"Biće srpski i Zadar i Skadar!" Četnički vojvoda Đujić spasio Srbe od ustaškog noža i upisao se u legendu!
Podeli vest
Skinuo sam mantiju, uzeo mitraljez jer nisam mogao da gledam na moje oči da moj narod kolju ustaški koljači, govorio je četnički vojvoda Momčilo Đujić.
Đujićevi četnici su sa uspehom držali ustaše dalje od Knina i okoline, što je Srbe spasilo od daljih pokolja, za razliku od naših sunarodnika koji su bili izvan teritorije koja je bila pod Đujićevom kontrolom.
Smrtna kazna u Srbiji je primenjivana od nastanka moderne države 1804. do 2002. godine, kada je, na današnji dan, zakonom ukinuta. Poslednje pogubljenje, streljanjem, izvršeno je 14. februara 1992, a poslednje smrtne presude su izrečene 2003. godine.
Malu decu mame i bake oduvek plaše alama i baucima koji će doći da ih ukradu ili pojedu ako ne budu dobra. Ipak, u staroj slovenskoj mitologiji postoje bića od čije zlobe i priča o njihovim zlodelima ni odraslima nije svejedno!
26.02.2024
09:21
Na današnji dan 1907. godine, u selu Kovačić kod Knina u Kraljevini Dalmaciji, koja je bila administrativna jedinica u sastavu Austrougarske, rođen je sveštenik i vojvoda Momčilo Đujić. Bio je najstariji od petoro dece Rada Đujića i Ljubice.
Đujić je osnovnu školu završio 1918. godine, kao najbolji učenik u razredu. Između 1920. i 1924. godine, pohađao je nižu gimnaziju u Kninu. U Sremskim Karlovcima je 1929. godine počeo pohađati srpsku pravoslavnu bogosloviju, diplomirao je 1931. godine i rukopoložen je za sveštenika dve godine kasnije.
Oženio se Zorkom Dobrijević Jundžić, ćerkom uglednog trgovca iz Bosanskog Grahova, a ubrzo posle toga mu je dodeljena parohija u selu Strmica, nedaleko od Kovačića.
Čini se da su misterije i legende ispletene oko svakog iole neobičnog mesta u Srbiji. Takvo mesto je i Gornjačka klisura, koju je izrezbarila reka Mlava prodirući kroz Homoljske planine.
26.02.2024
07:25
Kao sveštenik, bio je veoma aktivan u edukaciji naroda i razvijanju svog kraja. Organizovao je izgradnju narodnog doma u Strmici 1934. godine, a finansirao je i nadgledao navodnjavanje poljoprivrednih površina zapadno od Mračaja i odobrio rekonstrukciju zvonika na Crkvi Svetog Jovana Krstitelja.
U narodu je postao poznat po svojim vatrenim govorima koje su meštani s pažnjom slušali. Zbog toga je i dobio nadimak “pop vatra”, koji će ga pratiti do kraja života.
Aktivan u četničkom pokretu pre rata
Đujić je bio aktivan u četničkom pokretu za vreme Kraljevine Jugoslavije, a posle ubistva kralja Aleksandra Karađorđevića u Marseju počeo je da skuplja oružje i organizuje srpske narodne skupine u okolini Knina.
- Znao sam da zemlja neće preživeti, jer niko ne može staviti Srbe i Hrvate u istu torbu - govorio je posle Đujić.
Već 9. januara 1935. godine predsedavao je skupom od dvadeset novoregrutovanih četnika u selu severno od Knina, zajedno sa đeneralom Ljubom Novakovićem, zamenikom Koste Pećanca. Skup je održan pod budnim okom seljana, a Đujić je po prvi put viđen u četničkoj uniformi, sa kokardom na šubari.
Đujić je 6. septembra u Vrlici osnovao četničku organizaciju. Nekoliko meseci kasnije, okupio je odred od 70 četnika iz sela Otrić i Velika Popina, a posle je organizaciju širio i po ostalim mestima.
Branio Srbe od ustaša
Po osnivanja NDH, kao ugledni Srbin i sveštenik SPC, Đujić je u poslednji čas izbegao da ga ustaše uhapse. Ubrzo se našao na čelu borbe sa ustašama, braneći srpski narod iz svog kraja.
Đujićevi četnici su sa uspehom držali ustaše dalje od Knina i okoline, što je Srbe spasilo od daljih pokolja, za razliku od naših sunarodnika koji su bili izvan teritorije koja je bila pod Đujićevom kontrolom. Dok se leto približavalo, Đujićevi četnici su preuzeli Drvar od ustaša.
Videvši da ustaše čine masovne zločine u italijanskoj okupacionoj zoni, četnički komandant Stevo Rađenović i Đujić su početkom leta stupili u kontakt sa Italijanima i od njih zatražili da zaustave ustaške zločine nad Srbima i omoguće povratak srpskih izbeglica, kao i ukidanje uredbe kojom je omogućena konfiskacija imovine u vlasništvu Srba u NDH.
Paradoksalno, danas Hrvati, čija je Nezavisna Država Hrvatska bila najverniji Hitlerov saveznik, Đujića optužuju za saradnju sa italijanskim fašistima, izbegavajući da kažu da je Đujićeva saradnja sa Italijanima bila neophodna kako bi se umanjio genocid nad srpskim življem od strane ustaške NDH.
- Biće srpski i Zadar i Skadar. Zadar nam pripada, a Skadar je bio prestonica srpskih kraljeva. To će se obnoviti ponovo - govorio je Momčilo Đujić.
Početkom januara 1942. godine osnovana je Dinarska divizija, nakon što je Đujić stupio u kontakt sa generalom Dražom Mihailovićem. Ova jedinica će biti najzaslužnija za to što na teritoriji koju je držala, nad Srbima nisu izvršeni ni približno veliki zločini kao u drugim delovima zločinačke NDH.
Uživao veliko poštovanje u srpskoj emigraciji
Kako su Crvena armija i partizanske jedinice napredovale, pripadnici Đujićeve Dinarske divizije prvo su se povukli u Sloveniju, da bi zatim bili prebačeni prvo u Italiju, a posle i u Nemačku, u logore za raseljena lica. Kao i dobar deo njegove jedinice, Đujić je emigrirao u Sjedinjene Američke Države.
Vojvoda je u emigraciji uživao veliko poštovanje i bio je rado viđen gost na svim okupljanjima srpske emigracije.
Preminuo je 11. septembra 1999. godine u bolnici u San Dijegu u 92. godini. Iza sebe je ostavio troje djece, dve unuke, četvoro praunučadi, brata Boška Đujića i sestru Ilinku Đujić.
U nekrologu posvećenom Đujiću u "Njujork tajmsu", koji je napisao novinar Dejvid Bajdner, navedeno je da je Đujić bio žestok neprijatelj komunizma, nacizma i fašizma, da je učestvovao u epskim bitkama Drugog svetskog rata i da je sproveo mnoga dela ratne hrabrosti.
Posle pada socijalističkog sistema na ovim prostorima, Đujić je opevan u brojnim srpskim patriotskim pesmama, a najviše pesama mu je posvetio Baja Mali Knindža.
Stariji se verovatno sećaju jednog od najpoznatijih rudara nekadašnje Jugoslavije Alije Sirotanovića, junaka socijalizma, poznatog i po tome što se njegov lik 1987. našao na novčanici od 20.000 dinara. Ipak, mlađima je ovaj čovek uglavnom nepoznat, a mali je broj ljudi koji znaju da je život završio u siromaštvu, sam i zaboravlje od svih.
Prema starom narodnom verovanju, vreme od 1. marta pa do Mladenaca, odnosno 22. marta zove se “zajmljeni dani”, jer su, prema verovanju naših starih, pozajmljeni od marta, a kako se ta pozajmica desila objašnjava priča koja se prenosi s kolena na koleno.
Još jedna od zaboravljenih ličnosti Srbije je i slikar Mihailo Milovanović. Akademski slikar Mihailo Milovanović rođen je na današnji dan 1879. godine, a tragično je stradao 1941. godine.
Vukašin Mandrapa, rodom iz sela Klepci u Hercegovini, poznat i kao Starac Vukašin, zvanično je kanonizovan 1998. godine, dobivši ime Sveti Novomučenik Vukašin Jasenovački.
Dvadesete godine 20. veka u istoriji će ostati upamćene kao vreme buđenja ideje jugoslovenstva na Balkanu. Mlada Bosna bila je samo jedna od mnogih nacionalno-revolucionarnih organizacija koja je imala za cilj političko i nacionalno ujedinjenje.
Veliki umetnik i pisac Danilo Kiš, koji se smatra jednim od najznačajnijih srpskih književnika 20. veka, preminuo je na današnji dan 1989. godine.
15.10.2024
06:55
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Smrtna kazna u Srbiji je primenjivana od nastanka moderne države 1804. do 2002. godine, kada je, na današnji dan, zakonom ukinuta. Poslednje pogubljenje, streljanjem, izvršeno je 14. februara 1992, a poslednje smrtne presude su izrečene 2003. godine.
Izraelske vazduhoplovne snage uništile su strateški odbrambeni potencijal Irana tokom napada na vojne objekte Islamske Republike 26. oktobra, objavio je izraelski vojni radio „Galej IDF“, pozivajući se na bezbednosne izvore.
Ministar za javna ulaganja Darko Glišić gostovao je u novoj emisiji "Bez garda" na Informer TV, koju vodi poznata voditeljka Ivana Vučićević. Takođe, emisiju možete pogledati i na televiziji Studio B.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas u Žablju da Srbija trenutno nema bližeg i većeg saveznika od Mađarske i poručio je da će se, dok god se bude bavio politikom, truditi da dobre odnose dva naroda ništa ne pokvari.
Dopisnica Informera iz Čačka Dragana Ćendić ponovo se našla na udaru hejtera koji očigledno ne mogu da joj oproste izveštavanje tokom propalog protesta opozicije i lažnih ekologa u Preljini.
Kforove Strateške rezervne snage (SRF), koju je isprva rasporedila Velika Britanija, napuštaju danas Kosovo i Metohiju nakon uspešne 45-dnevne misije, saopšteno je iz Kfora.
Na magistralnom putu Kruševac-Aleksandrovac, na Begovom brdu, dogodila se saobraćajna nezgoda u kojoj je učestvovalo više vozila. Putnica i troje dece, koji su se nalazile u kamionu koji se prevrnuo, prevezeni su radi opservacije u Opštu bolnicu u Kruševcu.
Dvojca za sada nepoznatih ribokradica sinoć sat vemena pre ponoći upali u privatni ribnjak u selu Sutjeska, nedaleko od Zrenjanina. Oni su pretukli šefa čuvarske službe Vladimira Popadića, koji je zadobio teške telesne povrede i nalazi se u zrenjaninskoj bolnici.
Mladić N. P. (22) na koga je danas pucao otac, a koji je primljen u Kliničko-bolnički centar "Bežanijska kosa", munjevitom reakcijom Hitne pomoći i lekara ove zdravstvene ustanove je spasen i više nije u životnoj opasnosti.
Treće osnovno javno tužilaštvo u Beogradu je danas podnelo Trećem osnovnom sudu u Beogradu optužni predlog protiv okrivljenih Novaka Buhe, njegovog sina Nemanje i D. B. (54) iz Surčina!
Barselona, koja se nalazi u seriji sjajnih rezultata, mogla bi uskoro da bude još jača, jer se njen standardni defanzivac Ronald Arauho vraća u tim posle duže pauze zbog povrede.
Informer televizija vas vodi pravo u srce američkih izbora uz našu voditeljku Andreu Veskov, koja uživo iz SAD-a donosi najsvežije informacije, ekskluzivne analize i dramatične preokrete u jednoj od najvažnijih političkih bitaka na globalnoj sceni.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu poručuje da zaposleni u Agenciji UN za pomoć palestinskim izbeglicama (UNRWA) moraju biti pozvani na odgovornost za, kako je rekao, "terorističke aktivnosti" protiv države Izrael.
Snajperisti obučeni u Ukrajini stigli su u Tbilisi, verovatno da bi napravili incident koji bi opravdao državni udar opozicije koja protestuje zbog rezultata nedavnih izbornih rezultata i pobede vladajuće partije Gruzijski san koja je osvojila više od 54 odsto glasova!
Povodom 90 godina od rođenja velikana srpskog glumišta Danila Bate Stojkovića (1934-2002) Jugoslovenska kinoteka će, uz otvaranje legata i izložbe, prirediti retrospektivu njegovih filmova u obe svoje sale.
Damijano David, nekadašnji muzički šarm koji je osvajao publiku širom sveta, sada deluje kao da se potpuno promenio. Nakon uspeha sa bendom "Maneskin" i pobede na Evroviziji 2021. godine, njegov nedavni solo projekat donosi sasvim drugačiji imidž koji se ne sviđa njegovim vernim obožavaocima.
Melanija Tramp (54) pružila je podršku svom suprugu Donaldu Trampu na predizbornom skupu Republikanske partije u Njujorku i oduševila prisutne svojom odevnom kombinacijom.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.