Astronomski nameti za odlazak u minus: Banke nas deru, za ulazak u crveno kamata 55%
Podeli vest
Кada nam fali novac i neophodno je brzo zatvoriti neku finansijsku konstrukciju, prva stanica za pomoć nam je banka.
Među bankarskim ponudama koje nam obezbeđuju tu opciju je i dozvoljeni minus uz keš kredit, a to je itekako skup poduhvat u Srbiji, jer će mnogo više platiti to što je trošio novac koji nema.
Ukoliko ste korisnik prvog stambenog kredita i to sa promenljivom kamatnom stopom i ako ugovoreni iznos kredita ne prelazi 200.000 evra, vaša rata će od 1. oktobra biti smanjena, ali i ograničena sve do kraja 2024. godine.
Narodna banka Srbijе na 15 mеsеci jе ograničila kamatu na stambеnе krеditе do 200.000 еvra, pa tako ona nеćе moći da budе iznad 4,08 odsto.
22.09.2023
09:46
Zanemarljiv je broj građana Srbije koji na svom tekućem računu ne koristi uslugu dozvoljenog prekoračenja, odnosno odlazak u minus, a za ulazak u crveno će, u zavisnosti od banke, platiti visoku kamatu, mnogo višu nego u okolnim zemljama. Banke u Srbiji imale su rekordnu zaradu u prethodnoj godini, a razlog je, nesumljivo, i to što su neki njihovi proizvodi višestruko skuplji nego u okruženju i nekim zemljama Evropske unije.
Klijenti u Srbiji za dozvoljeno prekoračenje po tekućem računu za to zaduženje plaćaju kamatnu stopu višu i od 33 odsto na godišnjem nivou. Kod suseda je znatno drugačije. U Hrvatskoj i Sloveniji maksimalna kamatna stopa na ovu vrstu zaduženja je 7,5 odsto godišnje, a ova usluga povoljnija je i za klijente u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini.
Poreska uprava objavila je kalendar po kome obveznici u Srbiji treba da izmiruju svoje obaveze da bi izbegli kamate na neblagovremeno plaćene poreze. Odmah nakon praznika, tačnije 3. maja, poslednji je rok za podnošenje poreske prijave i plaćanje obaveze za prihode od ugovorene naknade od autorskih i srodnih prava. Porez se za ove obaveze plaća samooporezivanjem za prvi kvartal 2023. godine.
Na svetskim berzama cene deonica prošle nedelje oštro su pale jer inflacitorni pritisci ne popuštaju, a centralne banke zbog toga povećavaju kamatne stope ili najavljuju da će to učiniti, što će usporiti rast svetske ekonomije
12.06.2022
09:45
Dug najveći za keš kredite
Stanovništvo Srbije zadužilo se bankama na kraju septembra 1.495 milijardi dinara, što je za šest odsto više u odnosu na prošlu godinu, navodi se u najnovijem izveštaju Кreditnog odbora Udruženja banaka Srbije (UBS).
Stanovništvo je najviše dugovalo kroz gotovinske kredite, nešto više od 697 milijardi dinara, a na drugom mestu su stambeni i krediti za adaptaciju koji su iznosili malo više od 661 milijardu dinara. U odnosu na kraj septembra 2022. godine, iznos gotovinskih kredita je povećan za 4,6 odsto a stambenih za 9,2 odsto. Кada je reč o karticama, 30. septembra je bilo 1,15 miliona izdatih kreditnih kartica, dok je korisnika bilo 931.659.
Praktično, nijedna banka koja posluje u Srbiji, za prekoračenje po tekućem računu, nema jednocifrenu kamatu, a samo jedna blizu je kamatnoj stopi od 10 odsto, ali je, ipak, malo viša i iznosi 10,74 odsto. Sve ostale svojim klijentima, koji koriste uslugu dozvoljenog prekoračenja, naplaćuju kamatu od oko 20 odsto ili iznad toga, a nekoliko njih za ovu vrstu usluge naplaćuje kamatu višu od 30 procenata.
Kamate su još rigoroznije za one koji premaše iznos dozvoljenog prekoračenja i pređu liniju nedozvoljenog prekoračenja. Za tu vrstu pozajmice neke banke naplaćuju klijentima izuzetno visoke kamate, a godišnja kamatna stopa u jednoj banci stigla je do skoro 55 odsto.
Najskuplje pozajmice
Dozvola odlaska u minus najskuplji je bankarski proizvod i stručnjaci ne preporučuju redovno korišćenje takve usluge, ali ukoliko je neophodno, da se vrlo brzo anulira. Pokazalo se da su klijenti banaka svesni rizika koji bi morali da preuzmu na sebe prilikom korišćenja ove ponude, stoga se ova bankarska usluga retko i koristi.
Po podacima Narodne banke Srbije trenutno učešće dozvoljenih i nedozvoljenih prekoračenja po tekućem računu u ukupnom stanju kredita stanovništvu zauzima svega 1,4 odsto. Iz NBS ukazuju da je to očekivano, jer je reč o pozajmicama koje su među najskupljim vidovima kreditiranja i to, pre svega, zbog toga što su vreme i obim njihovog korišćenja, kao i vraćanja neizvesni.
- Uslovi koje nude banke u Srbiji poredeći sa onim u zemljama u okruženju su lošiji i opterećenja su mnogo veća. To se odnosi na sve vrste bankarskih usluga, od dozvoljenog i nedozvoljenog minusa, kredita i slično - ističe Gavrilović iz Udruženja za zaštitu potrošača ,,Efektiva''.
On ukazuje da su u zemljama bivše SFRJ često kamate i duplo manje nego u Srbiji.
- Razlog leži u tome da je kod nas regulativa slabija nego u zemljama bivše SFRJ i da je drugačiji uticaj na kamatnu politiku banaka. Promene nabolje mogle bi se ostvariti većim uticajem NBS, da se banke stimulišu kako bi smanjile kamatne stope ili destimulišu kad ih povećavaju, ili da se poveća konkurencija na domaćem bankarskom tržištu - kaže Gavrilović.
Upravni odbor ECB danas je doneo odluku da snizi tri ključne referentne kamatne stope za 25 procentnih poena tj. za 0,25 odsto. Ova odluka stupa na snagu za manje od nedelju dana, tačnije 12. juna.
Povodom blokade platnih kartica, oglasila se već jedna banka, koja je na svom veb sajtu obavestila klijente da postoje problemi.
06.06.2024
12:26
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ukoliko ste korisnik prvog stambenog kredita i to sa promenljivom kamatnom stopom i ako ugovoreni iznos kredita ne prelazi 200.000 evra, vaša rata će od 1. oktobra biti smanjena, ali i ograničena sve do kraja 2024. godine.
Situacija za Ukrajinu postaje sve beznadežnija, napisao je nemački general u penziji i bivši šef vojnog komiteta NATO-a Harald Kujat u članku za Berliner Zeitung.
Miloš Pavlović iz Narodnog pokreta Srbije (NPS) MIroslava Aleksića, naveo je da će ova stranka, pokret Novo lice Srbije, Demokratska Stranka i Ekološki ustanak zajednički delovati u ovom sazivu Skupštine grada.
Danas se održava konstitutivna sednica Skupštine grada Beograda, na kojoj će biti verifikovani odbornički mandati. Pored toga, trebalo bi da budu izabrani predsednik i zamenik predsednika Skupštine, kao i sekretar i zamenik sekretara.
Lider pokreta "Kreni-promeni" i propali kandidat za gradonačelnika Beograda Savo Manojlović izjavio je da će odbornici tog pokreta danas verifikovati odborničke mandate u parlamentu Beograda, a onda "iz protesta" napustiti sednicu Skupštine.
Dnevni list "Danas" udario na veliku srpsku svetinju, Hram Svetog Save. Šolakovi medij nazvali su Hram glomaznom bogomoljom i uporedile je sa mečkom na vašaru. Na ovu temu u "Info jutru" govorili su Vjerica Radete, potpredsednica SRS i narodni poslanik Demo Beriša.
Kolaps koji se juče dogodio u regionu kada je u praktično svim zemljama iz okruženja nestalo struje, pokazao je da je Srbija ipak najjača zemlja u regionu. Na ovu temu, ali i o festivalu "Merdita dobar dan", u "Info jutru" govorio je Demo Beriša, predsednik Matice Albanaca u Srbiji.
Navikli smo na dvostruke aršine prema našoj zemlji. Hoće li uopšte doći do odgovora UEFA na vređanje Srba na stadionu utakmice između Hrvatske i Albanije. Na ovu temu, u emisiji "Info jutro" govorili su prof. dr Boris Bratina, sa Univerziteta u Kosovskoj Mitrovici i Ana Đorđević, borac za prava Srba na KiM. Naknadno je u emisiju došao i Aleksandar Kovačević, ekspert za energetiku koji je komentarisao nestanak struje u regionu.
Ministar bezbednosti Bosne i Hercegovine Nenad Nešić juče je u Skupštini Bosne i Hercegovine na sednici na kojoj se razmtrala njegova smena zbog "vređanja žrtava Srebrenice" pokazao fotografiju Anđelka Mlađenovića, Srbina, koji je ubijen na monstruozan način. Ovim povodom bio je gost "Info večeri" Informer televizije.
Žena (50) pronađena je sinoć mrtva u stanu na Voždovcu, a kako Kurir saznaje, zbog sumnje da joj je naneo teške povrede, uhapšen je njen muž koji je i pozvao policiju.
Više osoba saslušano je u istrazi mafijaške likvidacije napada na Cetinju u kom su ubijeni Dragan Roganović (36) i Petar Kaluđerović (20), pripadnici zloglasnog "škaljarskog klana", dok su ranjene još tri osobe, od kojih jedna slučajna prolaznica (66).
Ispružio je kažiprst pravo, ka objektivima fotoaparata i kamera, kao da želi da se na taj način direktno obrati svakom navijaču, svakom Srbinu ponaosob! I poručio je:“Verujte u nas, jer mi verujemo u sebe. Pobedićemo Dance“.
Nešto poput čuvenog plakata Ujka Sema kojim su Amerikance pozivali da se dobrovoljno prijave za odlazak u Prvi svetski rat.
Ukrajinski muškarci su izrazili strah od stradanja u „krvavom rovovskom ratu“, piše list "Njujork tajms", dodajući kako je moral među građanima i vojskom na poražavajuće niskom nivou.
Američki nosač aviona na nuklearni pogon ušao u južnokorejsku luku „kao demonstracija sile“ SAD zbog bliskih odnosa Severne Koreje i Rusije i nedavne posete ruskog predsednika Vladimira Putina Pjongjangu.
Izvršeni su udari na vojne objekte i skladišta Oružanih snaga Ukrajine, gde su se nalazili delovi za avione, u Lvovskoj oblasti na zapadu Ukrajine, rekao je koordinator proruske podzemne mreže u Nikolajevu Sergej Lebedev.
Jugoslovenska kinoteka prikazuje ciklus filmova američkog reditelja Sidnija Lumeta (1924-2011), od 21. do 25. juna u sali u Kosovskoj ulici, povodom stogodišnjice rođenja tog velikana svetskog filma.
Cilj feng šui tehnike jeste uređenja prostora tako da se u njemu postigne harmonična atmosfera. Verovanje je da će baš ova biljka pomoći kada nam se događa neki krizni momenat u životu.
Narodna verovanja i običaji su duboko ukorenjeni u našoj tradiciji, prenošeni sa generacije na generaciju. Ova verovanja, često zasnovana na iskustvima naših predaka, i dalje izazivaju radoznalost i osmeh. Mnogi od nas su ih čuli od svojih baka i deka, i iako su neka možda zaboravljena, mnogi i dalje veruju u njih i poštuju ih.
Žićina plaža na Drini, jedna od najlepših i najdužih rečnih plaža u Srbiji! Obožavaju je i Lozničani i stanovnici Banje Koviljače, a ona zvanično nije u Srbiji...
Duhovske zadušnice se pominju još u XII veku, a u Šumadiji su posebno značajne jer se tog dana obavezno izlazi na groblje gde se “za dušu” služi posebno pripremljena hrana.
Robert Stanimirović (54) biznismen iz Australije nikada nije zaboravljao svoje korene. Rođen je u Melburnu, ali odlično govori srpski i s ponosom je, kaže, uvek govorio da je Srbin.
Medicinski fakultet Univerziteta u Beogradu jedan je od retkih koji posle prijemnog ispita javno objavljuje uspeh kandidata. Ova praksa uvedena je 2022, a i prošle i pretprošle godine izdvojili su se đaci jedne gimnazije!
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.