Režim ishrane po kojem se 16 sati dnevno uopšte ne uzima hrana sve je popularniji u svetu, a njegovi pobornici tvrde da sprečava nastanak gojaznosti, ali i da pomaže u prevenciji dijabetesa tipa 2, karcinoma i drugih čestih bolesti
Brojne holivudske zvezde poput Dženifer Aniston i Ris Viderspun, ali i Novak Đoković slede princip ishrane poznat kao pravilo 16 : 8, odnosno "intermittent fasting" ili kako je kod nas prevedeno, "povremeni post". Reč je o uobičajenom načinu ishrane u Japanu. To je režim po kojem se 16 sati dnevno uopšte ne uzima hrana, a njegovi pobornici tvrde da sprečava nastanak gojaznosti, ali i da pomaže u prevenciji dijabetesa tipa 2, karcinoma i drugih čestih bolesti. Ipak, u pitanju nije neka dijeta koja je sada u trendu, kaže nutricionista Branka Mirković, jer je japanski naučnik Jošinori Osumi za rad na takvom načinu ishrane dobio Nobelovu nagradu 2016. godine.
Pomenuti naučnik nagradu je dobio za otkriće mehanizma autofagije, koju je opisao kao proces koji ćelije koriste da bi razgradile i reciklirale (loše) ćelijske komponente, koji se dešava samo u određenim vremenskim intervalima, i to kada im mi to omogućimo, odnosno kada je telo u stanju takozvanog periodičnog gladovanja.
Foto: Shutterstock
Šta je zdrava hrana?
Namirnice treba kupovati na pijaci, u mesari, piljari i adekvatno, lagano ih termički obraditi - ne smeju da se prekuvaju, predinstaju, niti prže u dubojkoj masnoći.
- Sad kad ima puno povrća najbolje je praviti čorbe. Obarite povrće, možete i da ga izbelendirate kao potaž i na kraju dodajte maslinovo ulje. Zdravo ne mora da bude neukusno, i naša sezonska hrana je izvrsna, sad su aktuelne pite i sarmice od zelja, punjene tikvice... Hranu u kutijama, kesicama, konzervama, sve što je upakovano i termički i industrijski obrađeno treba da zaboravimo - predlaže nutricionista.
- Osumi je istraživao zašto Japanci dugo žive, bez obzira na Hirošimu i Nagasaki. Oni imaju specifičan način ishrane, naravno, vode računa o sezoni, kao i o količini unete hrane i nikada se ne prejedaju, to je osnovno. Dokazao je da ako se jede osam sati, a potom 16 sati ništa ne jedete - a organizmu su i dalje potrebni proteini - onda se dešava da zdrave ćelije počnu da se hrane bolesnim. To je praktično autolečenje, sposobnost našeg organizma koja ne bi trebalo da se tretira kao dijeta, jer to nije, ali je ljudi uglavnom koriste u te svrhe. Reč je o ozdravljenju i rehabilitaciji celog organizma - naglašava Branka Mirković.
Voće pred obrok
Prema rečima naše sagovornice, o tome se ranije nije mnogo pisalo, jer je Osumi dokazao da nam lekovi takoreći nisu potrebni, a ako se tome doda preporuka da zaobilazimo industrijski prerađene namirnice, ništa od toga ne ide u prilog farmakološkoj ni prehrambenoj industriji.
- Ovaj način ishrane ne propisuje koje namirnice smete da jedete, mada se svakako preporučuje zdrava hrana - sezonska i lokalna. Uvek treba pojesti neko jaje, za žene je preporuka dva jaja dnevno, za muškarce tri, dok belanaca mogu da se jedu neograničeno. Preporučuju se manje količine mesa, 80-150 grama, eventualno za mlade i one koji se bave sportom do 200 grama, i to krtog mesa. Tu su još riba, povrće (termički obrađeno i sveže), voće i žitarice. Voće se uzima neposredno pred obrok (i voće može da bude obrok), napravi se mala pauza i onda se jede. Poenta je da ishrana može da se prilagodi svakom bolesnom čoveku, onima koji imaju bolesti digestivnog trakta, srca, bubrega, dijabetičarima... Rezultati koji se dobijaju prefektni su, dolazi do ozdravljenja i do smanjivanja kilaže. Naravno, pravilo 16: 8 apsolutno odgovara i zdravima, a ukoliko imate neke ekstremne, pa još umnožene hronične bolesti, posavetujte se sa lekarom - sugeriše Branka.
Nije bitno kada ćete ustati, odnosno započeti osmočasovni period tokom kojeg se jede, ali je važno da doručkujete najkasnije sat i po - dva nakon buđenja, jer za toliko imamo rezerve glukoze u jetri, dodaje nutricionista.
Foto: Shutterstock
- Odbrojavanje počinje od završetka obroka, a ne od trenutka kad ste seli da jedete, i jede se na tri i po - četiri sata, dakle tri puta dnevno. Ako se desi da izađete na večeru ili proslavu, te imate obrok noću, onda od njegovog završetka brojite 16 sati. Obroci ne treba da budu veliki, a na pravom ste putu kada se osećate lagano posle jela - pojašnjava naša sagovornica.
Između obroka se ne jede ništa. Nema grickanja, nema jedne perece, nema jednog badema, aposlutno ničeg.
- Kad god vi uzmete nešto od toga, aktivirate želudačne sokove i onda se metabolizam "ne odmara" i ne radi to što treba da radi. Između obroka i tokom 16 sati dozvoljeni su voda, čaj, limunada i kafa, ali bez šećera, jer šećer odmah pokreće pankreas. Suština je u tome da se se telo odmori od varenja hrane - kad se odmori, ono se regeneriše. I to nije post ili povremeni post kako su ga nazvali, to je stil života - naglašava Branka.
Prejedanje ili bar unošenje hrane u količinama većim nego što smo navikli ovih dana je stvarnost većine, jer tokom trajanja vanrednog stanja imamo više vremena i više briga. Otuda lako posežemo za slatkišima i nezdravim namirnicama, kako bismo se utešili i potrošili sate
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Prejedanje ili bar unošenje hrane u količinama većim nego što smo navikli ovih dana je stvarnost većine, jer tokom trajanja vanrednog stanja imamo više vremena i više briga. Otuda lako posežemo za slatkišima i nezdravim namirnicama, kako bismo se utešili i potrošili sate
Gazimestan je i ovog Vidovdana okupio veliki broj Srba koji su došli da obeleže jedan od najvažnijih datuma u srpskoj istoriji, ali je čitav skup protekao uz pojačano prisustvo pripadnika takozvane kosovske policije i iživljavanje naoružane šiptarske bande nad srpskim stanovništvom.
Da se sve zaista vidi na Vidovdan, dokaz je i propali blokaderski skup koji je održan u Kraljevu. Građani su još jednom pokazali da nisu za blokadersku politiku pod palicom rektora Vladana Đokića, koji se takođe pojavio na pomenutom skupu.
Blokaderi predvođeni Petrom Đurićem, pijani i drogirani, zaustavljeni su od strane policije u Kraljevu posle blokaderskog skupa, a u nastavku teksta pogledajte kako je izgledalo privođenje opozicionog lidera.
Siniša Mali, prvi potpredsednik Vlade i ministar finansija prilikom gostovanja u emisiji "Hit Tvit" na TV Pink govorio je važnim temama za građane Srbije.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će Srbija već krajem avgusta započeti prvu fazu proizvodnje humanoidnih robota, odnosno njihovo sklapanje, dok bi naredne faze podrazumevale razvoj takozvanih "data fabrika" i intenzivniju primenu veštačke inteligencije.
Snimci intime, golotinja i fetiši na internetu su roba koja ima široko tržište. Ovaj biznis je razrađen i kod nas, a, verovali ili ne, po dogovoru s "kupcem" može da se zaradi i golicanjem!
Skandal veka dogodio se na svadbi u Čačku, kada je kum jasno u mikrofon izgovorio ime devojke, za koju tvrdi da je bila u aferi sa mladoženjom nakon veridbe.
Prizor sa plaže u grčkom letovalištu Pefkohori izazvao je buru na društvenim mrežama, a ljudi su po automatizmu zaključili da su za isti krivi turisti iz Srbije.
Tradicionalno okupljanje vlasnika i ljubitelja "fića" u Velikom parku u Kragujevcu bila je vožnja kroz istoriju i lepa sećanja poznanika i starih prijatelja koji su se našli ponovo na istom mestu.
Marinko Magda, poznat kao "Subotički Džek Trbosek", već više od tri decenije služi kaznu za zločine koji su šokirali Srbiju i region, a građani i danas sa jezom govore o krvavoj noći iz 1994. godine.
Smrtna kazna predstavlja najradikalniji i najkontroverzniji pravni mehanizam u istoriji čovečanstva, postavljen na tankoj granici između apsolutne pravde i ubistva. Dok je savremeni svet predvođen Evropom krenuo putem ukidanja ove sankcije u ime dostojanstva ljudskog života, globalna slika pravosuđa ostaje podeljena.
Apelacioni sud u Beogradu ukinuo je presudu kojom je Damjan Gvozdenović bio osuđen na 10 godina zatvora za ubistvo Aleksandra Tatalovića u Rakovici 2022. godine i naložio ponovno suđenje uz produženje pritvora.
Jastrebovi unutar NATO proveli su godine gurajući narativ o navodnoj ruskoj pretnji kako bi opravdali masovno ponovno naoružavanje, ali u stvarnosti, evropska namenska industrija doživljava ozbiljnu krizu.
Iran nastavlja sa nesmetanom realizacijom svog ambicioznog kosmičkog programa, sa fokusom na stvaranje složene satelitske mreže, demonstrirajući vojnu i tehnološku otpornost na polju na kom su Sjedinjene Američke Države i Izrael godinama pokušavale da stave veto.
Takozvani "duh Enkoridža", koji se odnosi na nedavne razgovore između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država, nije formalizovan u zvaničnim dokumentima niti je bio praćen potpisivanjem bilo kakvih sporazuma, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin.
Glumac Tihomir Arsić preminuo je 7. decembra 2020. godine. Tokom svoje dugogodišnje karijere bio je jedan od miljenika "sedme sile" jer je medijima rado izlazio u susret i davao intervjue.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.