• aktuelno
Dnevne novine
SRBIJA

Autor: Tanjug/Novosti

18.11.2020

12:50

BUGARSKI NOŽ U LEĐA! Svi znaju za stradanje Srba na Kosovu 1389, a danas se sećamo NAŠIH HEROJA iz Kačaničkog tesnaca!

Vesti

BUGARSKI NOŽ U LEĐA! Svi znaju za stradanje Srba na Kosovu 1389, a danas se sećamo NAŠIH HEROJA iz Kačaničkog tesnaca!

Podeli vest

Srpska borba za Kosovo i Metohiju nesmanjenom žestinom vodi se i u moderno doba, a koliko je krvi proliveno u istoriji za ovu svetu zemlju poznato je svakom od nas

Dok većina Srba kao prvu asocijaciju za kosovsko stradanje ističe 1389. i Boj na Kosovu, kad su Turci predvođeni sultanom Muratom porazili vojsku kneza Lazara.

Međutim, ono što velika većina nas ne zna je da se upravo na današnji dan, pre 105 godina, odigrala još jedna bitka s lošim ishodom po Srbiju.

Foto: wikipedia

Te 1915. godine u Kačaničkom tesnacu na Kosovu i Metohiji srpska vojska je u Prvom svetskom ratu vodila žestoku borbu s bugarskim trupama koje su našu zemlju napale s leđa, onemogućivši povlačenje Srba prema Skoplju u susret saveznicima.

Foto: wikipedia

Premorene i brojno umanjene srpske trupe, pritisnute austro-nemačkim snagama sa severa i bugarskim s juga i istoka, morale su da obustave pokret prema Skoplju i srpska Vrhovna komanda naredila je povlačenje put obala Jadrana i Jonskog mora.

Savezničko ćutanje

Porazu na Kosmetu prethodio je vapaj iznurene Srbije za pomoć. Kada se Srbija u jesen 1915. godine, neoporavljena od rana zadobijenih 1914, godine u kojoj je slomila tri ofanzive austrougarske vojske, našla na udaru triju armija - Austrougarske, Nemačke i Bugarske - i bila upućena samo na sebe i svoje znatno proređene trupe, uputila je apel velikim savezničkim silama da joj se najhitnije uputi pomoć od najmanje 40.000 vojnika. Njen zahtev bio je odbijen, mada su se u Solunu već nalazile trupe Antante.

Foto: wikipedia

Uprkos silnim žrtvama na frontu i u pozadini, srpska vlada nijednog trenutka, ni kada se u poznu jesen 1915. godine našla u bezizlaznoj situaciji, pritisnuta austrougarskim i nemačkim snagama sa severa i severozapada, i bugarskih sa istoka, nije ni pomišljala da obustavi borbu, da se odrekne svojih ratnih ciljeva.

Pašić odbio veliku teritoriju

U najvećoj krizi Nikola Pašić je odbio i predlog Nemačke, 24. septembra 1915. godine, da Srbija napusti savezništvo sa silama Antante i zaključi separatan mir i da za to bude nagrađena teritorijom severne Albanije do Jadranskog mora, Crnom Gorom i delovima Bosne i Hercegovine. Odgovor na Pašićevo odbijanje ubrzo je stigao.

Foto: wikipedia

Usledio je opšti udar na Srbiju, od Oršave do Višegrada. Pod komandom nemačkog generala Makenzena, na srpsku vojsku ustremile su se armije Nemačke, Austrougarske i Bugarske. Ofanzivu je najavila takva silovita artiljerijska vatra, po ocenama vojnih eksperata, koju Evropa do tada nije doživela.

Albanska golgota

Umesto mira, Srpska vrhovna komanda izabrala je da pokuša da se sa trupama koje su joj još stajale na raspolaganju probije kroz kačanički tesnac ka Skoplju i odatle uspostavi vezu sa savezničkim jedinicama u Solunu.

Foto: wikipedia

Pošto taj manevar između 18. i 20. novembra 1915. nije uspeo, krenulo se u povlačenje preko Crne Gore i Albanije na severno albansko primorje, da bi se tu vojska oporavila, reorganizovala i potom produžila borbu. Golgota srpske vojske kroz albanske vrleti odavno je ušla u istoriju.


Ostavite komentar

Pravila komentarisanja:

Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.

Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.

Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.

Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.

komentari
Svi komentari
1999

pre 3 godine

Ало бре 1389 Срби нису поражени на Косову,то тврде и турски историчари.

REDAKCIJO

pre 3 godine

Vi se radujete šza Bugari napadaju Makedonce pa u čemu je sada problem? Oni su u EU i biće onako kkao oni kažu ko i kako Hrvati kažu....Srbija je celu istoriju sve ratove izgubila sem šta je Rusi spasali u WW1 kojeg je pokrenila i u WW2 gde je dobila osvetu po logorima...šta tu nije janso? Kosovo nikada nije bilo srpsko niti će biti.

kosovojesrpsko

pre 3 godine

A da malo obnovis znanje iz istorije. Srbija nikad nije bila porazena, to nam pokusavaju nametnuti najveci zlocinci od kad je sveta i veka (nemci i njihovi satrapi). U svim ratovima srpski nard je samo branio svoju zemlju i narod, Kosovo i Metohija kao Skadarska regija, i mnogi delovi balkana koji su oteti srpskom narodu, bili su srpska zemlja dok na balkanu nisu ni postojali mnogi novokomponovani narodi. Samo totalne neznalice govore drugacije. Ko je bio medju pobednickim narodima u dva velika rata? Neces valjda reci da su hrvati, bugari, albanci, muslimani nemci, pobedili u prvom i drugom svetskom ratu. Sve ratove u evropi izazvali su anglosaksonci i germani. Makedonci nisu bugari vec pobugareni Srbi, zna se dobro sta su bugari radili srpskom narodu u obe okupacije, nista nisu bili bolji od svaba. Pametnom dosta.

token

pre 3 godine

Slabo znas istoriju! Kec sedi! hrvati kazu zdravo. Sta je hrvatska da Srbiji postavlja neka pravila vi ste los narod. Ko se raduje sto bugari napadaju makedonce oni su to zasluzili jer su nam okrenuli ledjanca kao i vi!

Petar

pre 3 godine

Е мој овну, ништа ти не знаш...

sledeća vest

Izbori 2024

Vesti

Primenjene umetnosti važan deo projekta izgradnje beogradskog metroa
Društvo

Primenjene umetnosti važan deo projekta izgradnje beogradskog metroa

Sporazum o saradnji za aktivno uključenje studenata i nastavnog osoblja u projekat izgradnje beogradskog metroa potpisali su juče dekan Fakulteta primenjenih umetnosti prof. Goran Čpajak i direktor JKP „Beogradski metro i voz” Andreja Mladenović. Ovim preduzeće dodatno razvija saradnju sa fakultetima u cilju unapređenja struke, inovacija i tehnološkog razvoja i, od ustanova iz prvenstveno tehničke struke, proširuje je i na fakultete iz oblasti društveno-humanističkih nauka.

17.04.2024

22:23

TV

JOŠ TV VESTI

Hronika

Sport

Planeta

Zabava

JOŠ Zabava VESTI

Magazin

Džet set