Objekti Oružanih snaga Ukrajine na jugu zemlje bili su glavna meta značajnog dela krstarećih raketa i dronova. U Odesi je pogođen aerodrom „Školjni", odakle ukrajinska vojska lansira dronove koji lete ka Krimu, kao i most u mestu Zatoka, preko kojeg komanda „Jug" dobija municiju i opremu iz Rumunije!
Udar na ukrajinske položaje iako nije bio najmasivniji od početka Specijalne vojne operacije naneo je ogromnu štetu neprijatelju koji već nedeljama najavljuje da se sprema za napad, tačnije za „kontraofanzivu".
Ukrajinska vojska se, sa jedne strane, nalazi u završnoj fazi priprema za kontranapad. Sa druge strane eksperti tvrde da je kontranapad već počeo tako što je Kijev pokušao da napadne Kremlj, redovno šalje dronove-kamikaze na naftna skladišta Rusije i proba uz pomoć svojih agenata da ubije lidere javnog mnjenja, među kojima je i Zahar Prilepin.
Rusija ne čeka kontranapad složenih ruku, već bombarduje ukrajinske položaje i lokacije gde se koncentrišu vojna tehnika i pešadija. Međutim, jučerašnje lansiranje dronova „geranj" u sklopu sa raznovrsnim najsavremenijim raketama i artiljerijom svih kalibara se razlikuje od prethodnih gađanja.
Objekti Oružanih snaga Ukrajine na jugu zemlje bili su glavna meta značajnog dela krstarećih raketa i dronova. U Odesi je pogođen aerodrom „Školjni", odakle ukrajinska vojska lansira dronove koji lete ka Krimu, kao i most u mestu Zatoka, preko kojeg komanda „Jug" dobija municiju i opremu iz Rumunije.
Ruska avijacija je, takođe, gađala most u mestu Majaki, Odeska oblast. Ukoliko su oba mosta značajno oštećena ili uništena, to će otežati logistiku ukrajinskoj vojsci. U tom slučaju njene trupe na jugu zemlje neće moći da dobijaju oružje i municiju sa tog pravca.
Još jedna meta ruskih Vazdušno-kosmičkih snaga u Odeskoj oblasti bila je lokacija u Dačnom, gde su se koncentrisali radarski sistemi i PVO.
Prema preliminarnim podacima, u Pavlogradu je takođe zabeležen veliki broj pogođenih meta. Glavni ciljevi u ovom gradu, koji ima strateški značaj za ukrajinsku vojsku u DNR, jer se tu nalazi centar preko kojeg u okupirani deo republike stižu naoružanje i ljudstvo.
Tu se nalaze skladišta sa municijom i gorivom, kasarne, kao i 46. aeromobilna brigada Oružanih snaga Ukrajine i nekoliko brigada teritorijalne odbrane, koje su zbog velikih gubitaka bile povučene u Pavlograd.
Uzimajući u obzir da je deo kasarni bio delimično ispod zemlje, količina poginulih ukrajinskih vojnika može da bude i preko 500 ljudi. Tačan broj je skoro nemoguće saznati jer kijevski režim ne planira da otkopava tela svojih vojnika, tako da su te kasarne postale jedna velika masovna grobnica.
Foto: Pixabay/Printscreen Twitter
Kijev sprema kontraofanzivu, ali uspeh je diskutabilan! Rusija je prejaka!
Treba istaći da je promenjena taktika Vazdušno-kosmičkih snaga Rusije. Kampanja uništavanja energetske infrastrukture je, izgleda, završena, jer oduzima puno vremena. Zapadna tehnika svakim danom stiže u Ukrajinu u ogromnim količina, tako da je upravo tehnika postala glavna meta. Rusija je, kao i na početku SVO, počela masovno da uništava ukrajinski sistem PVO i radare. Na primer, krajem aprila u Hersonskoj oblasti tokom jednog dana bila su uništena četiri sistema S-300.
Rusija sve češće koristi lažne ciljeve, koji teraju sisteme PVO da postanu vidljivi, nakon čega na scenu stupaju dronovi „lancet", „geranj-2" i avioni.
Uzimajući u obzir veliki broj ispaljenih raketa PVO, koje Ukrajina ne može da popuni jer ih ne proizvodi, za razliku od Rusije, došlo je do toga, da sovjetski sistemi protivazdušne odbrane čuvaju samo najbitnije lokacije u Ukrajini, pre svega prestonicu - Kijev. To ne znači da će Ukrajina u narednih par dana iskoristiti sve rakete PVO, ali se njihov nedostatak već oseća na frontu.
Nedostatak raketa se vidi pre svega tokom prvog talasa ruskog bombardovanja. Ranije, nakon uzletanja nosača krstarećih raketa, ukrajinski sistemi PVO bili su odmah dovedeni u stanje pune pripravnosti. Sada Oružane snage Ukrajine reaguju mnogo sporije, a u nekim slučajevima reaguju tek nakon prvih eksplozija.
Drugi problem za Ukrajinu su bombe FAB, čija masa varira od 500 do 1500 kilograma. Rusija je počela da ugrađuje u stare bombe navigacione sisteme/module za planiranje i korekciju leta, koji omogućavaju odličnu preciznost.
Treći problem za Ukrajinu je ofanziva. Kijevski režim mora da pokrene ofanzivu u skorije vreme jer je zapadnim sponzorima potreban medijski uspeh kako bi nastavili sa finansiranjem kijevskog režima u istoj meri.
To znači da Ukrajina mora da prebacuje svoje PVO sisteme na prvu liniju fronta, kako pešadija i artiljerija ne bi ostali bez pokrića sa neba. Tu se krije najveći problem za Kijev, jer ruska vojska uništava PVO sisteme i radare koji se približavaju frontu. Najefikasniji u tome je upravo „lancet", koji je za nekoliko meseci uništio par stotina jedinica razne vojne tehnike - od kamiona do S-300.
Zanimljivo je i to da Rusija koristi ogromnu količinu dronova, koji lete u nekoliko navrata i teraju ukrajinske sisteme PVO da ispaljuju skupe i malobrojne rakete kako ne bi bili uništeni. Prvi talas dronova otkriva lokaciju PVO i pokušava da ih uništi ili barem ošteti.
Drugi talas cilja otkrivene sisteme i uništava ih. Nakon što dronovi odrade svoj zadatak, sa bombardovanjem počinju i avioni, koji koriste savremene rakete tipa H-22 ili H-101. Pritom dronovi i avioni napadaju nekoliko sektora odjednom iz neočekivanih pravaca. To ukazuje da je Rusija promenila celokupnu predstavu o upotrebi dronova i našla način kako da ih uskladi u rad zajedno sa avionima.
Značajno je porastao spisak meta. Ranije su Vazdušno-kosmičke snage pogađale uglavnom stacionarne objekte poput trafostanica ili objekata vojno-industrijskog kompleksa. Sada se uništavaju i vozovi, i prebačene rezerve. To sugeriše da se prati priprema ukrajinske kontraofanzive i gomilanje rezervi uz pomoć satelita.
Foto: Reuters/AP/Fotomontaža
Rusija dronovima nanosi veliku štetu ukrajinskoj vojsci i infrastrukturi
Može se konstatovati da su dronovi „geranj-2" postali noćna mora za ukrajinsku vojsku, koja trenutno nema načina da ih masovno obara. Dok propaganda kijevskog režima tvrdi da njihovi sistemi PVO obaraju 90 odsto dronova i raketa, „geranj-2" i „lanceti" skoro svakodnevno uništavaju ciljeve i pomažu VKS Rusije da bombardovanje krstarećim raketama bude još efikasnije. Ono što treba da brine Kijev je činjenica da se ti dronovi usavršavaju.
Stručnjaci su znatno povećali maksimalnu daljinu letenja „geranj-2" i jačinu bojeve glave. Sada jedan dosta jeftini dron može da izazove eksploziju otprilike istih razmera kao i krstareća raketa „kalibar" ili H-101.
U poslednje vreme ovo naoružanje se koristi protiv gomilanja vojske, tehnike i kasarni Oružanih snaga Ukrajine, što omogućava češće i veće napade nego ranije.
Rusija svakim napadom sve više kombinuje razne vrste naoružanja, što omogućava još veći uspeh pred ukrajinsku ofanzivu. VKS Rusije imaju ključnu ulogu u SVO.
Ukoliko dronovi i avijacija nastave efikasno da uništavaju ukrajinske rezerve i sisteme PVO, tim lakše će biti ruskoj vojsci da se odbrani i da krene u svoj kontranapad, kako bi oslobodila svoju teritoriju i privela kraju sve ciljeve Specijalne vojne operacije.
Zvanični podaci Kijeva o gubicima na frontu ponovo su dovedeni u pitanje nakon što je Kiril Budanov priznao da Ukrajina mora da mobiliše najmanje 30.000 ljudi svakog meseca samo da bi održala sadašnje stanje u vojsci, piše britanski Telegraf.
Evropa mora da prihvati veći bezbednosni rizik danas kako bi izbegla mnogo ozbiljniju opasnost u budućnosti, poručio je poljski ministar spoljnih poslova Radoslav Sikorski.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski je tokom prošle nedelje značajno pojačao mere lične bezbednosti jer strahuje za svoj život, tvrdi ruski vojni ekspert Andrej Maročko, pozivajući se na sopstvene izvore.
Ruske snage nastavile su peti dan zaredom seriju vazdušnih udara na Kijev i Kijevsku oblast, dok su novi napadi i požari prijavljeni u Borispolju i Pogrebima, a mete su tokom noći bile i u Odeskoj, Harkovskoj i Zaporoškoj oblasti.
Ruske snage uništile su tri borbena oklopna vozila sa ukrajinskim oficirima tokom pokušaja izvlačenja komandnog mesta bataljona 159. odvojene mehanizovane brigade Oružanih snaga Ukrajine (OSU) iz takozvanog Volčanskog kotla u Harkovskoj oblasti.
Period u kojem je Moskva verovala da rat u Ukrajini može da završi kompromisom sa Vašingtonom praktično je završen, ocenjuje bivši američki obaveštajac Skot Riter
Sistematski ruski udari praktično su pretvorili Kijev u grad na liniji fronta i više nema smisla ubeđivati stanovnike ukrajinske prestonice da se rat vodi negde daleko, izjavio je kijevski filozof Sergej Dacjuk.
Predsednik Rusije Vladimir Putin uveren je da će tokom predstojeće zime dokrajčiti Ukrajinu pojačanim pritiskom na Kijev, dok se istovremeno približava otvaranju još jednog fronta, tvrdi bivši ukrajinski ministar spoljnih poslova Dmitro Kuleba.
Rusija bi početkom naredne nedelje mogla zvanično da bude označena kao odgovorna za pokušaj napada dronom sa eksplozivom na aerodromu Lajpcig/Hale, posle čega Berlin sprema "opsežan" paket mera protiv Moskve.
Više od 113.000 Rusa prešlo je za samo nedelju dana preko graničnog prelaza Verhnji Lars prema Gruziji, dok se u zemlji pojačavaju glasine da bi Kremlj posle septembarskih izbora mogao da pokrene novu mobilizaciju.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Megaekskluziva - Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević u današnjem Kolegijumu Informer TV je otkrio gde se trenutno nalazi vođa obojene revolucije, takozvani rektor Vladan Đokić.
Bivša nemačka kancelarka Angela Merkel pozvala je građane da se „zaista bore za demokratiju“ uoči pokrajinskih izbora u Saksoniji-Anhalt 6. septembra, gde Alternativa za Nemačku (AfD) prema poslednjim istraživanjima ima oko 40 odsto podrške i ubedljivo vodi ispred svih ostalih stranaka.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić održava u Palati ''Srbija'' niz bilateralnih sastanaka sa šefovima delegacija zemalja učesnica ovogodišnjeg Komemorativnog sastanka posvećenog obeležavanju 65. godišnjice prve konferencije Pokreta nesvrstanih zemalja.
Evropska demokratska partija (European Democrats) otvoreno je pružila podršku blokaderskoj listi i blokaderima u Srbiji, poradovavši se lažnim anketa i naduvani procentima!
Milorad Dodik rekao je danas da je protiv građana Republike Srpske (RS) zbog objava nakon smrti generala Ratka Mladića podneseno 55.000 krivičnih prijava.
Nova sezona najvećeg sportskog rijalitija na svetu Exatlona, uskoro počinje, a među učesnicima koji su izazvali najviše pažnje jeste i Ivan Markioli iz Beograda.
Druga sezona najvećeg sportskog rijalitija na svetu Exatlona, donosi neverovatne učesnike, a publika je imala priliku da upozna i novu takmičarku - diplomiranu i master glumicu Nevenu Nedeljković.
Voditeljka specijalne emisije u Exatlonu Tijana Jović uključila se iz Dominikane i otkrila da gledaoci ni sami ne mogu da naslute kakva sezona sa sjajnim takmičarima je pred nama.
Sveštenik Srpske pravoslavne crkve Predrag Azap fotografisan je sa, verovali ili ne, poznatim srbomrscem Markom Perkovićem Tompsonom, i to uoči njegovog koncerta u Vukovaru.
Prevoznici sa Zapadnog Balkana (ZB) održaće danas proteste ispred Delegacija Evropske unije u četiri grada i tražiti suspenziju pravila 90/180 u Šengenu.
U Srbiji je sredinom avgusta dinarska štednja premašila nivo od 244 milijarde dinara, što predstavlja rast od čak 37,9 milijardi dinara, odnosno 18,4 odsto od početka 2026. godine, saopštila je Narodna banka Srbije.
U Višem javnom tužilaštvu u Beogradu saslušana su trojica osumnjičenih da su od 26. do 29. avgusta 2026. godine u Ulici Gavrila Principa obmanom odveli isilom zadržali u Vladimircima dvojicu državljana Avganistana i trojicu državljana Turske u nameri da od njihovih porodica iznude novac u iznosi od po 10.000 evra.
Više javno tužilaštvo u Požarevcu ističe da do sada utvrđene činjenice ukazuju da je B. K. (39) iz Požarevca, 29. avgusta u Velikom Gradištu hicima iz vatrenog oružja ubio dve osobe i ranio još dve, nakon čega je počinio samoubistvo.
Nišlije koje žive u soliteru u Ulici Branka Miljkovića vidno su potrešene tragedijom koja je zadesila njihove komšije sa osmog sprata M.G.(80) i njenog sina I.G. (52) koji su sinoć pronađeni mrtvi u svom stanu.
Nakon vesti o smrti generala Ratka Mladića, domaća javnost i društvene mreže ne prestaju da bruje, a potez mlade i uspešne glumice Isidore Građanin izazvao je pravu lavinu reakcija.
Pre nego što je postala svetska zvezda, Nikol Kidman snimala je erotske scene sa kolegom Bilijem Zejnom koji će popularnost steći tek kasnije ulogom u filmu "Titanik".
Film "Zlatni rez 42: Djeca Kozare" proslavljenog reditelja Lordana Zafranovića otvoriće 53. Međunarodni filmski festival FEST 2. oktobra u Plavoj dvorani Sava centra.
Italijanska pevačica i seks bomba Sabrina Salerno (58), još jednom je dokazala zbog čega decenijama nosi titulu apsolutne vladarke najlepših grudi u toj zemlji.
Slatko od šljiva je stari recept poznat po celim komadima šljiva, gustom sirupu i mirisu limuna. Tajna recepta je u krečnoj vodi, u kojoj šljive kratko odstoje kako bi zadržale oblik i ne bi se raspale tokom kuvanja.
Stručnjaci tvrde da telefon uglavnom ne mora da prisluškuje naše razgovore da bi znao šta nas zanima. Umesto toga, algoritmi prikupljaju i analiziraju veliki broj podataka koje svakodnevno ostavljamo na internetu. Oni prate koje sajtove posećujemo, šta pretražujemo, koje objave gledamo i lajkujemo, koje aplikacije koristimo i gde se nalazimo.
Frizuru ne određuje samo oblik lica, već i gustina i tekstura kose. Kod tanke i ređe kose posebno se preporučuje stepenasto šišanje, jer joj daje više volumena i čini je vizuelno bujnijom. Kraće frizure, naročito različite varijante boba, odličan su izbor jer kosa deluje punije.
Veštačka inteligencija više nije samo tehnološko pitanje, već sve veći rizik za banke, finansijske institucije i globalna finansijska tržišta kako njeni sistemi postaju moćniji i autonomniji.
Pop diva Jelena Karleuša oglasila se na mreži "X" nakon što su joj otkazana dva nastupa u Bosni i Hercegovini zbog, kako se navodi, zbog loše bezbednosne procene policije.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.