Tehnologija užurbano napreduje. Naša realnost danas je preplavljena stvarima o kojima smo pre nekoliko decenija mogli samo da sanjamo. S obzirom da je razvoj tehnologije u poslednjih 30 godina ogroman, zapitali smo se kako će svet izgledati za 26 godina, 2050.
1. Nanotehnologija
Tokom godina naučnici su postigli vrlo uzbudljiva otkrića vezana za veliki broj novih aplikacija za nanotehnologiju. Nanotehnologija ima tu mogućnost da menja život kakav danas poznajemo. Eksperti na ovom području veruju da će roboti u budućnosti moći da se ugrade u naš mozak. Na taj način, naš mozak i kompjuter biće jedno. Na taj način ljudi će postati vrlo moćna bića sa pristupom neograničenom broju informacija. Na taj način nalaziće rešenja koja naš mozak danas ne može da reši. Ako nanotehnologija dostigne taj nivo, možda u budućnosti neće biti potrebe za mobilnim telefonima, digitronima i tome slično. Čini se kao da matematika neće biti univerzalni izazov.
2. 3D štamparska tehnologija
Sledeće što možemo da očekujemo u budućnosti je uzdizanje 3D štamparske tehnologije. Ova tehnologija već je prilično napredovala, ali šanse da će još više napredovati do 2050. su ogromne. Sada imamo sve moguće alate i mašine za 3D štampu, ali u budućnosti ćemo moći da štampamo još više alata, a možda čak i prevozna sredstva, ukoliko se pojave veće mašine. Tehnologija će biti svima dostupna koji možda žele 3D štampač. Mogućnosti za to šta može biti otštampano su neograničene. Sa takvim štampačima svako moći sam sebi da štampa nameštaj, ili čak oružje. Čak postoje indicije da se napravi 3D štampač za hranu. To bi mogao da bude kraj za glad u svetu, bez obzira na globalno zagrevanje.
Foto: shutterstock
3. Medicina
Do 2050. neizbežnost smrti biće možda stvar prošlosti. Mozak će biti povezan sa kompjuterom pomoću nove tehnologije. Informacije koje se nalaze u našem mogu da se transportuju u kompjuter. To znači da svi podaci, uključujući i memoriju, mogu da budu ubačene u drugo biće. Na taj način, najbolji umovi iz svake oblasti biće sačuvani i moći će da nastave da rade na inovacijama. Sa druge strane, ozbiljne bolesti kao što je rak mogu biti izlečene. Jedina loša strana ovog razvoja je ta što je svaka nova tehnologija veoma skupa kada se pojavi prvi put. Problem je taj što većina nas neće imati pristup ovoj tehnologiji koja će doslovno moći da spašava živote.
4. Transport
Do 2050. transportna vozila doživeće ogromne promene. Eksperimenti kao što je auto koji sam vozi već se razvijaju u kompanijama kao što je Tesla. Zato nije teško poverovati da će ova tehnologija do 2050. godine uveliko biti u opticaju. Ova nova tehnologija drastično će uticati na broj poginulih u saobraćaju. Sa druge strane, ljudi koji neće morati da upravljaju vozilima moći će mnogo više da uživaju u vožnji i da vreme provedeno u saobraćaju iskoriste kao svoje slobodno vreme. Poseban vid futurističkog transporta su vozovi koji će putovati neverovatnom brzinom od 310 km na čas i to pod zemljom.
5. Gorivo
Energija koja će se koristiti u transportu biće obnovljena. Trenutno, ceo svet je zaražen globalnim zagrevanjem, toliko da preti da uništi prirodne izvore. Zbog toga je važno da nađemo mnogo održiviji izvor energije. Velike kompanije koje se bave vozilima već sada pokušavaju da pronađu načine da se zagađenje smanji. Jedna kompanija radi na tome da se potpuno ukine korišćenje fosilnih goriva.
6. Istraživanje svemira
Uz pomoć svega ovoga što je do sada urađeno 2050. godine svemirski turizam biće realnost za one koji će to moći sebi da prijušte. Za destinacije za odmor nudiće se Mars i Mesec. Ipak, putovanje van Zemljine orbite biće vrlo skup, pa će moći da ga priušte samo oni koji su izuzetno bogati.
Foto: Shutterstock
7. Veštačka inteligencija
Veštačka inteligencija već sada je napredovala mnogo više nego sve drugo što smo do sada spomenuli. Tokom godina, taj razvoj biće sve veći. Eksperti iz ove oblasti veruju da će veštačka inteligencija nadmašiti moć ljudskog mozga. Naučnici još uvek treba da otkriju kako da najvažnije delove ljudskog mozga usade u robota pre nego što oni postanu deo naše svakodnevnice. Ipak, promene koje donosi veštačka inteligencija poromeniće izgled radnika. Na taj način potražnja za radnom snagom radikalno će se promeniti. Kako stvri stoje, oko polovine poslova koje sada obavljaju ljudi, izumreće. Njih će obavljati mašine i roboti.
8. Obrazovanje
Kao što se menja tržište i potreba za određenom vrstom profila radnika, tako će se menjati i obrazovni sistem. Već sada se povećava učenje o digitalizaciji, a to je naročito bilo izraženo u vreme pandemije. Do 2050. godine potpuno digitalne učionice biće uobičajena stvar. Neće postojati potreba za knjigama, a umesto njih koristiće se tableti i laptopovi. Na taj način obrazovanje će biti globalizovano.
Šta se događa sa nama samo trenutak pre nego što umremo? Odgovor na ovo pitanje zavisi od toga na koji način smo umrli, pa prema tome postoji nekoliko različitih odgovora.
Zbog visokog sadržaja omega-3 masnih kiselina, proteina, vitamina B12 i selena, sardine spadaju u vrlo moćne čuvare zdravlja, ali nije ih dobro jesti ako imate određene probleme.
Ušli smo u april sa retrogradnim Merkurom, a astrolozi nagoveštavaju da će određeni znakovi Zodijaka imati više sreće na finansijskom planu nego ostali.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Šta se događa sa nama samo trenutak pre nego što umremo? Odgovor na ovo pitanje zavisi od toga na koji način smo umrli, pa prema tome postoji nekoliko različitih odgovora.
Moćne poruke predsednika Srbije Aleksandra Vučića odjeknule su u čitavom svetu nakon što je uticajni američki medij Foks njuz (Fox news) danas objavio njegov autorski tekst.
Gledalačko-obaveštajna služba Informera (GOSI) došla je do šokantnih informacija u vezi sa blokaderskim protestom koji je zakazan za sutra, na beogradskom trgu Slavija.
Administracija Donalda Trampa mogla bi uskoro da imenuje penzionisanog brigadnog generala Ronalda Džonsona za novog ambasadora SAD u Bosni i Hercegovini.
O aktuelnim političkim i društvenim temama u emisiji na Kurir televiziji govorili su Branislav Lečić, glumac i Uglješa Mrdić, predsednik Odbora za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu.
Kompanija Ekspo 2027 saopštila je danas da su sproveli otvoreni međunarodni postupak javne nabavke za usluge globalne PR agencije, čiji je cilj međunarodna promocija specijalizovane izložbe Ekspo 2027 na ključnim svetskim tržištima, ali i Beograda i Srbije kao domaćina, na globalnoj sceni.
Vojislav Škrbić, poznatiji kao Voja iz Kaća, ubijen je 22. maja 2014. godine, ispred novosadskog kafića "Gondola", a tom prilikom je ranjen Todor Tucakov (39).
Na pružnom prelazu na izlasku iz Kučeva, kod sela Neresnica, oko 21 sat dogodila se saobraćajna nesreća u kojoj je S. L. (27) iz sela Gložana, džipom naleteo na teretni voz.
Evropsku uniju i Ujedinjeno Kraljevstvo mogao bi da pogodi novi talas energetske krize, ocenio je Kiril Dmitrijev, specijalni predstavnik ruskog predsednika za investiciono-ekonomsku saradnju sa inostranstvom i generalni direktor Ruskog fonda za direktne investicije.
Anita Orban, ministarka spoljnih poslova Mađarske, izjavila je da je otvorena za susret sa šefom ruske diplomatije Sergejom LavrovIm, s obzirom na to da je Rusija važan partner Mađarske.
Američki predsednik Donald Tramp najverovatnije neće napasti Kubu, već će tamo pokušati da ponovi venecuelanski scenario, rekao je bivši američki diplomata Džim Džatras u intervjuu za RIA Novosti.
Portparol iranskog Ministarstva spoljnih poslova Esmail Bagei istakao je danas u poruci upućenoj nemačkom predsedniku Frank-Valteru Štajnmajeru da rat Sjedinjenih Američkih Država i Izraela protiv Irana flagrantno krši Povelju Ujedinjenih nacija.
Velimir Bata Živojinović je od uloge u filmu "Valter brani Sarajevo" (1972) zaradio 4.800 dolara, što je u to vreme bilo jednako sa 53 prosečnih srpskih plata.
Glumac Slaviša Čurović dobio je niz uvreda i pretnji smrću na Fejsbuk profilu zato što je podelio stavove o referendumu 21. maja 2006. godine i nezavisnosti Crne Gore, koji su su suprotni crnogorskim ekstremistima.
Denseri Gagi Đogani i pevač Ivan Gavrilović za Informer otvorili su dušu o svojim životima, te se Gavrilović tom priikom dotakao i pomirenja sa suprugom Marinom.
Pevačica Sanja Maletić pre dve godine uspela je da se ostvari u ulozi majke u 52. godini, a na tome se i dan danas zahvaljuje Bogu, te je sada posetila sveto mesto.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar