Naširoko se smatra da je ruski predsednik Vladimir Putin očekivao da će njegove trupe brzo da napreduju u svojoj invaziji na Ukrajinu i svrgnu vlasti u Kijevu za nekoliko dana. Umesto toga, njegove snage su uvučene u produženi konflikt koji ne pokazuje znakove posustajanja
Američki Institut za proučavanje rata još je početkom marta objavio kako se ruska strana priprema na dug sukob, a u maju predvideo da će ukrajinske snage u oblasti Harkova “verovatno uskoro da napreduju ka ruskoj granici” te da ruske snage možda neće moći da ih spreče da do nje i stignu “čak ni sa dodatnim pojačanjem”.
Pre dve nedelje je direktorka Američkih nacionalnih obaveštajnih službi Avril Hejns rekla da Sjedinjene Države veruju da se Putin sprema za dugotrajan sukob u Ukrajini i upozorila da ruska pobeda u Donbasu možda neće okončati rat.
- Putin želi da prenese sukob u Pridnjestrovlje, područje Moldavije koje se otcepilo 1990. – rekla je Hejns.
Zašto se strahuje od produženog konflikta?
Očekivani “blickrig” na Ukrajinu se nije dogodio. Nakon neuspeha na severu kod Kijeva, ruske snage su se pre više od mesec dana povukle iz tog regiona i fokusirale se na jug i istok, preciznije ključnu luku Odesu koja je nedavno napadnuta hipersoničnim projektilima i industrijski region Donbasa u kojem se nalaze separatistički regioni Donjecka i Luganjska čiju je nezavisnost Putin priznao uoči invazije.
Ali tamo se mučne borbe odvijaju napred-nazad, selo po selo, kako je to opisao “Dejli mejl”.
Rusi su do sada imali brojnih problema u invaziji, od – na prvom mestu – potcenjivanja Ukrajine i ukrajinske odbrane i otpora, nespremnosti svojih trupa, problema sa nabavkom zaliha, logistike i pada morala, ali i zbog napada na više frontova, korišćenja nebezbednih komunikacija – i to sve bez rezervnog “plana B”. Ne treba zaboraviti ni teške sankcije koje je Zapad nametnuo Moskvi, rusku vojnu opremu uništenu tokom invazije, te stalni pritok zapadnog naoružanja koji stiže u Kijev i sve ujedinjeniji zapadni blok.
Dok Ukrajini stiže novo naoružanje, zapadne sankcije – takozvana “kontrola izvoza” na strane komponente – dovele su do neaktivnosti dva velika ruska proizvođača tenkova, “Korporacije Uralvagonzavod” i “Čeljabinske fabrike traktora”, a zamenik američkog ministra finansija Voli Adejemo je rekao da zbog toga Rusija danas ima daleko manje tenkova nego na početku invazije, a ne može da ih napravi više.
Generalštab Oružanih snaga Ukrajine je objavio da je Rusija od početka sukoba izgubila oko 28.300 vojnika i 1.251 tenk. “Vašington post” je ocenio da su ovo najgori gubici koje je Rusija pretrpela od Drugog svetskog rata i da će najverovatniji ishod rata u Ukrajini biće "još jedan zamrznuti konflikt".
As @POTUS assured @ZelenskyyUa today, we continue to stand with the brave Ukrainian people in their fight for freedom. To that end, this latest support package contains many of the highly effective weapons systems we have already provided along with critical new capabilities. pic.twitter.com/kwbp2tPvoP
— Secretary of Defense Lloyd J. Austin III (@SecDef) April 14, 2022
Ali, zapadni mediji poput “Posta” nisu jedini koji su kritikovali neuspehe invazije. Dok su u nedavno dvoje ruskih novinara – Igor Poljakov i Aleksandra Mirošnikova – optužili Putina da je pokrenuo “jedan od najkrvavijih ratova 21. veka", ratni dopisnik i Putinov propagandista Aleksandr Sladkov je u retkom priznanju ukazao na ruske muke u Ukrajini. On je na video snimku objavljenom na društvenim mrežama rekao da se Rusija muči da ostvari značajne vojne dobiti u regionu Donbasa jer se sa ukrajinskim snagama bori “jedan na jedan”.
Sladkov je rekao da je Putinova “specijalna vojna operacija” bila “sramotno neodlučna”, da ruske trupe “nisu mogle da izguraju ukrajinske snage” i da “prave podvig od nečega što bi trebalo da bude rutinsko”.
Njegovi komentari kao da potvrđuju procenu koju je jedan neimenovani američki zvaničnik izneo u ponedeljak. On je rekao, prenosi “Dejli mejl”, da ruski napori u Donbasu nisu doveli do bilo kakvog značajnog progresa i da su Putinove trupe i dalje suočene sa oštrim otporom ukrajinskih.
Zašto Pridnjestrovlje?
Moldavija je sve zabrinutija da bi Rusija mogla da protegne svoju invaziju na Ukrajinu i okomi se na sporni region Pridnjestrovlje koji Moskva podržava i na kojem se decenijama nalaze njenih oko 1.500 trupa. Nakon predsednice Moldavije Maje Sandu, i premijerka Natalija Gavrilica je nedavno rekla da “pozivaju rusku vojsku sa teritorije Pridnjestrovlja na povlačenje”.
Pridnjestrovlje je komad zemlje duž 400 km moldavsko-ukrajinske granice sa oko 500.000 stanovnika. Anton Barbašin, politički analitičar žurnala “Ridl”, istakao je da je ideja da Rusija želi da uspostavi geografsku vezu do Pridnjestrovlja “u diskursu bar od devedesetih”. Rusija je dugo nastojala da zadrži “džepove” uticaja u Istočnoj Evropi i nastavlja da podržava Pridnjestrovlje besplatnim prirodnim gasom. Majkl Kofman, stručnjak za Rusiju organizacije CAN, ocenio je da ruska vojska “nema kapacitet za takvu vrstu ofanzive”.
- Veoma je verovatno da će ona biti potrošena snaga nakon ofanzive u Donbasu – istakao je on.
Ipak, Pridnjestrovlje je blizu Odese, čije je osvajanje bilo među prioritetima ruskih ratnih planova. Odesa je udaljena oko 180. km od granice Pridnjestrovlja čija vojska, prema njihovim podacima, broji oko 7.500 vojnika, ali i 80.000 rezervista kojima, kako pišu tamošnji mediji, stižu pozivi za mobilizaciju.
Šta bi moglo dalje da se desi?
Mnogi analitičari su očekivali da će Putin iskoristiti svoje obraćanje na vojnoj paradi u Moskvi povodom Dana pobede da ili ubedi domaću javnost nezadovoljnu teškim gubicima u pobedu ili eskalira rat i objavi masovnu mobilizaciju. Ali, Putin je umesto toga pravdao invaziju, navodeći da je Rusija bila primorana da uđe u rat zbog NATO.
On nije odao signal u kom pravcu ovaj rat vodi a pitanje da li će i kako Rusija okupiti više snaga za nastavak rata ostavio je – neodgovorenim.
“Bez konkretnih koraka za izgradnju nove sile, Rusija ne može da vodi dug rat, a sat počinje da otkucava neuspeh njene vojske u Ukrajini”, rekao je na “Tviteru” Filips O’Brajen, profesor strateških studija Univerziteta Sent Endruz u Škotskoj.
- Rusija nije dobila ovaj rat. Počinje da ga gubi – ocenio je Najdžel Gold Dejvis, bivši britanski ambasador u Belorusiji.
Strah od nuklearnog sukoba
Hejnsova je izjavila da strahuje u kojem će se smeru sukob razvijati narednih meseci, preneo je “ABS njuz”.
- Najverovatnija žarišta eskalacije u narednim nedeljama će biti sve veći pokušaji Rusije da se ispreči zapadnoj bezbednosnoj pomoći, odmazda za zapadne ekonomske sankcije ili pretnja režimu kod kuće. Verujemo da Moskva nastvlja da koristi nuklearnu retoriku da odvrati SAD i Zapad od povećanja ubojite pomoći Ukrajini i odgovori na javne komentare američkih i NATO saveznika koji ukazuju na proširene ciljeve Zapada u sukobu – navela je.
- I dalje mislimo da Putin neće odobriti upotrebu nuklearnog oružja osim ako ne oceni da postoji egzistencijalna pretnja za državu ili ruski režim - dodala je Hejns, ukazujući da bi sledeći korak Putina moglo biti pokretanje velikih nuklearnih vežbi kako bi signalizirao Zapadu na povećane opasnosti njegove podrške Kijevu.
Putin je još napočetku invazije stavio svoje nuklearne snage u stanje visoke pripravnosti, a usled povećane zapadne podrške Kijevu Moskva je unazad iznosila manje-više prikrivene nuklearne pretnje.
Dok stručnjaci za spoljnu politiku smatraju da bi ruski predsednik razmotrio upotrebu nuklearnog oružja samo u slučaju ako oseća “egzistencijalnu pretnju” svojoj zemlji ili režimu, Brent Sedler, ekspert Fondacije Heritidž iz Vašingtona, ukazao je da bi Vladimir Putin mogao da upotrebi taktički nuklearni napad ako se njegova zemlja suoči sa “ogromnim vojnim porazom u Donbasu”.
Glavnokomandujući američke vojske general Mark Mili razgovarao je telefonom sa načelnikom štaba ruske vojske Valerijem Gerasimovim, saopštio je Pentagon u četvrtak, prvi od njihovih razgovora od početka ruske invazije na Ukrajinu krajem februara
Sjedinjene Američke Države predložile su novi put za ulazak Ukrajine u NATO, što je cilj kojem Kijev teži već godinama, smatrajući članstvo u Alijansi ključnom garancijom bezbednosti i zaštite od Rusije, gotovo pet godina od početka rata.
Povorka automobila sa specijalnim američkim izaslanicima Stivom Vitkofom i Džaredom Kušnerom napustila je danas Kremlj, nakon više od dva sata razgovora sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, prenose RIA novosti.
Sjedinjene Američke Države pripremaju novi pokušaj okončanja rata u Ukrajini, a mirovni plan koji se razmatra predviđa demilitarizovanu zonu u Donbasu, odustajanje Kijeva od članstva u NATO-u i obnovu velikih ekonomskih veza između Vašingtona i Moskve.
Rusija navodno traži izlazak Finske iz NATO, zabranu vojnih baza Alijanse u Estoniji, Letoniji i Litvaniji, predaju celog Donbasa Moskvi i trajnu vojnu neutralnost Ukrajine.
Evropska unija odustala je od plana da imenuje jednog glavnog pregovarača koji bi predstavljao Evropu u razgovorima sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom i američkim predsednikom Donaldom Trampom.
Ruski vojni blogeri upozoravaju da Moskva više nema dovoljno sredstava da zaštiti Krimski most od ukrajinskih napada i da bi novo razaranje njegove konstrukcije moglo biti samo pitanje vremena.
Ukrajinski novinar Denis Kazanski objavio je snimak razorene Konstantinovke u Donjeckoj oblasti, na kojem se vide uništene stambene zgrade, ruševine i čitavi delovi grada opustošeni višemesečnim borbama.
Rusija bi mogla da odgovori na ukrajinske napade na Krimski most udarima bez presedana po strateški važnim mostovima na teritoriji Ukrajine, upozorio je ruski vojni stručnjak Andrej Maročko.
Predstojeći sastanak Vladimira Putina, Donalda Trampa i Si Đinpinga mogao bi da donese ozbiljne probleme upravo Rusiji, ukoliko Sjedinjene Američke Države i Kina postignu dogovor kojim bi se ograničila ekonomska saradnja Pekinga i Moskve.
Alis Rufo, ministarka-delegat u francuskom Ministarstvu oružanih snaga, potvrdila je da u Ukrajini postoji francuska vojna struktura koja se bavi obukom ukrajinskih vojnika, kao i održavanjem i popravkom vojne opreme.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Glavnokomandujući američke vojske general Mark Mili razgovarao je telefonom sa načelnikom štaba ruske vojske Valerijem Gerasimovim, saopštio je Pentagon u četvrtak, prvi od njihovih razgovora od početka ruske invazije na Ukrajinu krajem februara
Aleksandar Čupić, kandidat "Studentske liste" za predsednika Skupštine, prema informacijama koje su objavljene tokom rasprave u parlamentu, umešan je u ozbiljan skandal i pokušaj prikrivanja milionski vredne imovine!
Novopečeni superligaš na srpskoj političkoj sceni, "Studentska lista - Studenti pobeđuju", doživeo je težak debakl pošto je ga lista "Srbija pobeđuje" sa kapitenom Aleksandrom Vučićem do nogu potukla na otvaranju nove sezone na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije (3:0).
Urednica televizije Nova S Mirjana Nikolić, koja je poznata po podržavanju Studentske liste, ukazala je na problem u načinu na koji se njihovi predstavnici obraćaju građanima.
Novopečeni superligaš na srpskoj političkoj sceni, "Studentska lista - Studenti pobeđuju", doživeo je težak debakl pošto je ga lista "Srbija pobeđuje" sa kapitenom Aleksandrom Vučićem do nogu potukla na otvaranju nove sezone na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije (3:0).
Shvatio sam poruke novoformirane vlasti koje ukazuju na to da se moraju dogoditi tri stvari. Oni mene ne mogu da trpe. Zato će pokušati ili da me ubiju, ili da me uhapse, ili da me lustriraju!
U centru pažnje u Narodnoj skupštini našao se glumac Dragan Gagi Jovanović, narodni poslanik izabran ispred Studentske liste, koji je i drugog dana zasedanja pokazao, blago rečeno, neobično ponašanje.
Aranđelovdan, koji se obeležava 21. novembra, prate brojne nedoumice kada je reč o običajima. Jedno od najčešćih pitanja jeste da li se za Svetog arhangela Mihaila priprema slavsko žito, a odgovor na njega svojevremeno je dao i patrijarh Pavle.
"Dačija duster 4x4“ predstavlja jednu od povoljnijih opcija za vozače koji žele automobil sa ozbiljnijim terenskim sposobnostima, bez izdvajanja velikog novca za luksuzne terence, a cene ovog modela u Srbiji kreću se od oko 18.000 evra, u zavisnosti od verzije i opreme.
U domovima zdravlja, na pedijatrijskim odeljenjima i dalje se beleži veliki broj pregleda dece koja se javljaju zbog respiratornih i stomačnih infekcija i nakoj jesenjeg raspusta.
Naučnici su na japanskom arhipelagu Ogasavara otkrili novu vrstu mrežaste stenice, nakon što je DNK analiza pokazala da insekti za koje se verovalo da pripadaju istoj vrsti zapravo predstavljaju dve različite vrste. Istraživanje je otkrilo i da je drvo koje su ljudi doneli na ostrva možda uticalo na njihovu evoluciju.
U Višem sudu u Negotinu danas bi trebalo da počne glavni pretres protiv Dejana Dragijevića i Srđana Jankovića, optuženi za krivično delo teško ubistvo u saizvršilaštvu, devojčice Danke Ilić.
Bivši crnogorski bokser Goran Gogić (47), koji je u javnosti dovođen u vezu sa "kavačkim klanom" i odbeglim Radojem Zvicerom, priznao je danas krivicu pred saveznim sudom u Bruklinu za učešće u međunarodnom švercu ogromnih količina kokaina.
Holivudska glumica En Hatavej (44) postala je majka treći put, a sada je otkriveno i kog je pola njeno najmlađe dete. Glumica i njen suprug Adam Šulman (45) dobili su devojčicu, nakon što su prethodno dobili dva sina.
Sa dolaskom hladnijih dana rastu i šanse za respiratorne infekcije. Međutim, glavni problem često nisu sami virusi, već skrivene greške u našim svakodnevnim navikama koje oslabljuju otpornost organizma.
Argajl rombovi vratili su se na modnu scenu u nikad opuštenijem, modernijem izdanju. Od škotskih klanova do devedesetih, ovaj večiti klasik ove sezone doživljava veliku modnu reviziju i postaje omiljeni komad za hladne dane.
U Srbiji je zavladala zabrinutost zbog virusa koji, prema navodima o kojima se poslednjih dana govori, može da izazove gubitak glasa, što je posebno uznemirilo one kojima je glas osnovno sredstvo za rad - pevače.
Atina Tošić ćerka pevačice Jelene Karleuše podelila je sa svojim pratiocima na Instagramu fotografije iz luksuznog šopinga u Austriji, a njen modni izbor odmah je privukao pažnju.
Pevačica i voditeljka Nives Celzijus godinama vodi sudsku bitku zbog luksuznih stanova u Zagrebu koje poseduje sa bivšim suprugom Dinom Drpićem, a dok je postupak prekinut, nekadašnjem fudbaleru stigli su novi zahtevi za prinudnu naplatu dugova.
Pevačica Nada Obrić juče je imala poseban razlog za slavlje, budući da je povodom izlaska vinil kompilacije sa svojim najvećim hitovima okupila brojne prijatelje, kolege i predstavnike medija.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.