NAJPOZNATIJI SRPSKI ZET IZ BRAZILA POSTAJE OTAC! Mom narodu je teško da izgovori "š", pa smo menjali ime za bebu
Najpoznatiji Brazilac u Srbiji čeka dete, ime ima posebno zanjačenje a on i majka Novosađanka su presrećni
31.12.2022
07:00
printscreen
Vesti
Pamtićemo ih po velikim delima kojim su dokazali ljubav prema svom narodu i zemlji.
Foto: Branko Petrović
Književnik Radovan Beli Marković preminuo je iznenada 19. januara u 75 godini.
Beli Marković rođen je u selu Ćelije, kod Lazarevca 10. oktobra 1947. Školovao se u Lajkovcu, Lazarevcu, Beogradu. Kao mlad radio na benzijskoj pumpi, kasnije bio novinar u valjevskom listu „Napred“, a zatim, do penzionisanja bio je upravnik lajkovačke Gradske biblioteke. Bio je član redakcija „Književne reči“ i „Književnih novina“, Srpskog književnog društva, Srpskog PEN-a.
Prvi roman "Palikuća i Tereza milosti puna“ objavio je 1976, zatim slede knjige pripovedaka: "Crni kolač" (1985), "Švapska kosa" (1989), "Godine raspleta" (1992), "Živčana Japija" (1994), "Setembrini u Kolubari" (1996), "Stare priče" (1999), "Aša" (2007) , "Ćorava kutija" (2007).
Između ostalih nagrada za knjige priča dobio je Andrićevu nagradu za "Septembrini u Kolubari", za "Male priče“ nagradu „Bora Stanković“, dok je za roman "Lajkovačka pruga" (1997) dobio Nolitovu nagradu za roman i nagradu „Branko Ćopić“. Za roman "Limunacija u Ćelijama" (2000) dobio je priznanje „Večernjih novosti“ za knjigu godine „Meša Selimović“. Autor je i romana: "Poslednja ruža Kolubare" (2001), "Knez Miškin u Belom Valjevu" (2002), "Devet belih oblaka" (2003), "Orkestar na pedale" (2004), "Kavaleri Starog premera" (2006), "Gospođa Olga" (2010). Poslednji roman „Stojna vetrenjača“ objavio je u julu 2021.
Foto: printscreen
Ksenija Vučić (devojački Janković) novinarka i prva supruga predsednika Srbije Aleksandara Vučića iznenada je preminula 29. januara u 56 godini.
Ksenija Vučić je rođena u Beogradu. Pohađala je Osnovnu školu „Darinka Pavlović“ u Starom gradu. Školovanje je nastavila u rodnom gradu. Radila je u brojnim medijima. Između ostalih, bila je deo redakcije radio „Indeksa“, lista „Srpska reč“, radija „Fokus“ i televizije „Studio B“.
U svojoj bogatoj karijeri radila je intervjue sa mnogim domaćim i stranim političarima i važnim ličnostima poput Vedrane Rudan, Nikole Gruevskog, Ivice Dačića, Čedomira Jovanovića, Nenada Čanka, albanskog premijera Edija Rame kome je u emisiji pokazala tri prsta.
Od 1997. do 2011. godine bila je u braku s Aleksandrom Vučićem, aktuelnim predsednikom Srbije, nekadašnjim premijerom, potpredsednikom Vlade, ministrom odbrane i ministrom informisanja.
Iza sebe je ostavila dvoje dece, ćerku Milicu i sina Danila.
Foto: Beta/Dragan Gojić
Novinar, književnik i književni i filmski kritičar Milan Vlajčić preminuo je 9.februara u 83. godini u Beogradu.
Vlajčić je rođen 23. avgusta 1939. u Beogradu. Diplomirao je na Katedri za opštu književnost sa teorijom književnosti beogradskog Filološkog fakulteta.
Književne kritike i oglede objavljuje od 1960. u časopisu „Delo“ i drugim publikacijama.Uređivao je kulturne rubrike „Studenta“ i „Mladosti“, književne listove i časopise „Vidici“, „Gledišta“ i „Književni glasnik“.
Od 1970. kao novinar i urednik dnevnog lista „Politike“ pisao je o pozorišnu, televizijsku i radio-kritiku, a od 1985-2004. bio je stalni filmski kritičar tog lista. Od 2004-2017 bio je je filmski kritičar i kulturni komentator dnevnog lista „Blic“. Tokom poslednje dve godine, bio je kritičar portala i dnevnog lista „Nova“.
Na konkursu Morava-filma (Beograd) dobio je najvišu nagradu za najbolju jugoslovensku filmsku kritiku 1977. godine.
Dobitnik je još niza nagrada, među kojima su "Milan Bogdanović" za 1981. godinu za najbolju novinsku književnu kritiku u novinama, na radiju i TV, "Dušan - Duda Timotijević", koju dodeljuje nedeljni list TV novosti, za najbolju televizijsku kritiku u jugoslovenskim medijima u 1984. godini, "Zlatno pero”,koju dodeljuje Institut za film u Beogradu, za najbolju filmsku kritiku u jugoslovenskim medijima u 1988. godini i Zlatni beočug grada Beograda 2000. godine za trajni doprinos kulturi.
Bio je jedan od osnivača i prvi predsednik Suda novinske časti u Nezavisnom udruženju novinara Srbije (NUNS), član Srpskog književnog društva (SKD) i srpskog Pen-Centra, Međunarodne asocijacije filmskih kritičara FIPRESCI (Minhen), akademija AFUN i PANU.
Foto: FacebookPrintscreen
Danilo Šotra, ugledni srpski sportski novinar i jedan od osnivača Sportskog žurnala preminuo je 20. februara u 80. godini.
Godinama je Šotra radio u časopisu Sport, a onda je postao jedan od osnivača čuvenog Sportskog žurnala.
U Sportskom žurnalu je uređivao košarkašku rubriku koja je bila najbolja u zemlji. Važilo je pravilo- ako nešto nije bilo objavljeno u Žurnalu bilo je kao da se nije ni dogodilo.
Zahvaljujući Šotri iz Francuske se „javljao“ Šarl Depre, iz Italije Dino Solario, iz Nemačke Dagmar Šreder…Ko pamti Sport pamti i ta imana iza kojih je bio – Danilo Šotra.
Danilo Šotra je bio jedan od onih koji su imali zadovoljstvo da prate naš basket u njegovim zlatnim godinama, da opisuje pobede u raznim finalima, da intervjuiše najveće igračke i trenerske zvezde.
Foto: printscreen
Istaknuti pesnik, prevodilac, pisac za decu, novinar i kulturni poslenik Dragan Mraović preminuo je iznenada 20. marta u 75. godini.
Iza sebe je ostavio impresivan opus od 185 knjiga, od čega su 22 autorske (pet ih je objavljeno na italijanskom jeziku), a ostalo knjige prevoda na italijanski i sa italijanskog, kao i sa francuskog.
U poeziji se oglasio zbirkom "Dolazak u sećanje" (1982) a zatim su usledile knjige "Najbolja pesma" (1991), "Noćas sam sanjao ljubav" (1994), "Timočke nesanice" (1998), "Prah srca" (2006). Objavio je i knjige za decu "Papirne lađe", "Živele male vragolije", "Mali saobraćajni bonton". U javnosti je sa posebnim simpatijama dočekana njegova "Boemska knjiga", koja je imala tri izdanja
Među najznačajnije prevode sa italijanskog izdvajaju se Danteova "Božanstvena komedija", celokupna dela Đakoma Leopardija "Počivaj zauvek umorno srce moje", Bokačov "Dekameron", poema "Oda srpskom narodu" Gabrijela D`Anuncija koju je prvi put preveo u celini na srpski jezik, roman Rafaela Nigra, pesme Pjetra Aretina, Danijela Đankanea i Sandre Pene...
Mraović je radio kao novinar, generalni konzul SRJ u Italiji, profesor italijanskog jezika i književnosti u gimnaziji u Sremskim Karlovcima, docent na Filološkom fakultetu Univerziteta u Bariju. Obnovio je i vodio "Pesničke novine", bio je predsednik upravnih odbora Udruženja književnika Srbije, Zavoda za proučavanje kulturnog razvitka Srbije, KPZ Srbije.
Foto: Tanjug/Rade Prelić
Pisac Milovan Vitezović preminuo je 22. marta u Beogradu u 78. godini.
Vitezović je bio dugogodišnji urednik igranog programa TV Beograd i glavni urednik umetničkog programa RTS, profesor filmskog i televizijskog scenarija na katedri Dramaturgije Akademije umetnosti.
Pisao je pesme, romane, drame, filmska i TV scenarija, eseje, kritike i aforizme. Objavio je više od četrdeset knjiga u više od 180 izdanja.
Autor je 11 romana, koji su svi bili bestseleri. Knjige je objavljivao na nemačkom, engleskom, italijanskom, slovenačkom, ruskom, makedonskom, grčkom, rumunskom i hebrejskom jeziku.Za televiziju je pisao scenarija za drame "Šešir profesora Koste Vujića", i "Snohvatice I i II"; za igrane televizijske serije "Dimitrije Tucović" (8 epizoda), "Pripovedanje Radoja Domanovića" (8 epizoda) i "Vuk Karadžić" (16 epizoda). Pisao je scenarija za igrane celovečernje TV filmove: "Mesto susreta Beograd" i "Srebro na Odisejevom putu" za evropske televizije ORF i ZDF.
Sa Zdravkom Šotrom radio je scenarija po svojim romanima "Lajanje na zvezde (nagrada festivala Herceg Novog i Zlatna novosadska arena).
Dobitnik je brojnih nagrada. Jedan je od priređivača Sabranih dela Sime Milutinovića Sarajlije. Bio je predsednik je Udruženja književnika Srbije.
Foto: sanu.ac.rs
Miroslav Gašić, jedan od naših najistaknutijih hemičara i redovni član Odeljenja hemijskih i bioloških nauka SANU preminuo je 29. marta u 90 godini u Beogradu.
Diplomirao je 1959, doktorirao 1964. godine na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Beogradu, a postdoktorske studije završio je pri Vusterskoj fondaciji za eksperimentalnu biologiju, Šrusberi, SAD 1965. i na Kalifornijskom Univerzitetu u Los Anđelesu gde je studirao od 1965. do 1967. godine. Za dopisnog člana SANU izabran je 1985. godine, a za redovnog 1994. Bio je sekretar Odeljenja hemijskih i bioloških nauka SANU od 2002. do 2017, član Predsedništva SANU i član Saveta Galerije SANU.
Autor je više od 90 naučnih članaka u međunarodnim naučnim časopisima prvenstveno o prirodnim proizvodima mora (izdvajanje struktura, biološka aktivnost), esencijalnih ulja, organskih reakcija, itd. Za uspešan višegodišnji naučno-istraživački rad dobio je brojne nagrade i priznanja, među kojima su: Okrobarska nagrada grada Beograda (1988); Orden rada sa crvenom zastavom (1988); Medalja Srskog hemijskog društva za trajan i izvanredan dopirnos nauci (1997); Počasni predsednik Srpskog hemijskog društva (2006)
Foto: Informer
Bivši visoki srpski funkcioner i predsednik Predsedništva Republike Srbije Dušan Čkrebić preminuo je 7. aprila u 95. godini.
Učestvovao je kao dobrovoljac na Sremskom frontu, kao i u završnim operacijama za oslobođenje Jugoslavije u Trećem kragujevačkom bataljonu Prve proleterske udarne brigade, a iz rata se vratio odlikovan Ordenom za hrabrost i oficirskim činom. Bio je podsekretar u Republičkom sekretarijatu za privredu, pri čemu se posebno bavio energetskim razvojem Srbije, a bio je i predsednik Privredne komore Srbije.
Tokom političke karijere bio je i predsednik Izvršnog veća SR Srbije (1974-1978.), predsednik Skupštine SR Srbije (1978-1982), predsednik CK Saveza komunista Srbije (1982-1984.) i predsednik Srbije (1984-1986.) Čkrebić je nosilac više domaćih i stranih odlikovanja, među kojima Jugoslovenskog ordena zasluga za narod sa zlatnom zvezdom, kao i najvišeg ordena Srpske pravoslavne crkve Orden Svetog Save prvog stepena.
Foto: printscreen
Arhitekta i dugogodišnji profesor Fakulteta primenjenih umetnosti Zoran Bulajić preminuo je u 73. godini 18. aprila.
Bulajić je bio je glavni arhitekta nastavka gradnje i uređenja enterijera Hrama Svetog Save, a zaslužan je i za enterijer kripte Hrama Svetog Save.
Projektovao je i realizovao više objekata različitog sadržaja - reprezentativnih i poslovnih objekata, turističko ugostiteljskih, muzeja, izložbenih postavki, trgovačkih i prodajnih prostora, u zemlji i inostranstvu i veći broj jugoslovenskih privrednih izložbi u svetu.
Bio je član arhitektonske sekcije ULUPUDS-a od 1980. godine i predsednik Upravnog odbora ULUPUDS-a od 2000-2004. godine. Bio je član Saveza arhitekata Srbije i Društva arhitekata Beograda. Od 2011-2015. godine bio je glavni arhitekta nastavka gradnje i uređenja enterijera Hrama Svetog Save u Beogradu, a bio je zadužen i za enterijer kripte Hrama Svetog Save. Od 2012. godine bio je dekan Fakulteta primenjenih umetnosti u Beogradu.
Foto: Tanjug
Novinar i urednik Veselin Vesa Simonović napustio nas je 8. maja u 63. godini života.
Veselin Simonović bio je jedan od najpoznatijih srpskih novinara i urednika.
Bio je urednik u redakcijama „Borbe“, nedeljniku „Vreme“, a potom dugogodišnji urednik dnevnog lista „Blic“.
Od 2020. bio je osnivač, direktor i glavni i odgovorni urednik portala Nova.rs i direktor lista Nova.
Foto: wikipedia.org
Bivši predsednik Narodne skupštine i jedan od vodećih ljudi Socijalističke partije Srbije, Dragan Tomić preminuo 21. juna u 86 godini života.
Dragan Tomić je 1994. godine sa mesta šefa poslaničke grupe SPS izabran za predsednika republičke Narodne skupštine i na tom mestu ostao do oktobarskih promena 2000. godine.
Rođen je 1936. godine u Prištini, a školovao se u Beogradu. gde je i završio Tehnološko-metalurški fakultet. Po diplomiranju 1962. godine zaposlio se u rakovačkom „Rekordu“ gde je počeo kao inženjer-tehnolog i došao do mesta generalnog direktora. Bio je delegat u SO Rakovica i u Veću opština Skupštine Srbije. Usledila je funkcija predsednika Gradske konferencije SSRN (1986 — 1989). Posle Rekorda zaposlio se u „Jugopetrolu“ na mestu generalnog direktora. Biran je za predsednika Saveza inženjera i tehničara Jugoslavije. Sa mesta šefa poslaničke grupe SPS izabran je 1994. godine za predsednika republičke Narodne skupštine i na tom mestu ostao do oktobarskih promena 2000. godine. Bio je na mestu Vršioca dužnosti Predsednika Republike Srbije od 23. jula 1997. godine do 29. decembra 1997. godine.
Foto: printscreen
Nekadašnja ministarka Bratislava Buba Morina preminula je 2. avgusta u Nišu u 76. godini.
Rođena je u Nišu, 4. marta 1947. godine, od oca Milana i majke Jelene.
Osnovnu školu Ivo Andrić završila je u Nišu, a zatim gimnaziju Svetozar Marković. Tokom srednjoškolskih dana pokazuje afinitet i interesovanje prema sportu i u toku srednjoškolskih i ranih studentskih dana bila je aktivna kao golman u ženskom rukometnom klubu Železničar Niš. Završila je Pravni fakultet. Svoje prvo radno angažovanje ostvaruje u tadašnjem Niškom SUP-u, a zatim prelaskom u Beograd radi u SIV-u (Saveznom Izvršnom Veću).
Početkom 80-ih godina prelazi u Prištinu i obavlja poslove u Pokrajinskom komitetu Kosova i Metohije. Početkom raspada bivše SFRJ bila je iskreni zagovornik opstanka tadašnje Jugoslavije i te svoje stavove je artikulisala kroz organizaciju "Pokret žena za očuvanje Jugoslavije".
Rasplamsavanjem ratnih sukoba na području bivše Jugoslavije početkom 90-ih godina i velikim prilivom ratom ugroženog stanovništva na teritoriju Srbije Vlada Srbije imenuje je za Komesara za izbeglice Republike Srbije Radila je na zbrinjavanju preko 700 hiljada prognanih i raseljenih lica. Kasnije je obavljala funkciju Ministra za brigu o porodici u Vladi Republike Srbije. Ratne 1999. godine bila je na funkciji Saveznog ministra za izbeglice i interno raseljena lica i u tom periodu se aktivno bavila dopremanjem humanitarne pomoći Srbiji i SR Jugoslaviji. Poslednji radni angažman bio je na mestu saveznog poslanika u Saveznoj Skupštini SR Jugoslavije. Dobitnik je mnogobrojnih priznanja za humanitarni rad od kojih treba istaći nagradu “Melina Merkuri” koja je jedno od najvećih priznanja koje dodeljuje Vlada Grčke.
Foto: printskrin/jutjub
Profesor Zoran Krivokapić preminuo je 10. septembra u 68 godini. Bio je vodeći naš stručnjak u oblasti kolorektalne hirurgije i proktologije
Prof. dr sc. med. Zoran Krivokapić, rođen je u Zvečanu 27. avgusta 1955. godine.
Bio je čuveni srpski kolorektalni hirurg, redovni profesor na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Beogradu i načelnik Trećeg odeljenja za kolorektalnu hirurgiju Prve hirurške klinike. Takođe, bio je član je Kraljevskog udruženja hirurga Engleske (FRCS).
U Prvoj hirurškoj klinici je uveo veliki broj novih dijagnostičkih metoda i operativnih procedura.
Organizovao je brojne međunarodne projekte i kongrese.
Za dopisnog člana SANU izabran je 1. novembra 2012. godine, a za redovnog 8. novembra 2018. godine.
Doktor Krivokapić bio je gostujući profesor na Univerzitetu Južne Kalifornije, Keck School of Medicine - SAD, Medicinskom univerzitetu u Krajovi, Rumunija, Medicinskom fakultetu u Nišu, Medicinskom fakultetu u Podgorici, Medicinskom fakultetu u Foči i Medicinskom fakultetu u Skoplju, počasni doktor nauka Medicinskom univerzitetu u Krajovi. Osnivač je Društva koloproktologa Jugoslavije.
Njegov međunaroni ugled potvrđen je izborom za punopravnog člana Engleskog Kraljevskog Koledža hirurga. Bio je član brojnih domaćih i inostranih udruženja i predsednik hirurške sekcije SLD-a, kao i član medicinske akademije SLD-a.
Profesor Krivokapić bio je direktor i generalni sekretar Svetskog udruženja univerzitetskih kolorektalnih hirurga. Takođe je bio Predsednik Evropskog udruženja koloproktologa (ESCP). Član je Američkog koledža hirurga i počasni član Američkog udruženja kolorektalnih hirurga.
Foto: Printscreen You Tube
Profesorka Univerziteta u Beogradu u penziji Srbijanka Turajlić preminula je 25. septembra iznenada u 76. godini
Srbijanka Turajlić bila je penzionisani vanredni profesor sa Katedre za Signale i sisteme Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta u Beogradu.
Krajem devedesetih bila je aktivan član Narodnog pokreta Otpor. Dobitnica je nagrade Osvajanje slobode za 2009. godinu koju dodeljuje Fond Maja Maršićević Tasić za doprinos pobedi demokratije u Srbiji. Bila je i pomoćnik ministra za visoko obrazovanje u Ministarstvu prosvete i sporta od 2001. do 2004.
Foto: Printscreen/You Tube
Poznata radio-voditeljka i novinarka Gorica Nešović preminula je 6. oktobra u 59. godini.
Početkom devedesetih vodila je emisije na Trećem kanalu.
Vratila se na Studio B, pa kao programska direktorka Radija B92 i voditeljka jutarnjeg programa u Srbiji Dizanje.
Slušaoci Prvog programa Radio Beograda mogli su da prate emisiju Buđenje koju je uređivala i vodila sa prijateljem i kolegom Draganom Ilićem, odakle su se preselili na radio Indeks.
Gorica je autor tri knjige, ima sina Marka.
Rođena je 15. maja 1964. u Beogradu, gde je završila osnovnu školu i gimnaziju. Karijeru radijske voditeljke započela je 1982. godine na Studiju B.
Foto: Printscreen
Milovan Mića Danojlić srpski književnik i pesnik, član SANU preminuo je posle kraće bolesti 23. novembra u Francuskoj.
Milovan Danojlić rođen je 3. jula 1937. godine u Ivanovcima kraj Ljiga.
Osnovnu školu završio je u rodnom selu, a niže razrede gimnazije pohađao je u malom mestu, sedam kilometara udaljenom od njegove kuće, do koga je svakodnevno dolazio pešice.
Godine 1953. sam odlazi od kuće u Beograd i tamo, uporedo sa pohađanjem gimnazije, radi razne poslove, poput prodavanja leda i novina, da bi sebi obezbedio život.
Nakon završene gimnazije upisao je Filološki fakultet, gde je diplomirao na Odseku za romanistiku (francuski jezik i književnost).
Danojlić je počeo da piše vrlo rano, a već u srednjoškolskim danima pisao je kratke dopise za list Republika.
Sarađivao je kao stalni i spoljni saradnik u dnevnim listovima Borba, Politika, u NIN-u i brojnim književnim časopisima.
Foto: Youtube printscreeen
Rajko Petrov Nogo, srpski pesnik, esejista i književni kritičar preminuo je 28. novembra u 77 godini.
Poznati srpski esejista rođen u Zagorju, u Hercegovini. Nakon osnovne škole završio je Učiteljsku školu u Sarajevu, diplomirao je Jugoslovensku književnost i srpskohrvatski jezik na sarajevskom Filozofskom fakultetu, a magistrirao na Filološkom fakultetu u Beogradu.
Od 2000. godine predaje poeziju i kritiku na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu. Za dopisnog člana Akademije nauka i umjetnosti Republike Srpske izabran je 27. juna 1997, a za redovnog 21. juna 2004. godine. Član je Udruženja književnika Srbije. Upravni odbor Udruženja književnika Srbije ga je 30. marta 2012. godine predložio za dopisnog člana Srpske akademije nauka i umetnosti.
Član je prvog saziva Senata Republike Srpske od 1997, a ponovo je izabran 9. aprila 2009. godine.
Dobitnik je 23 nagrade, a do kraja 2007. godine objavio je 52 knjige.
Foto: youtube.com
Latinka Perović jugoslovenska istoričarka i političarka preminula je 12. decembra u Beogradu u 89. godini.
Sa samo 27 godina bila je predsednica Antifašističkog fronta žena Srbije (AFŽ). Obavljala je dužnost sekretara Saveza komunista Srbije od 1968 do 1972 godine. Perović se posvetila istorijskom istraživanju i postala poznata kao stručnjak za srpsku istoriju 19. veka, kao i srpsku savremenu istoriju.
Od 1976. do 1998. radila je na Institutu za noviju istoriju Srbije.
Foto: printscreen
Dejan Tiago Stanković srpski i portugalski pisac i književni prevodilac preminuo je 21. decembra u 58. godini života.
Rođen je u Beogradu 1965, gde je živeo dok nije diplomirao arhitekturu kojom se potom, kako je naveo u svojoj biografiji nikada nije bavio.
Živeo je i voleo Lisabon, pa je dobio i njihovo državljanstvo, a kako je pisao "gledali su ga kao svog”.
Prema vlastitim rečima spisateljski zanat je naučio od najboljih, prevodeći književna dela.
Objavio sam knjigu pripovedaka „Odakle sam bila, više nisam“ i roman „Eštoril“, koji je preveden na velike svetske jezike i nagrađen u Srbiji i Velikoj Britaniji, a u Portugalu je, na šta sam osobito ponosan, ušao u školsku lektiru – naveo je Tiago između ostalog u svojoj biografiji.
Foto: Tanjug/DIMITRIJE GOLL
Dugogodišnji direktor Savezne Uprave carina Savezne Republike Jugoslavije Mihalj Kertes preminuo je 29. decembra u 75. godini života.
Rođen je 29. avgusta 1947. godine u Bačkoj Palanci. Završio je osnovnu i srednju školu, kao i višu „Školu za Upravljanje“, smer socijalni rad, u rodnom gradu.
Počeo je da radi kao socijalni radnik u gradskoj administraciji, postao član Saveza komunista Jugoslavije 1974. Na lokalnom nivou je napredovao do pozicije sekretara gradskog komiteta Saveza komunista, za koga je postavljen 1986. godine.
Kao dugogodišnji direktor Savezne Uprave carina Savezne Republike Jugoslavije, obezbeđivao je logističku i finansijsku podršku za navodno razne tajne operacije tadašnjeg režima
Tokom transformacije Komunističke partije u Socijalističku partiju Srbije, postao je pobornik Miloševićeve politike. Njegov uspon u visoku politiku je počeo tokom Antibirokratske revolucije, ustanka protiv „starog režima“ i podržavajući Miloševićevu politiku - započeo proteste u Bačkoj Palanci i vodio proteste do Novog Sada.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Prof. dr Vojislav Šešelj, predsednik Srpske radikalne stranke (SRS), izneo je jezivu prognozu kada su u pitanju međunarodni odnosi, raskrinkavši pritom ulogu Sjedinjenih Američkih Država u svemu tome.
27.02.2026
23:41
Strava i užas u Inđiji - blokaderi iz grupe "Građanin" na brutalan način su na proslavi ove organizacije pretukli jednog od svojih, a potom zabranili da bude pozvana Hitna pomoć.
27.02.2026
23:25
Dragan Gagi Jovanović, nekada jedan od boljih glumaca, a sada samo blokader koji se pojavljuje na različitim okupljanjima zgubidana kako bi glumio klovna, pošteno se izblamirao u Boru.
27.02.2026
21:40
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić završio je dvodnevnu posetu Kazahstanu, a na aerodromu u Astani ispratio ga je predsednik Vlade Republike Kazahstan Olžas Bektenov.
27.02.2026
21:09
Licemerju blokadera i njihovih saradnika u okviru državnih institucija definitivno nema kraja, a najnoviji primer dvostrukih aršina to samo dodatno potvrđuje.
27.02.2026
20:28
Marko Nikolić je nadigrao Andreja Bedića u finalu Exatlona sa 3:1 i tako postao prvi pobednik.
27.02.2026
22:55
Finalisti su izneli očekivanja pred početak borbe za trofej u Exatlonu.
27.02.2026
22:12
Nevena Petrović je priznala da je usamljena među Plavima u finalu Exatlona.
27.02.2026
21:51
Eliminisani takmičari Exatlona iznenadili su prisutne time što su se pojavili na poligonu kako bi podržali finaliste.
27.02.2026
21:14
Nakon što je napustio najveći sportski rijaliti na svetu, Radojica Lazić susreo se sa svojim velikim prijateljem Jovanom Radulovićem Jodžirom.
27.02.2026
18:30
Prošle sedmice u Informerovoj popularnoj emisiji "Na merama" otkrili smo vam sa kim sedi okoreli blokader Jovo Bakić, šta kupuje voditeljka Marija Veljković, kakve su reakcije prolaznika na fudbalera Marka Arnautovića, kako glumica blokaderka Svetlana Bojković glumata u privatnom životu, na koji način se opušta advokat Toma Fila...
27.02.2026
10:16
Profesor doktor Vladan Petrov, predsednik Ustavnog suda gostujući u Prvim info komentarisao je situaciju u državi i način na koji mediji plasiraju informacije.
27.02.2026
09:56
Dejan Jelača, srpski glumac koji živi i radi u Americi gostujući u Info jutru otkrio je kakav je život preko okeana i kako Amerikanci gledaju na poteze svog predsednika Donalda Trampa.
26.02.2026
12:00
Miljan Damjanović, potpredsednik SRS i Marko Šćepanović, savetnik ministra Ivice Dačića gostujući u Info jutru komentarisali su zlurade komentare na račun zdravstvenog stanja ministra spoljnih poslova.
26.02.2026
10:53
Pripadnici policije u saradnji sa Upravom kriminalne policije uhapsili su R.S.(28) po nalogu Višeg Javnog tužilaštva zbog sumnje da je izvršio krivično delo teško ubistvo.
27.02.2026
22:10
Đorđe Ždrale (50), višestruko osuđivani Sarajlija, kao i njegov prijatelj Zoran Šljivić, optuženi su za nanošenje povreda dvojici mladića, koje su brutalno pretukli 2024. u Istočnom Sarajevu.
27.02.2026
21:00
Toni R. (56), vatrogasac u penziji, jutros je u krvavom piru presudio svojoj supruzi a zatim i sebi, a sve je počelo time što je prvo napao svoju majku Grozdanu R. (79).
27.02.2026
17:34
Nesvakidašnja tuča dogodila se na Klinici za dečiju hirurgiju u Prištini.
27.02.2026
19:35
Pripadnici policije su, nakon više sati opsade zgrade grade u Ulici Vuka Karadžića u Podgorici, u kojoj su prostorije filijale Prve banke i stan biznismena Aca Đukanovića brata Mila Đukanovića, napustili lokaciju.
27.02.2026
20:53
Predsednik SAD Donald Tramp izjavio je da nije zadovoljan ponašanjem Irana, ali da se tokom dana očekuju novi razgovori o nuklearnom programu Teherana.
27.02.2026
23:00
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da ruske obaveštajne službe raspolažu informacijama o mogućim planovima Kijeva za sabotažu gasovoda "Plavi tok" i "Turski tok".
27.02.2026
22:30
Rusija će pažljivo pratiti eventualnu realizaciju planova o prenosu nuklearnog oružja Ukrajini, kao i moguću ulogu Velike Britanije u tome, izjavio je ambasador Rusije u Londonu Andrej Kelin za televiziju "Rusija 1".
27.02.2026
22:00
Rat u Ukrajini, 1465. dan.
27.02.2026
21:43
Zvanični carski arhivi priznaju samo dvoje dece Katarine Velike i Petra III, Pavla i Anu. Međutim, život slavne ruske carice obeležili su i skandali oko njene vanbračne dece.
27.02.2026
17:05
Holivudska diva Elizabet Tejlor ostala je upamćena, ne samo po filmovima i burnim ljubavima, već i po čuvenom dijamantu od 69 karata koji je nosila kao simbol glamura i strasti.
27.02.2026
16:10
Niv Kembel otkriva koje su poznate uloge odbila tokom karijere, uključujući Laru Kroft i "Perl Harbor" i priznaje da su te odluke bile teške, ali nužne.
27.02.2026
15:17
Od Andrića do Nemanjića, domaće serije obradile su živote i stvaralaštvo velikana čija su dela oblikovala srpsku književnost i istoriju.
27.02.2026
14:31
Reditelj Predrag Gaga Antonijević demantovao je navode portala Danas i istakao da je iz UFUS-a istupio pre incidenta sa Goranom Markovićem.
27.02.2026
14:04
Grad svetlosti navikao je na umetničke ispade, ali čak je i Pariz ovog puta ostao bez teksta. Influenserka Koko Kendal objavila video koji je brzinom munje obišao internet i izazvao pravu buru reakcija.
27.02.2026
20:20
Posna salata sa pečenom paprikom i kikirikijem donosi savršenu ravnotežu ukusa i tekstura. Pripremite je kao predjelo ili laganu večeru.
27.02.2026
19:40
Bore oko usana, poznate kao perioralne bore, često su među prvim znacima starenja kože i lako uočljive. One nastaju prirodno kao posledica mimike i protoka vremena, ali s vremenom postaju izraženije, menjajući celokupan izgled lica.
27.02.2026
18:20
Šest nedelja star zlatni retriver Bernardo postao je internet senzacija zbog svog neobičnog krzna. U videu objavljenom na Instagramu ponosno pokazuje svoje retke zlatno-crne šare.
27.02.2026
17:40
Kejt Midlton je, kao i uvek, zablistala u moćnom bordo stajlingu, dok su upečatljivi žuti detalji privukli svu pažnju.
27.02.2026
22:20
Bivša rijaliti učesnica Slađa Lazić Poršelina progovorila je o Maji Marinković i Jovani Cvijanović, pa otkrila detalje iz njihovog odnosa koje je malo ko znao.
27.02.2026
22:51
Tiktokerski trio "Braća Ardžik" priredio je nesvakidašnje iznenađenje pevačici Lepoj Lukić.
27.02.2026
22:30
Pevačica Suzana Jovanović otvoreno je govorila o tome koliko joj nedostaje pokojni suprug Saša Popović i kako se nosi sa ogromnim bolom nakon njegove smrti.
27.02.2026
21:35
Voditeljka Suzana Mančić otkrila je istinu o luksuznom automobilu marke "Porše" koji je svojevremeno kupio od nje Aleksandar Knežević Knele, žestoki momak devedesetih godina.
27.02.2026
21:22
Bivši rijaliti učesnik Kristijan Golubović otkrio je da je tokom boravka na "Farmi" istovremeno bio sa starletom Stanijom Dobrojević i još nekoliko devojaka.
27.02.2026
20:36
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar