• aktuelno
Dnevne novine
SRBIJA
Informer
Video

Izvor: T. Đ.

29.01.2025

08:31

Ovaj lekar spasao je mnoge živote, jedino nije uspeo da spasi svoj! Čuveni ruski pisac preminuo od tuberkuloze sa samo 44 godine

wikipedia.org

Kultura

Ovaj lekar spasao je mnoge živote, jedino nije uspeo da spasi svoj! Čuveni ruski pisac preminuo od tuberkuloze sa samo 44 godine

Podeli vest

Ruski pisac Anton Pavlovič Čehov živeo je samo 44 godine, ali je za to kratko vreme uspeo da učini mnoga dobra dela, kao i da ostavi iza sebe 20 tomova vrhunske proze koju su čitale i izučavale generacije.

Na današnji dan 29. januara 1860. godine rođen je Anton Pavlovič Čehov, ruski pisac koji je najpoznatiji po svojim dramama "Ujka Vanja", "Tri sestre", "Galeb", ali i po kratkim pripovetkama "Tuga", "Šala", "Činovnikova smrt", "Dama s psetancetom" i mnogim drugim.

Ne samo da je napisao mnoga izuzetna dela za svoj kratak život, koji je trajao samo 44 godine, već je učinio mnoga dobra dela.

Sagradio je četiri seoske škole, zvonik, vatrogasnu postaju za seljake, put do Lopasnje, suprotstavljajući se pasivnom otporu zemstva, uobraženosti izvođača radova i ravnodušnosti seljaka.

Foto: wikipedia.org

Anton Pavlovič Čehov

Osnovao je u Taganrogu javnu biblioteku i poklonio joj preko 2000 svojih knjiga; tokom 14 godina neprestano je dopunjavao.

Požurivao je izgradnju prvog moskovskog javnog doma (s bibliotekom, čitaonicom, salom i pozorištem), brinuo da Moskva dobije kliniku za kožne bolesti, uz pomoć slikara Ilje Rjepina osnovao je Muzej slikarstva i lepih umetnosti u Taganrogu, pokrenuo je izgradnju prve stanice za biološka istraživanja na Krimu.

Dok je živeo u Melihovu, svake godine je kao lekar primao više od hiljadu bolesnih seljaka sasvim besplatno i snabdevao svakog od njih lekovima.

Foto: wikipedia.org

Anton Pavlovič Čehov

U vreme kolere, u svojstvu sreskog lekara, sam, bez pomoćnika, opsluživao je 25 sela.

Izveo je herojsko putovanje na ostrvo Sahalin, sam je uradio popis celog naselja na ostrvu, napisao knjigu "Ostrvo Sahalin" dokazavši brojevima i činjenicama da je prinudni rad u carstvu „bezvredno pražnjenje imućnih i sitih nad obespravljenom ljudskom ličnošću.“

Prvi je počeo da popisuje otvara zdravstvene kartone zatvorenicima, što do tada nije bila praksa.

U razorenom Melihovu posadio je oko hiljadu stabala višnje i zasejao ogoljene šumske parcele jelama, klenovima,borovima,hrastovima, arišima; na spaljenoj prašnjavoj zemlji na Krimu posadio je trešnje, palme, kiparise, jorgovane, višnje, dudove, ribizle i predivan cvetnjak.

Preminuo je 15. jula 1904. godine, nakon duge borbe protiv tuberkuloze.

Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama: Facebook, Instagram, Youtube.

Pridružite se i saznajte prvi najnovije informacije.

Naše aplikacije možete skinuti na:


Imate mišljenje?

Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.

Ostavite komentar

Ostavite komentar

Pravila komentarisanja:

Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.

Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.

Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.

Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.

sledeća vest

Politika

"Beograd se takođe pita o naoružavanju Hrvatske": Rusija podseća Srbiju na Firentinski sporazum
Politika

"Beograd se takođe pita o naoružavanju Hrvatske": Rusija podseća Srbiju na Firentinski sporazum

Ruska Federacija, kao garant Dejtonskog sporazuma i učesnik Kontakt grupe, polazi od značaja sprovođenja Firentinskog sporazuma o subregionalnoj kontroli naoružanja, zaključenog u skladu sa Članom IV Dejtonskog sporazuma, izjavila je nedavno rukovodilac Delegacije Ruske Federacije na pregovorima u Beču o pitanjima vojne bezbednosti i kontrole naoružanja Julija Ždanova.

19.03.2026

18:09

TV

Tramp odlazi u novembru
Live TV

Tramp odlazi u novembru

Dejan Jelača, glumac gostujući u Info jutru komentarisao je situaciju u Americi u kojoj živi i radi već duži niz godina.

19.03.2026

12:04

Dobro veče Srbadijo - Arno Gujon o godišnjici Albanskog pogroma nad Srbima na Kosovu i Metohiji - Zločin koji i dalje traje
Live TV

Dobro veče Srbadijo - Arno Gujon o godišnjici Albanskog pogroma nad Srbima na Kosovu i Metohiji - Zločin koji i dalje traje

Urednik i voditelj emisije "Dobro veče Srbadijo" Igor Ćurčić ugostiće sutra od 22 sata uživo velikog humanitarca i direktora vladine kancelarije za javnu i kulturnu diplomatiju Arno Gujona, koji će govoriti o godišnjici stravičnog pogrom nad Srbima 17. Marta 20024. godine. Igorovi gosti biće i zdravičar i čuvar srpske tradicije Dragiša Simić, kao i harmonikaš Dragan Todorović, ali i sestre Gobović, Marija i Marina koje svojim glasovima pronose i čuvaju srpski etno melos.

16.03.2026

15:49

JOŠ TV VESTI

Društvo

Hronika

Planeta

JOŠ Planeta VESTI

Magazin

Džet set