Tehnologija užurbano napreduje. Naša realnost danas je preplavljena stvarima o kojima smo pre nekoliko decenija mogli samo da sanjamo. S obzirom da je razvoj tehnologije u poslednjih 30 godina ogroman, zapitali smo se kako će svet izgledati za 26 godina, 2050.
1. Nanotehnologija
Tokom godina naučnici su postigli vrlo uzbudljiva otkrića vezana za veliki broj novih aplikacija za nanotehnologiju. Nanotehnologija ima tu mogućnost da menja život kakav danas poznajemo. Eksperti na ovom području veruju da će roboti u budućnosti moći da se ugrade u naš mozak. Na taj način, naš mozak i kompjuter biće jedno. Na taj način ljudi će postati vrlo moćna bića sa pristupom neograničenom broju informacija. Na taj način nalaziće rešenja koja naš mozak danas ne može da reši. Ako nanotehnologija dostigne taj nivo, možda u budućnosti neće biti potrebe za mobilnim telefonima, digitronima i tome slično. Čini se kao da matematika neće biti univerzalni izazov.
2. 3D štamparska tehnologija
Sledeće što možemo da očekujemo u budućnosti je uzdizanje 3D štamparske tehnologije. Ova tehnologija već je prilično napredovala, ali šanse da će još više napredovati do 2050. su ogromne. Sada imamo sve moguće alate i mašine za 3D štampu, ali u budućnosti ćemo moći da štampamo još više alata, a možda čak i prevozna sredstva, ukoliko se pojave veće mašine. Tehnologija će biti svima dostupna koji možda žele 3D štampač. Mogućnosti za to šta može biti otštampano su neograničene. Sa takvim štampačima svako moći sam sebi da štampa nameštaj, ili čak oružje. Čak postoje indicije da se napravi 3D štampač za hranu. To bi mogao da bude kraj za glad u svetu, bez obzira na globalno zagrevanje.
Foto: shutterstock
3. Medicina
Do 2050. neizbežnost smrti biće možda stvar prošlosti. Mozak će biti povezan sa kompjuterom pomoću nove tehnologije. Informacije koje se nalaze u našem mogu da se transportuju u kompjuter. To znači da svi podaci, uključujući i memoriju, mogu da budu ubačene u drugo biće. Na taj način, najbolji umovi iz svake oblasti biće sačuvani i moći će da nastave da rade na inovacijama. Sa druge strane, ozbiljne bolesti kao što je rak mogu biti izlečene. Jedina loša strana ovog razvoja je ta što je svaka nova tehnologija veoma skupa kada se pojavi prvi put. Problem je taj što većina nas neće imati pristup ovoj tehnologiji koja će doslovno moći da spašava živote.
4. Transport
Do 2050. transportna vozila doživeće ogromne promene. Eksperimenti kao što je auto koji sam vozi već se razvijaju u kompanijama kao što je Tesla. Zato nije teško poverovati da će ova tehnologija do 2050. godine uveliko biti u opticaju. Ova nova tehnologija drastično će uticati na broj poginulih u saobraćaju. Sa druge strane, ljudi koji neće morati da upravljaju vozilima moći će mnogo više da uživaju u vožnji i da vreme provedeno u saobraćaju iskoriste kao svoje slobodno vreme. Poseban vid futurističkog transporta su vozovi koji će putovati neverovatnom brzinom od 310 km na čas i to pod zemljom.
5. Gorivo
Energija koja će se koristiti u transportu biće obnovljena. Trenutno, ceo svet je zaražen globalnim zagrevanjem, toliko da preti da uništi prirodne izvore. Zbog toga je važno da nađemo mnogo održiviji izvor energije. Velike kompanije koje se bave vozilima već sada pokušavaju da pronađu načine da se zagađenje smanji. Jedna kompanija radi na tome da se potpuno ukine korišćenje fosilnih goriva.
6. Istraživanje svemira
Uz pomoć svega ovoga što je do sada urađeno 2050. godine svemirski turizam biće realnost za one koji će to moći sebi da prijušte. Za destinacije za odmor nudiće se Mars i Mesec. Ipak, putovanje van Zemljine orbite biće vrlo skup, pa će moći da ga priušte samo oni koji su izuzetno bogati.
Foto: Shutterstock
7. Veštačka inteligencija
Veštačka inteligencija već sada je napredovala mnogo više nego sve drugo što smo do sada spomenuli. Tokom godina, taj razvoj biće sve veći. Eksperti iz ove oblasti veruju da će veštačka inteligencija nadmašiti moć ljudskog mozga. Naučnici još uvek treba da otkriju kako da najvažnije delove ljudskog mozga usade u robota pre nego što oni postanu deo naše svakodnevnice. Ipak, promene koje donosi veštačka inteligencija poromeniće izgled radnika. Na taj način potražnja za radnom snagom radikalno će se promeniti. Kako stvri stoje, oko polovine poslova koje sada obavljaju ljudi, izumreće. Njih će obavljati mašine i roboti.
8. Obrazovanje
Kao što se menja tržište i potreba za određenom vrstom profila radnika, tako će se menjati i obrazovni sistem. Već sada se povećava učenje o digitalizaciji, a to je naročito bilo izraženo u vreme pandemije. Do 2050. godine potpuno digitalne učionice biće uobičajena stvar. Neće postojati potreba za knjigama, a umesto njih koristiće se tableti i laptopovi. Na taj način obrazovanje će biti globalizovano.
Šta se događa sa nama samo trenutak pre nego što umremo? Odgovor na ovo pitanje zavisi od toga na koji način smo umrli, pa prema tome postoji nekoliko različitih odgovora.
Zbog visokog sadržaja omega-3 masnih kiselina, proteina, vitamina B12 i selena, sardine spadaju u vrlo moćne čuvare zdravlja, ali nije ih dobro jesti ako imate određene probleme.
Ušli smo u april sa retrogradnim Merkurom, a astrolozi nagoveštavaju da će određeni znakovi Zodijaka imati više sreće na finansijskom planu nego ostali.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Šta se događa sa nama samo trenutak pre nego što umremo? Odgovor na ovo pitanje zavisi od toga na koji način smo umrli, pa prema tome postoji nekoliko različitih odgovora.
Kijev je tokom noći i jutra bio pod snažnim raketnim i dronovskim udarima, a prema navodima ruskih vojnih dopisnika, glavni ciljevi bili su energetski objekti u prestonici i okolini.
Ukrajina svake godine gubi oko 800.000 ljudi, upozorio je ukrajinski ekonomista i finansijski analitičar Aleksej Kušč, navodeći da se demografski pad već direktno preliva na ekonomiju, kupovnu moć građana i razvoj biznisa.
Blokaderski profesor Čedomir Čupić potpuno je ogolio blokadere i priznao ono što je narodu odavno jasno - da iza svega stoje jeftine političke manipulacije, kalkulanti i preletači koji gledaju samo sopstveni interes.
Filozof i književnik Filip Grbić potpuno je demontirao blokadere, poručivši da je proteklog vikenda došlo do istorijskog preokreta na političkoj sceni Srbije.
Potpredsednik Vlade Italije i ministar infrastrukture i transporta, Mateo Salvini, stiže sutra u dvodnevnu zvaničnu posetu Beogradu! Reč je o jednom od najuticajnijih, najžešćih i najharizmatičnijih političara Evrope, čoveku koji godinama vodi beskompromisnu borbu za suverenitet svoje zemlje, tradiciju i bezbednost građana.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić sastaće se danas u Beogradu sa potpredsednikom Saveta ministara u Vladi Republike Italije i ministrom infrastrukture i saobraćaja Mateom Salvinijem.
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" otkrili smo vam čime se sada bavi novinarka blokaderka Ana Mihajlovski, iza čega se skriva njen kolega blokader Slobodan Georgiev, kako se opušta “blokader junior” Aleksej Bjelogrlić, koji su izvori prihoda još jednog blokadera, glumca Nikole Đurička, gde se kreće i šta vozi najbolji prijatelj rektora politikanta Vladana Đokića, Nebojša Bojović.
Jovana (39) i Vladimir (46) Tomanović iz Loznice nisu imali još rešeno stambeno pitanje, a već su bili roditelji tri dečaka. Vasilije, Maksim i Despot ubrzo su dobili i brata Lazara, pa Evu, a početkom decembra im stiže još jedan brat ili sestra!
Tokom izvođenja radova na redovnom održavanju u Mis Irbijevoj ulici (Zvezdara), na delu od Marčanske do Ulice Vojislava Ilića, od danas do 17. jula doći će do promena u radu linija javnog prevoza.
Kada monstrumi u naletu bolesne ljubomore, posesivnosti ili želje za kontrolom zverski likvidiraju osobu koju su navodno voleli, prva karta na koju igraju u sudnici jeste neuračunljivost. Međutim, forenzička psihijatrija poseduje filtere koje nijedan glumac pred sudijama ne može da prevari.
D. Š. (55) iz Razgojnskog Čifluka zadobio je večeras višestruke povrede opasne po život, kada je motorom udario u banderu, potvrđeno je u policiji i Opštoj bolnici Leskovac.
Pre četiri dana, 1. jula, oko dva sata iza ponoći, muškarac Lj. G. (47) napadnut je nožem u porodičnom domu svoje ćerke na Zvezdari u Beogradu, u Bulevaru kralja Aleksandra, a njegova trudna ćerka K. G. bila je svedok brutalnog nasilja.
Etna, jedan od najaktivnijih vulkana u Evropi, ponovo je snažno izbacivala pepeo, zbog čega je privremeno obustavljen dolazni avio-saobraćaj na međunarodnom aerodromu „Katanija Vinčenco Belini“ na Siciliji.
Krim je tokom noći bio pod novim talasom udara, a prema lokalnim izvorima i satelitskim podacima, pogođeni su lučka zona u Kerču, energetski objekti kod Simferopolja i područje aerodroma Gvardejsko.
Predsednik SAD Donald Tramp sastaće se sa predsednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim ove nedelje u Ankari, na marginama samita NATO-a, a posle tog razgovora verovatno će ponovo kontaktirati predsednika Rusije Vladimira Putina, izjavio je visoki američki zvaničnik.
Jedan od glavnih likova serije "Tajne malog grada" je ruski glumac Maksim Bitjukov, koji tumači lik policijskog načelnika i iskusnog istražitelja Porfirija Petroviča Parfjonova.
Pobednica "Zadruge 1" Kristina Kija Kockar ponovo je javno prozvala pevačicu Anabela Atijas, podelivši snimak sa njenog nastupa na kojem se vidi mali broj posetilaca.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.