Ono što bi tokom Hladnog rata bilo ocenjeno kao totalna ludost, danas se smatra strateškom mudrošću Bele kuće. Rusi prete čak i nuklearnim oružjem, ali Vašington to ignoriše
Na samitu NATO-a u Madridu, Finska je pozvana da se pridruži tom savezu. Šta to znači za Finsku?
Ako ruski predsednik Vladimir Putin provali bilo gde duž 1.300 km duge finske granice, SAD će da priskoče u pomoć Helsinkiju da se odbrani i ući u rat sa Risjom.
Ako bi Putin sa vojskom upao u Finsku, SAD će da povede rat protiv najveće zemlje na svetu koja, između ostalog, poseduje 4.500 do 6.000 taktičkih i strateških nuklearnih oružja.
Totalna ludost
Nijednom od predsednika iz perioda Hladnog rata ne bi ni u snu padalo na pamet da preuzme takvu obavezu - da rizikuje opstanak sopstvene države da bi odbranio tamo neku miljama daleku teritoriju ili državu koja nikad nije bila od vitalnog značaja za SAD.
Da se zarati sa Sovjetskim Savezom zato da bi se u korist Finske sačuvala njena teritorija za vreme Hladnog rata - bilo bi ocenjeno kao totalna ludost.
Setite se samo: Hari Truman je odbio da upotrebi silu kako bi probio blokadu koju je Josif Staljin zaveo nad Berlinom. Dvajt Ajzenhauer je odbio da 1956. pošalje trupe koje bi po Budimpešti spasavale mađarske borce za slobodu koje su gazili sovjetski tenkovi.
Lindon B. Džonson nije ni prstom mrdnuo da 1968. spase češke rodoljube dok su ih proganjale i hapsile armije Varšavskog pakta. Kada je Solidarnost Leha Valense u Poljskoj 1981. ugušena na zahtev Moskve, Ronald Regan ih je smelim rečima obodrio, a kao pomoć im je poslao samo mašine za kopiranje.
I dok su SAD svake godine tokom Hladnog rata objavljivale svoje redovne izraze podrške „porobljenim narodima" Centralne i Istočne Evrope, izbavljanje tih istih naroda iz sovjetske kontrole nikada se nije smatralo životno važnim za Zapad toliko da bi se zbog toga sa SSSR-om zaratilo.
I tako je tokom prvih 40 godina svog postojanja tokom Hladnog rata NATO, koji je nastao 1949. sa samo 12 zemalja članica, na taj broj dodao još samo njih četiri - Grčku, Tursku, Španiju i Zapadnu Nemačku.
Međutim, pozivom Švedskoj i Finskoj da mu se pridruže kao 31. i 32. država članica koju pokriva ratnom garancijom člana 5 svoje Povelje, NATO će da duplira broj svojih članova računajući od trenutka kada se poverovalo, barem su Rusi to upravo tako shvatili, da je Hladni rat već bio završen.
Sve države koje su nekada bile članice Moskvinog Varšavskog pakta - Istočna Nemačka, Poljska, Mađarska, Republika Češka, Slovačka, Rumunija, Bugarska - sada su članice od Amerikom predvođenog NATO-a i - sve su okrenute protiv Rusije. Tri bivše republike SSSR-a - Estonija, Letonija, Litvanija - takođe su članice NATO-a, vojnog saveza nastalog sa ciljem da ograničava i obuzdava zemlju kojoj su i same pripadale.
Geostreški aksiom
Litvanija, sa 2 odsto ruskog stanovništva, nedavno je uspostavila delimičnu blokadu za robu koja se prevozi preko njene teritorije do Kalinjingrada, ruske enklave na obali Baltičkog mora. Na Putinove proteste Viljnus je Moskvu opomenuo da su oni sada član NATO-a.
Aksiom geostrateške politike jeste da velika zemlja ne sme da dopusti manjoj da je na svoju ruku uvuče u veliki rat.
Godine 1914. nemački kajzer je Austrijancima izdao „blanko ček" da kazne Srbiju za njenu ulogu u atentatu na nadvojvodu Franca Ferdinanda, naslednika austrijskog trona. Beč je kajzerov ček unovčio i odmah napao Srbiju, a tako je počeo Veliki rat koji je trajao od 1914. do 1918.
Marta 1939. Nevil Čemberlen je Poljskoj dao ratnu garanciju da će, ako bude napadnuta od strane Nemačke, Britanija u rat ući na njenoj strani.
Ohrabreni ratnom garancijom Britanske imperije, Poljaci su se oglušili o Hitlerove zahteve i odbili da sa Berlinom pregovaraju o nemačkim zahtevima vezanim za Dancing (Gdanjsk), koji je od Nemačke oduzet 1919. na mirovnoj konferenciji u Parizu.
Prvog septembra 1939. Hitler je napao Poljsku, a Britanija mu je odmah objavila rat, koj je potom potrajao šest godina, nakon čega je Britanska imperija smrtno ranjena. A šta se desilo sa Poljskom? Na Jalti je 1945. Vinston Čerčil dao saglasnost Staljinu da od Sovjeta okupirana Poljska i dalje ostane pod njegovim nadzorom.
Vodeća uloga
Putin jeste ruski nacionalista koji raspad SSSR-a smatra najvećom katastrofom 20. veka, ali on nije jedini odgovoran za ovako stanje odnosa naših dvaju zemalja.
Mi Amerikanci smo odigrali vodeću ulogu u onom što je oblikovalo drugi Hladni rat, još opasniji nego što je prvi ikada bio.
Tokom poslednjih četvrt veka, a pošto je Rusija rasformirala Varšavski pakt i dopustila da se i sam SSSR raspadne na 15 nezavisnih država, mi smo stalno gurali ekspanziju NATO-a u Centralnu i Istočnu Evropu, sve više i više ograđujući i sputavajući Rusiju.
Godine 2008. su neokoni nagovorili Gruziju da napadne Južnu Osetiju, čime su Rusiju isprovocirali da interveniše i najuri gruzijsku armiju.
A 2014. su nagovorili Ukrajince da zbace legalno izabrani proruski režim u Kijevu. Kad im je to pošlo za rukom, Putin je prigrabio Krim i Sevastopolj, grad koji je vekovima bio sedište ruske crnomorske flote.
Moskva je 2022. zatražila od SAD da se obavežu da neće uvoditi Ukrajinu u NATO. Mi smo to odbili. I onda je Putin napao. Ako su Rusi tada poverovali da je Zapad njihovu zemlju saterao uza zid, imamo li mi pravo da svu krivicu za to svaljujemo samo na njih?
Amerikanci i dalje odbacuju mračna ruska upozorenja da će radije pribeći upotrebi taktičkog nuklearnog oružja nego prihvatiti poraz u Ukrajini uz poniženje, opkoljavanje i izolaciju njihove države. Da li je zbilja mudro takve pretnje odbaciti kao puko „zveckanje oružjem"?
Bivši savetnik šefa Pentagona pukovnik Daglas Mekgregor, u članku napisanom za "The American Thinker" piše kako je Džo Bajden odlučan da svoj proksi-rat sa Rusijom dovede do kraja, ali gubi bitku za Ukrajinu
Rusija je tokom najnovijih mirovnih pregovora u Abu Dabiju zatražila da se NATO praktično vrati na vojne položaje iz 1997. godine, što bi značilo povlačenje savezničkih trupa i naoružanja iz Poljske, Mađarske, Češke, baltičkih država i drugih zemalja koje su kasnije pristupile Alijansi.
Evropa bi bila znatno bezbednija da NATO ne postoji, izjavila je portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova, uporedivši Severnoatlantsku alijansu sa bolnim zubom koji iscrpljuje čitav organizam.
Rusija je tokom pregovora sa Sjedinjenim Američkim Državama u Abu Dabiju zatražila da NATO povuče svoje snage i vojnu infrastrukturu na položaje iz 1997. godine, odustane od daljeg proširenja i obustavi vojne aktivnosti u Ukrajini, istočnoj Evropi, na Južnom Kavkazu i u centralnoj Aziji.
Finska je kategorički odbacila mogućnost izlaska iz NATO nakon što je nemački „Bild“ objavio da Rusija u okviru mirovnih pregovora o Ukrajini traži povlačenje te zemlje iz Alijanse.
Američki pregovarači pokrenuli su, nakon poslednje runde mirovnih pregovora sa Rusijom u Abu Dabiju, pitanje mogućeg povlačenja Ukrajine sa teritorije Donbasa, u zamenu za članstvo u NATO-u, izjavio je danas ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski.
Šansa za zamrzavanje sukoba duž linije kontakta može se pojaviti tek nakon što NATO vojska, naoružana do zuba, uđe u Donbas i Hersonsku oblast sa punom borbenom gotovošću, izjavio je bivši savetnik ruskog predsednika Andrej Ilarionov, koji je prebegao na Zapad.
Rusija je tokom pregovora u Abu Dabiju iznela predlog nove bezbednosne arhitekture Evrope koji, prema informacijama nemačkog Bilda, predviđa izlazak Finske iz NATO, zabranu vojnih baza Alijanse u baltičkim državama, teritorijalne ustupke Ukrajine i potpuno preuređenje odnosa Moskve i Zapada.
NATO razmatra mogućnost odustajanja od izdvajanja dodatnih snaga za operacije u inostranstvu kako bi se usredsredio na suprotstavljanje Rusiji, pišu mediji, pozivajući se na diplomate Alijanse.
Specijalne jedinice brojnih zapadnih zemalja već deluju na teritoriji Ukrajine, a njihovo angažovanje moglo bi da izazove direktan sukob Rusije i NATO-a mnogo većih razmera, upozorio je Nikolaj Bordjuža, bivši generalni sekretar Organizacije ugovora o kolektivnoj bezbednosti (ODKB).
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov oštro je odgovorio na pitanje zbog čega Moskva ne dozvoljava evropskim predstavnicima da učestvuju u mirovnim pregovorima o Ukrajini u Abu Dabiju, iako su brojne evropske delegacije već doputovale u Ujedinjene Arapske Emirate.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Bivši savetnik šefa Pentagona pukovnik Daglas Mekgregor, u članku napisanom za "The American Thinker" piše kako je Džo Bajden odlučan da svoj proksi-rat sa Rusijom dovede do kraja, ali gubi bitku za Ukrajinu
Potpredsednica GO SNS-a i v.d. predsednika Republike Ana Brnabić oštro je reagovala na društvenoj mreži Iks povodom skandaloznih priloga i laži kojima je otvoren Dnevnik 2 na Radio-televiziji Srbije.
Dekan Fakulteta sporta i fizičkog vaspitanja Patrik Drid na današnjoj vanrednoj sednici Nastavno-naučnog veća u Novom Sadu nije razrešen sa mesta dekana.
Član Predsedništva SNS-a, Milenko Jovanov, oglasio se na društvenoj mreži Iks i jednom rečenicom pokazao razliku između demokratskih standarda koje je poštovao Aleksandar Vučić dok je bio na vlasti i aktuelnih poteza nove skupštinske većine uoči sutrašnje konstitutivne sednice Narodne skupštine Republike Srbije.
Lider SNS-a Miloš Vučević oglasio se putem svog Instagram naloga povodom izjave predsednika Demokratske stranke Srđana Milivojevića da će rad SNS-a morati da bude zabranjen.
Asocijacija novinara Srbije (ANS) najoštrije je osudila pokušaje da se novinari u Srbiji ućutkaju sudskim postupcima, zabranama rada i političkim etiketiranjem.
Takmičarka "Exatlona" Ivana Ivanović je izgubila u borbi za život i ispala iz takmičena, sada je otkrila da ne žali zbog ispadanja, već da joj je drago.
U ćilibaru iz Mjanmara pronađen je fosil bogomoljke star oko 98 miliona godina, koji predstavlja najstariji poznati dokaz oponašanja biljaka kod ovih insekata. Posebnost ovog primerka je trbuh sa strukturama koje izgledom podsećaju na listove drevne biljke.
Nedaleko od Zlatibora, u selu Rožanstvo, nalazi se Tošina banja, mesto koje privlači pažnju kako zbog svog prirodnog izvora mineralne vode, tako i zbog neobičnog zdanja koje izgleda poput zamka iz bajke.
Policija je po nalogu tužilaštva počela sa hapšenjem osoba sa snimka nadzornih kamera od 21. oktobra u sobi u kojoj je kao pacijent bio smešten Kristijan Josip Periš (32), a za čiju su smrt osumnjičena četiri medicinska tehničara.
Po nalogu javnog tužioca Trećeg osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu, policijski službenici PS Zemun doneli su rešenje o zadržavanju do 48 časova osumnjičenom M.Ž. (31) zbog sumnje da je izvršio krivično delo ugrožavanje sigurnosti.
Šamčanin R.B. osumnjičen je da je oko tri meseca u svojoj kući za vreme držanja privatnih časova iz sviranja klavijature, u više navrata ostvarivao fizičke neželjene kontakte sa maloletnicom (14), a za njega je predložen pritvor zbog sumnje da je počinio krivično delo obljuba sa detetom mlađim od petnaest godina.
U Višem sudu u Nišu danas je nastavljano o suđenje roditeljima dečaka M. M. (13) iz Niške Banje koji je osumnjičen da je 5. oktobra 2023. godine na tavanu porodične kuće ubio svog vršnjaka Andreja Simića, a u znak podrške porodici ubijenog dečaka, stanovici Niške Banje organizovali su skup podrške u parku ispred zgrade suda.
Serija "Pupin", posvećena životu i delu jednog od najznačajnijih srpskih naučnika Mihajla Pupina, premijerno je prikazana prošlog petka na RTS-u, ali umesto očekivanih pohvala, na društvenim mrežama usledio je talas kritika.
Jedan od najvećih srpskih pesnika i slikara 19. veka, Đura Jakšić, imao je život ispunjen umetnošću, boemstvom, ali i sukobima sa moćnicima svog vremena.
Ispred kuće pevačice Aleksandre Prijović i Filipa Živojinovića jutro nakon paljenja džipa nalazi se obezbeđenje koje porodicu čuva nakon sinoćne drame.
Atina Tošić, ćerka pevačice Jelene Karleuše, privukla je pažnju na društvenim mrežama nakon što je na svom Instagram profilu objavila fotografiju na kojoj je pokazala još jedno veoma luksuzno izdanje.
Kada je pre nekoliko meseci zapevao na trgu u Kraljevu kao gost Aleksandra Ace Sofronijevića i njegovog orkestra, Milanče Radosavljević je sa kraljevačkom publikom podelio veče koje je ostalo u lepom sećanju.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.