Drama u Moskvi, Putin pobegao u bunker! Štit Rusije je probijen, Kremlj strahuje od najgoreg
Podeli vest
Ukrajinski dronovi i rakete sve dublje pogađaju ciljeve unutar Rusije, zbog čega ruski predsednika Vladimir Putin sve češće boravi u bunkerima, piše Forbs.
Prema navodima Forbsa, rat koji je Moskva godinama pokušavala da zadrži daleko od sopstvene teritorije sada se sve češće vraća u rusku unutrašnjost. Zbog toga se, kako tvrde zapadni bezbednosni analitičari, menja i način na koji Kremlj štiti Putina.
Dan pobede u Moskvi ove godine protiče pod jakim merama bezbednosti, u senci rata u Ukrajini, najavljenog primirja i serije dronovskih napada na ruske regione.
Vladimir Putin će Dan pobede provesti u jednom od najgušćih rasporeda u godini — od parade na Crvenom trgu i obraćanja naciji, do susreta sa stranim liderima i bilateralnih razgovora u Kremlju, poručio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
09.05.2026
08:59
Od početka rata u Ukrajini 2022. godine, Kijev je napravio veliki iskorak u razvoju sopstvenih dronova i raketa. Ti sistemi danas mogu da dosegnu ciljeve stotinama kilometara od fronta, od vojnih aerodroma i skladišta, do energetskih postrojenja i logističkih čvorova.
Za Moskvu je to ozbiljan problem. Rat više nije samo linija rovova, artiljerije i položaja u Donbasu. Sada je to i pitanje zaštite duboke pozadine, velikih gradova, vojnih objekata i državnog vrha.
Sjedinjene Američke Države mogle bi da se povuku iz pregovora o Ukrajini ako se pokaže da taj proces više ne daje nikakav rezultat, poručio je američki državni sekretar Marko Rubio.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski uporedio je Rusiju sa nacističkom Nemačkom i uoči Dana pobede je poručio da Moskva danas, kako tvrdi, pokušava da vrati poredak poražen u Drugom svetskom ratu.
09.05.2026
07:40
Stručnjak za bezbednost Piter Dikinson iz Atlantskog saveta ocenjuje da su upravo ukrajinski udari duboko u Rusiji jedan od razloga zbog kojih se Putin, prema njegovim tvrdnjama, sve više oslanja na podzemna skloništa i ograničava kretanje.
To je za Kremlj politički neprijatna poruka. Ruski predsednik godinama se predstavlja kao lider koji sve drži pod kontrolom. Međutim, svaki novi napad dronom, svaka eksplozija na aerodromu, skladištu goriva ili energetskom objektu, ruši sliku da je ruska teritorija potpuno zaštićena.
U tome je suština ukrajinske strategije. Kijev ne pokušava samo da uništi pojedinačne mete. On pokušava da pokaže da Rusija mora da plaća cenu rata i daleko od fronta.
Ako Moskva mora da štiti stotine kilometara teritorije, onda mora da razvlači protivvazdušnu odbranu, troši više novca, premešta resurse i stalno računa na mogućnost novog udara. To je pritisak koji ne deluje samo vojno, već i psihološki.
Ukrajinski napadi na ciljeve unutar Rusije deo su šire taktike iscrpljivanja. Njihov cilj je da otežaju rad ruske vojne infrastrukture, uspore logistiku, opterete protivvazdušnu odbranu i pokažu da nijedan važan objekat nije potpuno van domašaja.
To ne znači da dronovi sami mogu da odluče rat. Ali mogu da promene osećaj sigurnosti. A upravo se to sada dešava.
Rusija nastavlja snažne napade na ukrajinske gradove, energetsku mrežu i vojnu infrastrukturu. Istovremeno, Ukrajina sve češće pokazuje da i ona ima kapacitet da udari duboko u rusku teritoriju.
Zbog toga se sukob sve manje vodi samo na mapama fronta. Sve više se vodi u rafinerijama, vojnim skladištima, komandnim centrima, aerodromima i energetskim postrojenjima.
Za Putina je to posebno osetljivo. Nije problem samo fizička opasnost. Problem je simbolika.
Ako predsednik velike nuklearne sile mora češće da koristi skloništa i ograničava kretanje zbog dronova iz Ukrajine, onda je jasno da je rat ušao u novu fazu. Fazu u kojoj se sigurnost više ne podrazumeva ni za vrh države.
Zato se pojačana zaštita oko Putina ne može posmatrati samo kao rutinska bezbednosna mera. Ona pokazuje da je Kremlj ozbiljno shvatio ukrajinsku sposobnost da rat prenese u rusku dubinu.
Analitičari očekuju da će se ta trka nastaviti. Moskva će pokušavati da zadrži pritisak na Ukrajinu masovnim udarima, dok će Kijev razvijati sve dalekometnije dronove i tražiti tačke gde Rusiju najviše boli.
U tom ratu više nije važna samo linija fronta. Važno je ko može duže da izdrži pritisak, ko može brže da se prilagodi i ko može protivniku da nametne osećaj da nigde nije potpuno bezbedan.
A upravo tu je najveća promena za Moskvu: rat koji je trebalo da ostane daleko od ruskih centara moći sada sve češće kuca na njihova vrata.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Vladimir Putin će Dan pobede provesti u jednom od najgušćih rasporeda u godini — od parade na Crvenom trgu i obraćanja naciji, do susreta sa stranim liderima i bilateralnih razgovora u Kremlju, poručio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Predsednik Ruske Federacije Vladimir Putin pohvalio je pripadnike Snaga za specijalne operacije tokom sastanka sa generalnim direktorom Kamaza Sergejem Kogoginom u Kremlju, gde se razgovaralo o razvoju vojne opreme te kompanije.
Posete predsednika ruskog parlamenta Vjačeslava Volodina i ministra odbrane Andreja Belousova Severnoj Koreji pokazale su da Moskva i Pjongjang ne ostaju samo na diplomatskim porukama, već ulaze u fazu dublje i konkretnije saradnje.
Dan pobede u Moskvi ove godine protiče pod jakim merama bezbednosti, u senci rata u Ukrajini, najavljenog primirja i serije dronovskih napada na ruske regione.
Rusija je spremna za razgovore sa Evropom o završetku rata u Ukrajini, ali će taj proces ići samo onoliko daleko koliko su evropske zemlje zaista spremne da razgovaraju, poručio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Dok se širom države održavaju mirni skupovi pod sloganom „Srbija pobeđuje“, koji okupljaju veliki broj građana, opozicioni blokaderi ponovo pokazuju svoje pravo lice.
Novinarka Ljiljana Smajlović prilikom gostovanja na K1 televiziji ocenila je kao spektakularnu želju pojedinih grupa da zabrane reč blokader samo zato što im ne odgovara, ističući da je takva kontrola govora zapravo čista cenzura.
Gradonačelnik Novog Sada Žarko Mićin govorio je o aktuelnim novosadskim društvenim i političkim temama. Prvi čovek Grada na početku gostovanja dotakao se besplatnih udžbenika za osnovce, rešavajući dilemu roditelja.
Porodici Ćuković potrebna je finansijska pomoć za nastavak lečenja Slobode (16), devojčice koja boluje od cerebralne paralize. Za lečenje potrebno je 7.545.364 dinara.
Rad na vakcini protv hantavirusa započet je pre dve godine, zbog nedostatka efikasne zaštite, rekla je Asel Sarbajeva, profesorka sa Univerziteta u Batu, koja vodi tim naučnika za razvoj ovog leka.
Juče je u Beogradu predstavljeno aprilsko izdanje publikacije Svetski ekonomski izgledi (World Economic Outlook), u organizaciji Međunarodnog monetarnog fonda, gde je predstavnik MMF u Srbiji Lev Ratnovski istakao je da će se rast BDP u 2027. godini ubrzati na četiri odsto.
Kruševac je sinoć potresao brutalan zločin u kojem je život izgubio Aleksandar G. (22) koji je, prema sumnjama istrage, napadnut oštrim predmetom u gradskom parku u Ulici Raje Vračarića, u naselju Bare.
U naselju Bare u Kruševcu sinoć je ubijen Aleksandar G. (22). Ovaj zločin potresao je lokalnu javnost, a dodatne emocije izaziva njegova poslednja objava na društvenim mrežama.
Milena Vitanova (55), rodom iz Severne Makedonije, pronađena je mrtva juče u svom stanu u italijanskom gradu Pjaćenca nakon što ju je, kako se sumnja, oštrim predmetom više puta izbo suprug, koji je potom pokušao sebi da presudi na grobu njihovog sina.
Tri brutalna napada, tri mladića i gotovo ista tačka na mapi Beograda. Kanarevo brdo sve češće se pominje u kontekstu krvavih obračuna, a ubistvo Zorana Uskokovića - Malog Skoleta, pucnjava na Uroša R. u Vukasovićevoj ulici i ubistvo Nemanje F. ponovo su otvorili pitanje - šta se dešava u ovom delu Beograda?
Kefalonija važi za jedno od najatraktivnijih grčkih ostrva i poslednjih godina privlači sve više turista iz Srbije koji traže mirnije i autentičnije letovanje.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar