Tehnologija užurbano napreduje. Naša realnost danas je preplavljena stvarima o kojima smo pre nekoliko decenija mogli samo da sanjamo. S obzirom da je razvoj tehnologije u poslednjih 30 godina ogroman, zapitali smo se kako će svet izgledati za 26 godina, 2050.
1. Nanotehnologija
Tokom godina naučnici su postigli vrlo uzbudljiva otkrića vezana za veliki broj novih aplikacija za nanotehnologiju. Nanotehnologija ima tu mogućnost da menja život kakav danas poznajemo. Eksperti na ovom području veruju da će roboti u budućnosti moći da se ugrade u naš mozak. Na taj način, naš mozak i kompjuter biće jedno. Na taj način ljudi će postati vrlo moćna bića sa pristupom neograničenom broju informacija. Na taj način nalaziće rešenja koja naš mozak danas ne može da reši. Ako nanotehnologija dostigne taj nivo, možda u budućnosti neće biti potrebe za mobilnim telefonima, digitronima i tome slično. Čini se kao da matematika neće biti univerzalni izazov.
2. 3D štamparska tehnologija
Sledeće što možemo da očekujemo u budućnosti je uzdizanje 3D štamparske tehnologije. Ova tehnologija već je prilično napredovala, ali šanse da će još više napredovati do 2050. su ogromne. Sada imamo sve moguće alate i mašine za 3D štampu, ali u budućnosti ćemo moći da štampamo još više alata, a možda čak i prevozna sredstva, ukoliko se pojave veće mašine. Tehnologija će biti svima dostupna koji možda žele 3D štampač. Mogućnosti za to šta može biti otštampano su neograničene. Sa takvim štampačima svako moći sam sebi da štampa nameštaj, ili čak oružje. Čak postoje indicije da se napravi 3D štampač za hranu. To bi mogao da bude kraj za glad u svetu, bez obzira na globalno zagrevanje.
Foto: shutterstock
3. Medicina
Do 2050. neizbežnost smrti biće možda stvar prošlosti. Mozak će biti povezan sa kompjuterom pomoću nove tehnologije. Informacije koje se nalaze u našem mogu da se transportuju u kompjuter. To znači da svi podaci, uključujući i memoriju, mogu da budu ubačene u drugo biće. Na taj način, najbolji umovi iz svake oblasti biće sačuvani i moći će da nastave da rade na inovacijama. Sa druge strane, ozbiljne bolesti kao što je rak mogu biti izlečene. Jedina loša strana ovog razvoja je ta što je svaka nova tehnologija veoma skupa kada se pojavi prvi put. Problem je taj što većina nas neće imati pristup ovoj tehnologiji koja će doslovno moći da spašava živote.
4. Transport
Do 2050. transportna vozila doživeće ogromne promene. Eksperimenti kao što je auto koji sam vozi već se razvijaju u kompanijama kao što je Tesla. Zato nije teško poverovati da će ova tehnologija do 2050. godine uveliko biti u opticaju. Ova nova tehnologija drastično će uticati na broj poginulih u saobraćaju. Sa druge strane, ljudi koji neće morati da upravljaju vozilima moći će mnogo više da uživaju u vožnji i da vreme provedeno u saobraćaju iskoriste kao svoje slobodno vreme. Poseban vid futurističkog transporta su vozovi koji će putovati neverovatnom brzinom od 310 km na čas i to pod zemljom.
5. Gorivo
Energija koja će se koristiti u transportu biće obnovljena. Trenutno, ceo svet je zaražen globalnim zagrevanjem, toliko da preti da uništi prirodne izvore. Zbog toga je važno da nađemo mnogo održiviji izvor energije. Velike kompanije koje se bave vozilima već sada pokušavaju da pronađu načine da se zagađenje smanji. Jedna kompanija radi na tome da se potpuno ukine korišćenje fosilnih goriva.
6. Istraživanje svemira
Uz pomoć svega ovoga što je do sada urađeno 2050. godine svemirski turizam biće realnost za one koji će to moći sebi da prijušte. Za destinacije za odmor nudiće se Mars i Mesec. Ipak, putovanje van Zemljine orbite biće vrlo skup, pa će moći da ga priušte samo oni koji su izuzetno bogati.
Foto: Shutterstock
7. Veštačka inteligencija
Veštačka inteligencija već sada je napredovala mnogo više nego sve drugo što smo do sada spomenuli. Tokom godina, taj razvoj biće sve veći. Eksperti iz ove oblasti veruju da će veštačka inteligencija nadmašiti moć ljudskog mozga. Naučnici još uvek treba da otkriju kako da najvažnije delove ljudskog mozga usade u robota pre nego što oni postanu deo naše svakodnevnice. Ipak, promene koje donosi veštačka inteligencija poromeniće izgled radnika. Na taj način potražnja za radnom snagom radikalno će se promeniti. Kako stvri stoje, oko polovine poslova koje sada obavljaju ljudi, izumreće. Njih će obavljati mašine i roboti.
8. Obrazovanje
Kao što se menja tržište i potreba za određenom vrstom profila radnika, tako će se menjati i obrazovni sistem. Već sada se povećava učenje o digitalizaciji, a to je naročito bilo izraženo u vreme pandemije. Do 2050. godine potpuno digitalne učionice biće uobičajena stvar. Neće postojati potreba za knjigama, a umesto njih koristiće se tableti i laptopovi. Na taj način obrazovanje će biti globalizovano.
Šta se događa sa nama samo trenutak pre nego što umremo? Odgovor na ovo pitanje zavisi od toga na koji način smo umrli, pa prema tome postoji nekoliko različitih odgovora.
Zbog visokog sadržaja omega-3 masnih kiselina, proteina, vitamina B12 i selena, sardine spadaju u vrlo moćne čuvare zdravlja, ali nije ih dobro jesti ako imate određene probleme.
Ušli smo u april sa retrogradnim Merkurom, a astrolozi nagoveštavaju da će određeni znakovi Zodijaka imati više sreće na finansijskom planu nego ostali.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Šta se događa sa nama samo trenutak pre nego što umremo? Odgovor na ovo pitanje zavisi od toga na koji način smo umrli, pa prema tome postoji nekoliko različitih odgovora.
Tokom predizborne debate na tajkunskoj N1, u kojoj ju je potpredsednica GO SNS-a Ana Brnabić doslovno patosirala činjenicama, kandidatkinja blokadera i rektorka Univerziteta umetnosti Mirjana Nikolić pokazala je da ne zna ni osnovnu gramatiku srpskog jezika!
Ruske bespilotne letelice tokom noći i jutra napale su više ukrajinskih gradova – eksplozije su odjekivale u Kijevu, Borispolju i Zaporožju, dok su lokalni izvori prijavili detonacije i u Lucku.
Na Beogradskom univerzitetu izbio je nezapamćeni skandal koji direktno razotkriva kako se u samom vrhu akademske zajednice trguje uticajem, krši zakon i uništavaju sudbine najboljih studenata zarad fotelja i predstojećih izbora za rektora.
Novi skandalozni audio-snimak sa njihovog takozvanog „plenuma“ ogolio je pravu istinu o mutnim poslovima i čistom biznisu koji se krije iza blokaderskih protesta!
Novi talas pljuvačine i međusobnih optužbi u redovima blokadera zapalio je društvene mreže, a glavna meta je prvak blokaderske liste Ilija Srdanović, čiji su skandalozni, agresivni i nepripremljeni nastupi u javnosti izazvali bes i podsmeh među simpatizerima opozicije.
TV duel između Ane Brnabić, treće na listi „Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija“, i rektorke Univerziteta umetnosti u Beogradu i devedesete na listi opozicije Mirjane Nikolić, ogolio je svu njihovu nekompetentnost, licemerje i politički amaterizam.
Dom zdravlja Bogatić dobio je novo, savremeno opremljeno sanitetsko vozilo u okviru velike nabavke Ministarstva zdravlja, čime su značajno unapređeni uslovi za zbrinjavanje i transport pacijenata sa teritorije opštine Bogatić.
Despot Đurađ Branković, koji je stolovao u Smederevu, poslednjoj srpskoj srednjovekovnoj prestonici, kraj Dunava je podigao dvor koji grandioznošću i arhitekturom i danas pleni, ali je malo poznato da je bio vlasnik najveće srednjovekovne srpske biblioteke.
U udesu koji se dogodio sinoć oko 20 časova u Ulici patrijarha Dimitrija u Rakovici, teže povrede zadobio je M. S. (53) kada je na njega automobilom "reno klio" naleteo L. G. (21).
Filip J. (25), Zoran N. (35), Ivan M. (24), M. S. (27), Leo J. (29); Aleksa K. (24) i Marko N. (31) uhapšeni su u Španiji zbog sumnje da su oteli i mučili dvojicu muškaraca. Srbu su uhapšeni nakon što je policija upala u iznajmljenu vilu, a krvav i go muškarac iskočio pred njih panično tražeći pomoć, dok se drugi koji je bio zatočen u kući oglasio jezivim krikom.
N. L. (38), vozač automobila koji je, kako se sumnja, u alkoholisanom stanju usmrtio motociklistu iz Lunovog sela Marka T. (21) u teškoj saobraćajnoj nesreći kod Užica, izneo je svoju odbranu tokom saslušanja u policiji.
Lažni lekari ponovo vrebaju građane širom Srbije, a prevaranti gotovo uvek koriste isti scenario – teško povređeni član porodice i hitna operacija. Takav slučaj zabeležen je i u Beogradu, gde je uhapšen muškarac osumnjičen da je sa saučesnicima od dve osobe uzeo novac i zlato.
Predsednik SAD Donald Tramp iskoristio je obilazak Bele kuće sa kineskim predsednikom Si Đinpingom da ga odvede do mesta na kojem bi trebalo da stoji portret njegovog prethodnika Džozefa Bajdena i pokaže mu – sliku mašine za automatsko potpisivanje.
Rusija bi već u narednim mesecima mogla da izvede ograničeni vojni napad na jednu ili više članica NATO koje se graniče sa njom, upozorila je danska vojna obaveštajna služba FE u novoj proceni pretnje.
Kineski predsednik Si Đinping objavio je posle razgovora sa predsednikom SAD Donaldom Trampom u Beloj kući da su kineski i američki ekonomski timovi postigli novi zajednički dogovor, ocenjujući da je rezultat pregovora dobra vest ne samo za dve najveće svetske ekonomije već i za čitavo globalno tržište.
Predsednik Francuske Emanuel Makron demantovao je dramatične navode da je CIA upozorila Pariz na mogući ruski napad dronovima iz civilnih brodova na jug Evrope.
Postoje knjige koje se pročitaju jednom i zaborave, ali i one kojima se čitaoci vraćaju godinama, koje se prenose iz generacije u generaciju i čije se stranice iznova otvaraju i dugo nakon što su prvi put objavljene.
Preminuo je Husnija Hašimović, glumac kojeg su čitave generacije gledalaca s ponosom pamtile i obožavale po kultnoj ulozi Merdžana u filmu "Dom za vešanje".
Pevačica Stojanka Stoja Novaković pretrpela je veliki stres kada je postala udovica, te su je roditelji njenog pokojnog supruga izbacili na ulicu sa detetom.
Pevačica Nataša Bekvalac proslavila je svoj 46. rođendan, a intimnom slavlju prisustvovala je i pevačica Aleksandra Prijović koja je uživala u Natašinom pevanju.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.