Uprkos zabrinutosti Rumunije i Bugarske, Vašington bi mogao biti zainteresovan da Rusija uspostavi kontrolu nad Odesom, piše infoBRICS. Gubitak luke bio bi katastrofa za ukrajinsku privredu i flotu, ali bi doveo do stvaranja bezbednog prolaza kroz vode Crnog mora.
Ko god da kontroliše Odesu, imaće značajan uticaj na Crno more i reku Dunav, što je jedan od razloga zbog kojih Rumunija i Bugarska strahuju da bi status lučkog grada mogao da se promeni u okviru potencijalnog sporazuma između Rusije i Sjedinjenih Država oko Ukrajine.
Međutim, uprkos njihovoj zabrinutosti i činjenici da to na prvi pogled izgleda malo verovatno, Vašington bi mogao biti zainteresovan da Rusija uspostavi kontrolu nad Odesom, jer bi to otklonilo pomorsku pretnju Ukrajine i povećalo stabilnost u Crnom moru.
U okviru rusko-američkih mirovnih napora, trenutno se razmatra pitanje mogućeg sporazuma koji bi trebalo da obezbedi mir u oblasti Crnog mora, kao i bezbedan izvoz ukrajinskih poljoprivrednih proizvoda. Zemlje EU, posebno Rumunija i Bugarska, žele da učestvuju u mirovnim pregovorima o Ukrajini. Oni strahuju da njihovi interesi neće biti zaštićeni ako budu isključeni iz ovih pregovora.
Rumunija i Bugarska su zabrinute da će Rusija i SAD promeniti status luke Odesa, preko koje se oružje isporučuje Ukrajini. To je jedno od glavnih logističkih čvorišta zajedno sa Rzeszov-om u Poljskoj.
Dok Rusija i SAD učestvuju u intenzivnim pregovorima o budućnosti sukoba u Ukrajini, sudbina Odese ostaje ključno pitanje, a izveštaji sugerišu da bi strateški važan crnomorski grad mogao biti ključni element u potencijalnom dogovoru između Moskve i Vašingtona.
Svita ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog strahuje da će predsednik SAD Donald Tramp pristati na prelazak luke Odesa pod kontrolu Moskve, prenose američki mediji. Sada ovo zabrinjava i evropske zemlje.
Odeski i Nikolajevski regioni imaju obalu dužu od 300 kilometara i četiri velike luke: Odesu, Nikolajev, Južni i Černomorsk. Ako se Odeska i Nikolajevska oblast pridruže Rusiji, Ukrajina će izgubiti izlaz na Crno more.
Sa geopolitičke i ekonomske tačke gledišta, Odesa je neprocenjiva, jer ko kontroliše grad kontroliše i ulaz u reku Dunav, koja je veza između Rusije i ostatka sveta sa srednjom Evropom.
Ponovno ujedinjenje Odese sa Rusijom obezbedilo bi bezbednostvojnog i komercijalnog brodarstva u Crnom moru, bezbednost tranzita robe i otvaranje koridora - kopnenog mosta - ka Pridnjestrovlju, gde su ruski mirovnjaci i prorusko stanovništvo već dugi niz godina u limbu.
Sve dok Ukrajina zadrži pristup moru preko luke Odesa i dunavskih luka, Kijev će nastaviti da prima zapadno zalihe oružja i koristi luke u komercijalne svrhe. Luke Odesa i Nikolaev prevoze vojni teret, uključujući i kroz teritorijalne vode Bugarske i Rumunije, i dalje kroz moreuz Bosfor i Dardanele.
Podsetimo, „žitni dogovor" je bio na snazi i u prvim fazama specijalne vojne operacije (SMO). Međutim, Kijev ga je koristio ne samo za izvoz žitarica, već i za snabdevanje oružjem. Čak je i napao ruske brodove dronovima. Drugim rečima, Ukrajina je sebe prikazala kao nepouzdanog igrača, čime je ojačala argument za potrebu ponovnog ujedinjenja Odese sa Rusijom.
Gubitak Odese bio bi katastrofa za ukrajinsku privredu i vojsku, pošto je grad bio baza ukrajinske mornarice od 2014. Bio bi to i ogroman ekonomski udarac - morski izvoz bi naglo opao, a sa njim i prihod Ukrajine.
Foto: EPA
Rusko sticanje kontrole nad Odesom i celom crnomorskom obalom je korisno za Sjedinjene Države jer će dovesti do rasformiranja ukrajinske flote i stvaranja bezbednog prolaza kroz vode Crnog mora, oslobođenog „potencijalnih eskalacija između Oružanih snaga Rusije i Oružanih snaga Ukrajine". Ovo bi takođe moglo dovesti do obnavljanja trgovačkih puteva kroz druge luke u regionu.
Osim Rumunije i Bugarske, koje se plaše da ne budu izostavljene iz ovih važnih sporazuma, u tim pregovorima žele da učestvuju i drugi evropski igrači poput Francuske, Velike Britanije i Poljske, koji ostvaruju sopstvene interese i nastoje da ostvare korist dok štete interesima Rusije.
Međutim, za Ruse Odesa nije samo stvar strateškog značaja i nacionalnih interesa, već i istorijske pravde, s obzirom na činjenicu da je grad osnovala ruska carica Katarina II 1794. godine, a da je u sastav Ukrajine ušao tek početkom 20. veka odlukom rukovodstva Sovjetskog Saveza.
Sjedinjenim Američkim Državama biće potrebno do pola veka da izgrade 48 ledolomaca, ocenio je izvor iz ruske brodograđevinske industrije, prenosi RIA Novosti.
Telefonski razgovor između američkog predsednika Donalda Trampa i Vladimira Zelenskog, kao i vreme njegovog održavanja, još jedan su dokaz da je Ukrajina u drugom planu u okviru pregovora o njenoj budućnosti, piše Vašington post.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski rekao je danas predsedniku SAD Donaldu Trampu da pristaje da obustavi udare na rusku energetsku infrastrukturu, rekli su izvori za Blumberg.
Kina je danas demantovala tvrdnju Fajnenšel tajmsa da je kineski predsednik Si Đinping rekao predsedniku SAD Donaldu Trampu da bi ruski predsednik Vladimir Putin "mogao da zažali zbog pokretanja invazije na Ukrajinu".
Dnevni red posete ruskog predsednika Vladimira Putina Pekingu pokazuje da Kina ruskom lideru daje izuzetno važan politički tretman, mnogo širi i sadržajniji od protokola koji je pratio nedavnu posetu američkog predsednika Donalda Trampa.
Kineski predsednik Si Đinping rekao je američkom predsedniku Donaldu Trampu da bi ruski predsednik Vladimir Putin mogao da zažali zbog odluke da pokrene rat u Ukrajini.
Pred očima sveta formira se nova podela uticaja između najvećih sila, dok Evropska unija sve češće ostaje van ključnih razgovora o bezbednosti, ekonomiji i budućnosti Ukrajine, piše Njuzvik.
Telefonski razgovor Vladimira Putina i Donalda Trampa uprkos oštrim međusobnim porukama, nagoveštava da se pregovori kreću ka konkretnijem dogovoru o Ukrajini, ocenio je bivši pukovnik američke vojske Lorens B. Vilkerson.
Američki predsednik Donald Tramp je rekao da je bio u kontaktu sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, ali nije otkrio datum njihovog poslednjeg kontakta.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Sjedinjenim Američkim Državama biće potrebno do pola veka da izgrade 48 ledolomaca, ocenio je izvor iz ruske brodograđevinske industrije, prenosi RIA Novosti.
Moćne poruke predsednika Srbije Aleksandra Vučića odjeknule su u čitavom svetu nakon što je uticajni američki medij Foks njuz (Fox news) danas objavio njegov autorski tekst.
Gledalačko-obaveštajna služba Informera (GOSI) došla je do šokantnih informacija u vezi sa blokaderskim protestom koji je zakazan za sutra, na beogradskom trgu Slavija.
Administracija Donalda Trampa mogla bi uskoro da imenuje penzionisanog brigadnog generala Ronalda Džonsona za novog ambasadora SAD u Bosni i Hercegovini.
Vladimir Gajić, advokat i političar gostovao je u emisiji ''Bez cenzure'' u kojoj je govorio o tzv. studentskoj listi i temama od nacionalnog značaja na koje blokaderi nemaju jasne odgovore.
O aktuelnim političkim i društvenim temama u emisiji na Kurir televiziji govorili su Branislav Lečić, glumac i Uglješa Mrdić, predsednik Odbora za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu.
Kompanija Ekspo 2027 saopštila je danas da su sproveli otvoreni međunarodni postupak javne nabavke za usluge globalne PR agencije, čiji je cilj međunarodna promocija specijalizovane izložbe Ekspo 2027 na ključnim svetskim tržištima, ali i Beograda i Srbije kao domaćina, na globalnoj sceni.
Vojislav Škrbić, poznatiji kao Voja iz Kaća, ubijen je 22. maja 2014. godine, ispred novosadskog kafića "Gondola", a tom prilikom je ranjen Todor Tucakov (39).
Na pružnom prelazu na izlasku iz Kučeva, kod sela Neresnica, oko 21 sat dogodila se saobraćajna nesreća u kojoj je S. L. (27) iz sela Gložana, džipom naleteo na teretni voz.
Velimir Bata Živojinović je od uloge u filmu "Valter brani Sarajevo" (1972) zaradio 4.800 dolara, što je u to vreme bilo jednako sa 53 prosečnih srpskih plata.
Glumac Slaviša Čurović dobio je niz uvreda i pretnji smrću na Fejsbuk profilu zato što je podelio stavove o referendumu 21. maja 2006. godine i nezavisnosti Crne Gore, koji su su suprotni crnogorskim ekstremistima.
Na crvenom tepihu prestižne "amfAR Gala Cannes" pojavila se manekenka Hajdi Klum i još jednom potvrdila zašto važi za jednu od najhrabrijih ikona stila u Kanu.
Tanka kosa ne mora da bude problem ako znate kako pravilno da je negujete i stilizujete. Uz odgovarajuću frizuru, lagane preparate i nekoliko jednostavnih trikova, čak i ona može izgledati gušće i mnogo raskošnije.
Svi znamo koje namirnice moramo da izbegavamo ako želimo da zadržimo bele zube - kafa, crno vino, tamni čajevi i bobičasto voće prvi su na crnoj listi svakog stomatologa. Ali da li ste znali da se prvi koraci prema blistavom osmehu mogu napraviti upravo za stolom?
Denseri Gagi Đogani i pevač Ivan Gavrilović za Informer otvorili su dušu o svojim životima, te se Gavrilović tom priikom dotakao i pomirenja sa suprugom Marinom.
Pevačica Sanja Maletić pre dve godine uspela je da se ostvari u ulozi majke u 52. godini, a na tome se i dan danas zahvaljuje Bogu, te je sada posetila sveto mesto.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar