napade na Liban ili će se suočiti sa "daljim razornim udarcima".
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov izjavio je da je potpuno vraćanje prava ruskog govornog područja u Ukrajini jedan od ključnih uslova za postizanje dugoročnog rešenja rata.
Američki glumac Džejms Hendi poznat po ulogama u filmovima Top Gan: Maverik i Džumandži, izboden je na smrt u vlastitom domu u Los Anđelesu, saopštila je policija.
Pozorište lutaka "Pinokio" sa ponosom najavljuje premijeru predstave "Luna Luna Park", u režiji Fabricija Montekija, koja će se održati u subotu 6.juna u 19:00 časova.
Slaviša Čurović bio je protiv referenduma 2006. godine i odvajanja Crne Gore, a njegov stav nije podržala produkcijska kuća, te je zadala kukavički udarac!
U sred leta paradajz je u najintenzivnijoj fazi razvoja, pa zahteva posebnu pažnju. Zbog toga se mnogi baštovani okreću prirodnim đubrivima koja mogu da obezbede neophodne hranljive materije za zdrav rast paradajza.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar