Objekti Oružanih snaga Ukrajine na jugu zemlje bili su glavna meta značajnog dela krstarećih raketa i dronova. U Odesi je pogođen aerodrom „Školjni", odakle ukrajinska vojska lansira dronove koji lete ka Krimu, kao i most u mestu Zatoka, preko kojeg komanda „Jug" dobija municiju i opremu iz Rumunije!
Udar na ukrajinske položaje iako nije bio najmasivniji od početka Specijalne vojne operacije naneo je ogromnu štetu neprijatelju koji već nedeljama najavljuje da se sprema za napad, tačnije za „kontraofanzivu".
Ukrajinska vojska se, sa jedne strane, nalazi u završnoj fazi priprema za kontranapad. Sa druge strane eksperti tvrde da je kontranapad već počeo tako što je Kijev pokušao da napadne Kremlj, redovno šalje dronove-kamikaze na naftna skladišta Rusije i proba uz pomoć svojih agenata da ubije lidere javnog mnjenja, među kojima je i Zahar Prilepin.
Rusija ne čeka kontranapad složenih ruku, već bombarduje ukrajinske položaje i lokacije gde se koncentrišu vojna tehnika i pešadija. Međutim, jučerašnje lansiranje dronova „geranj" u sklopu sa raznovrsnim najsavremenijim raketama i artiljerijom svih kalibara se razlikuje od prethodnih gađanja.
Objekti Oružanih snaga Ukrajine na jugu zemlje bili su glavna meta značajnog dela krstarećih raketa i dronova. U Odesi je pogođen aerodrom „Školjni", odakle ukrajinska vojska lansira dronove koji lete ka Krimu, kao i most u mestu Zatoka, preko kojeg komanda „Jug" dobija municiju i opremu iz Rumunije.
Ruska avijacija je, takođe, gađala most u mestu Majaki, Odeska oblast. Ukoliko su oba mosta značajno oštećena ili uništena, to će otežati logistiku ukrajinskoj vojsci. U tom slučaju njene trupe na jugu zemlje neće moći da dobijaju oružje i municiju sa tog pravca.
Još jedna meta ruskih Vazdušno-kosmičkih snaga u Odeskoj oblasti bila je lokacija u Dačnom, gde su se koncentrisali radarski sistemi i PVO.
Prema preliminarnim podacima, u Pavlogradu je takođe zabeležen veliki broj pogođenih meta. Glavni ciljevi u ovom gradu, koji ima strateški značaj za ukrajinsku vojsku u DNR, jer se tu nalazi centar preko kojeg u okupirani deo republike stižu naoružanje i ljudstvo.
Tu se nalaze skladišta sa municijom i gorivom, kasarne, kao i 46. aeromobilna brigada Oružanih snaga Ukrajine i nekoliko brigada teritorijalne odbrane, koje su zbog velikih gubitaka bile povučene u Pavlograd.
Uzimajući u obzir da je deo kasarni bio delimično ispod zemlje, količina poginulih ukrajinskih vojnika može da bude i preko 500 ljudi. Tačan broj je skoro nemoguće saznati jer kijevski režim ne planira da otkopava tela svojih vojnika, tako da su te kasarne postale jedna velika masovna grobnica.
Foto: Pixabay/Printscreen Twitter
Kijev sprema kontraofanzivu, ali uspeh je diskutabilan! Rusija je prejaka!
Treba istaći da je promenjena taktika Vazdušno-kosmičkih snaga Rusije. Kampanja uništavanja energetske infrastrukture je, izgleda, završena, jer oduzima puno vremena. Zapadna tehnika svakim danom stiže u Ukrajinu u ogromnim količina, tako da je upravo tehnika postala glavna meta. Rusija je, kao i na početku SVO, počela masovno da uništava ukrajinski sistem PVO i radare. Na primer, krajem aprila u Hersonskoj oblasti tokom jednog dana bila su uništena četiri sistema S-300.
Rusija sve češće koristi lažne ciljeve, koji teraju sisteme PVO da postanu vidljivi, nakon čega na scenu stupaju dronovi „lancet", „geranj-2" i avioni.
Uzimajući u obzir veliki broj ispaljenih raketa PVO, koje Ukrajina ne može da popuni jer ih ne proizvodi, za razliku od Rusije, došlo je do toga, da sovjetski sistemi protivazdušne odbrane čuvaju samo najbitnije lokacije u Ukrajini, pre svega prestonicu - Kijev. To ne znači da će Ukrajina u narednih par dana iskoristiti sve rakete PVO, ali se njihov nedostatak već oseća na frontu.
Nedostatak raketa se vidi pre svega tokom prvog talasa ruskog bombardovanja. Ranije, nakon uzletanja nosača krstarećih raketa, ukrajinski sistemi PVO bili su odmah dovedeni u stanje pune pripravnosti. Sada Oružane snage Ukrajine reaguju mnogo sporije, a u nekim slučajevima reaguju tek nakon prvih eksplozija.
Drugi problem za Ukrajinu su bombe FAB, čija masa varira od 500 do 1500 kilograma. Rusija je počela da ugrađuje u stare bombe navigacione sisteme/module za planiranje i korekciju leta, koji omogućavaju odličnu preciznost.
Treći problem za Ukrajinu je ofanziva. Kijevski režim mora da pokrene ofanzivu u skorije vreme jer je zapadnim sponzorima potreban medijski uspeh kako bi nastavili sa finansiranjem kijevskog režima u istoj meri.
To znači da Ukrajina mora da prebacuje svoje PVO sisteme na prvu liniju fronta, kako pešadija i artiljerija ne bi ostali bez pokrića sa neba. Tu se krije najveći problem za Kijev, jer ruska vojska uništava PVO sisteme i radare koji se približavaju frontu. Najefikasniji u tome je upravo „lancet", koji je za nekoliko meseci uništio par stotina jedinica razne vojne tehnike - od kamiona do S-300.
Zanimljivo je i to da Rusija koristi ogromnu količinu dronova, koji lete u nekoliko navrata i teraju ukrajinske sisteme PVO da ispaljuju skupe i malobrojne rakete kako ne bi bili uništeni. Prvi talas dronova otkriva lokaciju PVO i pokušava da ih uništi ili barem ošteti.
Drugi talas cilja otkrivene sisteme i uništava ih. Nakon što dronovi odrade svoj zadatak, sa bombardovanjem počinju i avioni, koji koriste savremene rakete tipa H-22 ili H-101. Pritom dronovi i avioni napadaju nekoliko sektora odjednom iz neočekivanih pravaca. To ukazuje da je Rusija promenila celokupnu predstavu o upotrebi dronova i našla način kako da ih uskladi u rad zajedno sa avionima.
Značajno je porastao spisak meta. Ranije su Vazdušno-kosmičke snage pogađale uglavnom stacionarne objekte poput trafostanica ili objekata vojno-industrijskog kompleksa. Sada se uništavaju i vozovi, i prebačene rezerve. To sugeriše da se prati priprema ukrajinske kontraofanzive i gomilanje rezervi uz pomoć satelita.
Foto: Reuters/AP/Fotomontaža
Rusija dronovima nanosi veliku štetu ukrajinskoj vojsci i infrastrukturi
Može se konstatovati da su dronovi „geranj-2" postali noćna mora za ukrajinsku vojsku, koja trenutno nema načina da ih masovno obara. Dok propaganda kijevskog režima tvrdi da njihovi sistemi PVO obaraju 90 odsto dronova i raketa, „geranj-2" i „lanceti" skoro svakodnevno uništavaju ciljeve i pomažu VKS Rusije da bombardovanje krstarećim raketama bude još efikasnije. Ono što treba da brine Kijev je činjenica da se ti dronovi usavršavaju.
Stručnjaci su znatno povećali maksimalnu daljinu letenja „geranj-2" i jačinu bojeve glave. Sada jedan dosta jeftini dron može da izazove eksploziju otprilike istih razmera kao i krstareća raketa „kalibar" ili H-101.
U poslednje vreme ovo naoružanje se koristi protiv gomilanja vojske, tehnike i kasarni Oružanih snaga Ukrajine, što omogućava češće i veće napade nego ranije.
Rusija svakim napadom sve više kombinuje razne vrste naoružanja, što omogućava još veći uspeh pred ukrajinsku ofanzivu. VKS Rusije imaju ključnu ulogu u SVO.
Ukoliko dronovi i avijacija nastave efikasno da uništavaju ukrajinske rezerve i sisteme PVO, tim lakše će biti ruskoj vojsci da se odbrani i da krene u svoj kontranapad, kako bi oslobodila svoju teritoriju i privela kraju sve ciljeve Specijalne vojne operacije.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić gostovao je u podkastu MD MEETS koji vodi direktor kompanije "Aksel Špringer" Matijas Defner nakon što je predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski prvi put posetio Beograd.
Skoro 16.000 stranih dobrovoljaca iz najmanje 72 zemlje trenutno služi u Odbrambenim snagama Ukrajine, rekla je ukrajinski vojni ombudsman Olga Rešetilova.
Ruska vojska formirala je "Ukrajinsku dobrovoljačku brigadu specijalnih snaga", koja je sastavljena od bivših ukrajinskih vojnika koji su prebegli u Rusiju.
Bivši savetnik ukrajinskog predsedničkog kabineta Aleksej Arestovič priznao je da je Rusija stvorila satelitski komunikacioni sistem sličan američkom Starlinku.
Ruski predsednik Vladimir Putin sproveo je promene u najvišem komandnom vrhu vojske te zemlje i imenovao šefa jedinica za dronove, čije se postavljenje na funkciju dugo očekivalo.
Bivši visoki zvaničnici iz Velike Britanije, Francuske, Nemačke i Rusije održali su u julu sastanak u Beču kako bi razmotrili moguće uslove za mirovne pregovore o Ukrajini, prenose mediji, pozivajući se na izvore upoznate sa događajem.
Ukrajina je usvojila novu strategiju koja podrazumeva ciljane napade na civilno stanovništvo, izjavila je poverenica za ljudska prava Rusije Jana Lantratova, komentarišući napad bespilotnim letelicama na Moskovsku oblast.
Ruska vojska počela je da gradi čitave podzemne komplekse za skladištenje goriva u zoni specijalne vojne operacije, menjajući logistiku iz temelja kako bi ključne zalihe zaštitila od ukrajinskih bespilotnih letelica.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić boravio je danas na jugozapadu Srbije. On je posetu započeo u Prijepolju, a zatim je obišao veliki broj lokacija u Priboju i Novoj Varoši.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević pokazao je u Kolegijumu naše televizije fotografiju koju su napravili pripadnici GOSI službe, a na kojoj se se vidi šta je u centru Beograda danas radio tajkun Dragan Đilas, dok je predsednik Aleksandar Vučić obilazio Srbiju i razgovarao sa narodom.
Poslanik Srpske napredne stranke (SNS) Milenko Jovanov u nekoliko rečenica rasturio je nekadašnjeg predsednika Srbije Borisa Tadića, koji se na društvenoj mreži Iks ostrvio na šefa naše države Aleksandra Vučića i politiku vladajuće partije.
Ministar za evropske integracije Nemanja Starović izjavio je danas da je cilj da do kraja 2027. godine Srbija bude spremna za pristupanje šengenskom prostoru i naveo da je za otvaranje Klastera 3, najvažnije priznanje to što je Evropska komisija početkom jula dala šestu uzastopnu preporuku, naglasivši da ta institucija ima adekvatne mehanizme da na meritoran način proceni ispunjenost obaveza.
Šiptarski ekstremisti okačili su zastave Albanije i zloglasne terorističke organizacije OVK na kapije srpskih crkava u Lipljanu, nakon čega je policija privela dvojicu provokatora!
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić još jednom je pokazao šta znači stvarna briga o građanima i odgovornost prema svojoj zemlji! U kasnim večernjim satima, iz prelepog sela smeštenog između Zlatibora i Priboja, nadomak Kokinog Broda, predsednik se obratio naciji i poslao snažnu, emotivnu i direktnu poruku svima u Srbiji.
Načelnik Sektora za vanredne situacije Luka Čaušić izjavio je danas da je situacija sa požarima u Deliblatskoj peščari trenutno mirnija i da su naselja za sada bezbedna, naročito naselje Šumarak koje je veoma bilo izloženo riziku od požara.
Manastir Palja važi za najstariju svetinju u ovom kraju, gde je poslednju noć u Srbiji proveo Sveti Sava, a poznat je i po izvorima koji leče bolest i sterilitet.
Aleksandra Stefanović i Miloš Gvozdenović odlučili su da svoje sudbonosno "da" izgovore u Guči, prestonici trube, i to u Crkvi Svetog arhangela Gavrila, mestu koje je snažno povezano sa tradicijom i istorijom Dragačevskog sabora trubača.
Smrtna kazna u Srbiji ukinuta je 2002. godine kada je veliki broj najsurovih i najmonstruoznijih ubica promenom zakona umesto pred streljačkim strojem završio u zatvoru na 40 godina.
Policija u Bečeјu, u saradnji sa Osnovnim јavnim tužilaštvom u Bečeјu, uhapsila je D. P. (30) iz okoline tog mesta, zbog sumnje da јe počinila tešku krađu.
Nestanak Nikole Mitića 10. avgusta 2020. godine isprva je tretiran kao običan slučaj nestale osobe, kada je porodica objavila njegovu fotografiju u javnosti, verujući da je reč o misterioznom nestanku.
Svrab, peckanje i neprijatan vaginalni sekret mogu da se povuku nakon terapije, ali kod mnogih žena kandida se ubrzo ponovo javlja. Razlog pritom nije uvek samo sama gljivica - određene navike i okolnosti pogoduju njenom ponovnom razvoju
Za glatku i negovanu kožu nije dovoljno samo obaviti brijanje - jednako su važni pravilna priprema kože, izbor kvalitetnog brijača i odgovarajuća nega nakon tretmana.
Redakcija Informera došla do informacije da je Ava Karabatić danas viđena u Urgentnom centru u Beogradu, gde je, prema saznanjima do kojih smo došli, potražila lekarsku pomoć zbog vidljivih povreda na glavi i licu, a ona nam je sve to i potvrdila.
Popularna voditeljka Jovana Jeremić oglasila se na svom Instagram profilu veoma emotivnom objavom posvećenom svom pokojnom ocu, koja je privukla veliku pažnju javnosti i mnoge ostavila bez teksta.
Rijaliti učesnik Ivan Marinković dotakao se odnosa Maje Marinković i Asmina Durdžića, otkrivši da je u kontaktu sa njom, ali da krivi Asmina što uživa u čitavoj situaciji.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.