Mogućnost prijema Ukrajine u NATO neće biti pomenuta u zajedničkoj deklaraciji predstojećeg samita Alijanse krajem meseca, preneo je agenciji Blumberg dobro upućeni izvor koji je imao uvid u nacrt dokumenta.
Prema pisanju Blumberga, nacrt deklaracije na jednoj stranici fokusira se isključivo na ciljeve u oblasti odbrambene potrošnje. Dokument je još u fazi pripreme i moguće su izmene.
Skroman samit zbog izbegavanja javnih sukoba
Predstojeći samit u Hagu, prema informacijama, sastojaće se samo od večere sa kraljem Holandije i jedne radne sesije. Ovakav format, uz kratak sadržaj deklaracije, navodno je osmišljen kako bi se izbegli mogući javni sukobi američkog predsednika Donalda Trampa sa ostalim liderima NATO-a.
"Posebno upada u oči to što je izostavljena bilo kakva referenca na članstvo Ukrajine u NATO-u“, piše Blumberg.
Bez obnove obećanja o vojnoj pomoći Kijevu
Kako se navodi, Alijansa takođe neće obnoviti prošlogodišnje obećanje o vojnoj pomoći Ukrajini u vrednosti od 45 milijardi dolara. U julu 2024. tadašnji generalni sekretar Jens Stoltenberg pozvao je članice da se obavežu na višegodišnje finansiranje pomoći Kijevu, uz godišnji budžet od oko 40 milijardi evra.
Ove godine, međutim, članice NATO-a očekuje se samo da se obavežu da će do 2032. godine izdvajati najmanje 3,5% BDP-a za odbranu, kao i dodatnih 1,5% za zaštitu infrastrukture i jačanje civilne spremnosti. Postoji mogućnost da pomoć Ukrajini bude uključena u obračun tih izdataka, prenosi Blumberg.
NATO želi "pobedu" za Trampa
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute, koji je nedavno preuzeo funkciju, želi da ovaj samit predstavi kao „pobedu“ za Donalda Trampa, koji već duže vreme traži od saveznika da podignu izdvajanja za odbranu na najmanje 5% BDP-a, navode izvori Blumberga.
Ranije ovog meseca, agencija AFP takođe je izvestila da će lideri NATO-a svesno izbegavati temu ukrajinskog članstva na samitu, kako bi ublažili tenzije između Vašingtona i Brisela. Tramp, koji pokušava da posreduje u mirovnom dogovoru između Rusije i Ukrajine, otvoreno se protivi prijemu Kijeva u Alijansu.
Moskva upozorava: Ukrajina u NATO je crvena linija
Rusija NATO vidi kao pretnju, a istočnu ekspanziju Alijanse označava kao jedan od ključnih uzroka sukoba u Ukrajini. Više puta ruski zvaničnici poručivali su da bi prijem Ukrajine u NATO predstavljao „prelazak crvene linije“ i da bi zemlja morala da ostane neutralna kako bi se izbegla eskalacija.
Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je danas da je Ukrajina uputila „ozbiljne i otvorene pretnje“ Mađarskoj, reagujući na izjave predsednika Ukrajine Volodimira Zelenskog.
Evropska unija prvi put razmatra uvođenje sankcija kineskim bankama zbog njihovih navodnih finansijskih veza sa Rusijom, saopšteno je u nacrtu novog paketa mera koji je pripremio Brisel.
Vrhovni komandant Oružanih snaga Ukrajine, general Aleksandar Sirski, našao se na meti teških optužbi iz samog ukrajinskog političkog vrha — poslanica Marijana Bezuglaja tvrdi da je upravo on lično zabranio izgradnju utvrđenja u strateški važnoj Dnjepropetrovskoj oblasti, u koju su pre nekoliko dana upale ruske snage.
Norveška planira vojne razgovore sa Rusijom o očuvanju stabilnosti na Arktiku, u trenutku kada NATO pojačava aktivnosti u tom strateški važnom regionu, izjavio je portparol štaba Oružanih snaga Norveške Rune Harstad.
Vojni stručnjak Aleksandar Stepanov izneo je šokantnu tvrdnju da bi zajedničko lansiranje ruskih raketnih sistema „sarmat“ i „orešnik“ bilo dovoljno da u potpunosti neutrališe celokupnu vojnu infrastrukturu NATO pakta u Evropi.
Finska je ušla u NATO računajući da će se Rusija urušiti i da će Helsinki iz takvog raspleta moći nešto da izvuče, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin.
Letonija se praktično pretvorila u saučesnika ukrajinskih napada dronovima na Rusiju, jer ne sprečava bespilotne letelice koje iz ukrajinskog pravca idu ka ruskoj teritoriji, izjavio je britanski vojni analitičar Aleksandar Merkuris.
Najveća opasnost za NATO nije spoljni neprijatelj, već unutrašnje raspadanje transatlantskog saveza, poručio je poljski premijer Donald Tusk, upozoravajući da zapadne države moraju hitno da zaustave trend slabljenja jedinstva unutar alijanse.
Zemlje Evropske unije i NATO-a pokušavaju da u Baltičkom moru isprobaju mehanizme kontrole i blokiranja međunarodne plovidbe, kako bi ih kasnije koristile protiv država koje Zapad smatra „nepoželjnim“, izjavio je ruski diplomata Artjom Bulatov.
Zapadne zemlje mogle bi da pokušaju da preko evropskog kontingenta od oko 10.000 ljudi uspostave vojno prisustvo u Ukrajini, počevši od Odese i crnomorskog pravca, ocenio je vojni stručnjak i penzionisani pukovnik Anatolij Matvijčuk.
Prema pisanju britanskog lista The Sun, sekretar Saveta bezbednosti Rusije Sergej Šojgu poslao je ozbiljno upozorenje državama za koje Moskva veruje da imaju ulogu u napadima na rusku teritoriju.
Rusija je poslednjim porukama svog državnog vrha jasno stavila do znanja da više ne želi da prelazi preko poteza koje smatra direktnom pretnjom po svoju bezbednost, a u Moskvi sve otvorenije poručuju da bi dalja eskalacija u blizini ruskih granica mogla da izazove konkretan odgovor.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je danas da je Ukrajina uputila „ozbiljne i otvorene pretnje“ Mađarskoj, reagujući na izjave predsednika Ukrajine Volodimira Zelenskog.
Osvanuo snimak na kojem se jasno vidi da nisu samo pristalice SNS-a ti koji su protiv blokadera, već i ostali deo građana ove zemlje, kojima se smučio blokaderski teror.
Ministar bez portfelja Đorđe Milićević i Predsednik Slobodne Crne Gore Vladislav Dajković oglasili su se danas povodom kontinuiranih napada iz Crne Gore.
Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave uspešno je okončalo sprovođenje svih obaveza propisanih poslednjim izmenama i dopunama Zakona o jedinstvenom biračkom spisku, obezbedivši u zakonskom roku pregled broja birača po adresi.
Milanka Petrović je zakoračila u stotu godinu života kao jedna od najbogatijih žena čačanskog kraja, a to bogatstvo meri se sa blizu stotinu njenih najbložih potomaka.
Na domaćim oglasima pojavio se kultni Fiat Barchetta iz 1996. godine. Sa 131 KS i crvenim enterijerom, ovaj kabriolet je san svakog ljubitelja klasika.
Veselin Milić, dosadašnji načelnik beogradske policije, danas je uhapšen zbog sumnje na umešanost u nestanak Aleksandra Nešovića, koji se dovodi u vezu sa Kekinom kriminalnom grupom.
Načelnik Beogradske policije Veselin Vesko Milić uhapšen je danas u nastavku istrage nestanka Aleksandra Nešovića, koji se dovodi u vezu sa Kekinom kriminalnom grupom.
Načelnik Beogradske policije Veselin Vesko Milić dao je izjavu u svojstvu građanina zbog nestanka Aleksandra Nešovića, koji je blizak Kekinoj kriminalnoj grupi. Kako saznajemo, uhapšeni pripadnici policije umešani u ovaj slučaj članovi su obezbeđenja Veselina Milića.
Vlastimir Đuza Stojiljković važi za jednog od najvećih glumaca srpske kinematografije, a za života je često pričao o svom teškom detinjstvu. Tokom jednog intervjua ispričao je da je išao bos, pešaka čak od Niša do Beograda.
Glumica Jelisaveta Orašanin u predstavi "Bogojavljenska noć" igra ženu koja se prerušava u muškarca i kaže da joj je priprema za tu rolu bila veoma zahtevna.
Muzeje u Srbiji je tokom 2024. godine posetilo 2.125.437 ljudi, objavio je Republički zavod za statistiku povodom Međunarodnog dana muzeja koji se obeležava 18. maja.
Neke dozvole koje Android aplikacije traže su rizične i mogu da ugroze privatnost i sigurnost telefona, a stručnjaci upozoravaju da to može da dovede do zloupotrebe ličnih podataka.
Narodna verovanja pripisuju određenim biljkama moć da u dom unesu sreću, zdravlje i blagostanje. Među njima se posebno ističe bosiljak, koji se vekovima smatra simbolom zaštite, duhovne čistoće i pozitivne energije.
Adrijana Lima privukla je sve poglede čim se pojavila na jučerašnjoj žurki u Kanu, a za njen zapažen izgled zaslužna je elegantna haljina koja je spojila jednostavnost i efektan stil.
Mačke su oduvek važile za tajanstvene životinje, a navika lizanja privlači pažnju. Mnogi to doživljavaju kao znak ljubavi i bliskosti, ali stručnjaci upozoravaju da značenje tog ponašanja nije uvek tako jednostavno.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar