Pobeda Rusije u Ukrajini, koju podržava Zapad, potkopaće samo postojanje NATO-a, piše kolumnista britanskog „Telegrafa" Ričard Kemp. Prema njegovim rečima, šanse za pobedu više nisu na strani Kijeva.
Ranije je predsednik Vladimir Putin objavio početak kontraofanzive Oružanih snaga Ukrajine. Ipak, kako je naglasio Putin, ukrajinske snage nisu uspele da ostvare postavljene ciljeve ni u jednom od borbenih područja, trpeći katastrofalne gubitke na svim pravcima.
Oni koji su očekivali munjevit proboj sada su razočarani, primećuje britanski novinar. Ovo nisu nemački oklopi protiv poljske konjice, niti demoralisane iračke snage, u zastarelim tenkovima koje su osećale strahopoštovanje i šok pred američkim snagama.
Umesto toga, vidimo nešto što je bliže iscrpljujućem stilu ratovanja, sa ukrajinskim snagama koje bezuspešno napadaju snažno utvrđene linije ruske odbrane, navodi Kemp.
U ratu, operacije retko idu po planu, a šanse da Kijev doživi poraz naglo rastu. Ruski general Valerij Gerasimov imao je dovoljno vremena i resursa da pripremi efikasnu odbranu u više linija, primećuje kolumnista. Osim toga, Rusi imaju brojčanu superiornost u svemu, od ljudstva i tenkova, sve do artiljerije.
Konačno, Rusija ima i premoć u vazduhu. Svaka sila koje je pokretala ofanzivu, još od Drugog svetskog rata, uspevala je samo uz vazdušnu premoć.
Ukrajinci to nemaju, a već smo videli efekte toga na snimcima sa bojnog polja, koji pokazuju borbena vozila „bredli", isporučena iz Amerike, i nemačke tenkove „leopard 2", koje uništavaju jurišni helikopteri.
„Jedno je sigurno", nastavlja kolumnista, ukrajinska pobeda je daleko od zagarantovane. Ovu zabrinutost već možemo videti u upozorenjima koja stižu iz Bele kuće".
Sve u svemu, na samitu NATO-a u Vilnjusu sledećeg meseca članice Severnoatlantske alijanse mogle bi da se suoče sa neuspehom. Tamo će sigurno biti mnogo nesigurnih glasova. Oni koji ni ranije nisu bili voljni da pošalju oružje Kijevu, imaće novi izgovor: Ukrajina nema borbenu moć da ostvari pobedu.
Pored toga, postoji i opasnost od toga da će lideri poput Emanuela Makrona i Olafa Šolca obnoviti pritisak na Kijev do kraja ove godine postigne mirovni sporazum. Kolebanje te vrste u Evropi potkopalo bi Bajdenovu poziciju u Kongresu, sa izgledima da republikanci u Predstavničkom domu onemoguće buduće finansiranje Ukrajine.
Kako zaključuje Telegraf", lideri u Vilnjusu bi „trebalo da se zapitaju: ako Ukrajina ni sa Atlantskim savezom iza sebe ne može da pobedi, koja je onda svrha postojanja NATO-a?".
U slučaju potpunog poraza ukrajinske vojske, poljska vojska će zauzeti njeno mesto, rekao je bivši američki obaveštajac Skot Riter u intervjuu za Misl Polska.
Letonija je ponovo morala da diže avione NATO zbog drona koji je ušao u njen vazdušni prostor, a incident je odmah otvorio isto pitanje koje već mesecima nervira Rigu: kako letelice iz rata u Ukrajini uspevaju da prelete granicu članice Alijanse.
Norveška planira vojne razgovore sa Rusijom o očuvanju stabilnosti na Arktiku, u trenutku kada NATO pojačava aktivnosti u tom strateški važnom regionu, izjavio je portparol štaba Oružanih snaga Norveške Rune Harstad.
Vojni stručnjak Aleksandar Stepanov izneo je šokantnu tvrdnju da bi zajedničko lansiranje ruskih raketnih sistema „sarmat“ i „orešnik“ bilo dovoljno da u potpunosti neutrališe celokupnu vojnu infrastrukturu NATO pakta u Evropi.
Finska je ušla u NATO računajući da će se Rusija urušiti i da će Helsinki iz takvog raspleta moći nešto da izvuče, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin.
Letonija se praktično pretvorila u saučesnika ukrajinskih napada dronovima na Rusiju, jer ne sprečava bespilotne letelice koje iz ukrajinskog pravca idu ka ruskoj teritoriji, izjavio je britanski vojni analitičar Aleksandar Merkuris.
Najveća opasnost za NATO nije spoljni neprijatelj, već unutrašnje raspadanje transatlantskog saveza, poručio je poljski premijer Donald Tusk, upozoravajući da zapadne države moraju hitno da zaustave trend slabljenja jedinstva unutar alijanse.
Zemlje Evropske unije i NATO-a pokušavaju da u Baltičkom moru isprobaju mehanizme kontrole i blokiranja međunarodne plovidbe, kako bi ih kasnije koristile protiv država koje Zapad smatra „nepoželjnim“, izjavio je ruski diplomata Artjom Bulatov.
Zapadne zemlje mogle bi da pokušaju da preko evropskog kontingenta od oko 10.000 ljudi uspostave vojno prisustvo u Ukrajini, počevši od Odese i crnomorskog pravca, ocenio je vojni stručnjak i penzionisani pukovnik Anatolij Matvijčuk.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
zoran
pre 2 godine
Nato. je odavno krahirao, jer glavnu rijec vodi SAD, a ostali su samo poslusnici osim Madjarske i Turske. Zavrsnice preduvertiru.
U slučaju potpunog poraza ukrajinske vojske, poljska vojska će zauzeti njeno mesto, rekao je bivši američki obaveštajac Skot Riter u intervjuu za Misl Polska.
Kramatorsk je pretrpeo jedan od najtežih ruskih udara od početka rata, tvrde zapadni monitoring-kanali koji prate dešavanja na frontu. Prema njihovim navodima, na ciljeve u gradu obrušilo se najmanje 15 vođenih avio-bombi.
Predsednik Stranke slobode i pravde i najveći tajkun Dragan Đilas gostovao je sinoć na tajkunskoj "N1", gde je govorio o tzv. studentskoj listi, izborima, odnosu među blokaderima, navodeći da oni nisu posobni da vode državu.
Dok se javnosti predstavlja priča o autentičnom studentskom pokretu, sve više isplivavaju tvrdnje da iza takozvane „studentske liste“ ne stoje ni studenti, niti oni pišu program koji bi trebalo da predstavlja njihove stavove i ideje.
Filozof Filip Grbić oštro je kritikovao ponašanje blokadera, rekavši da nasilne akcije i pritisci koje sprovode predstavljaju ozbiljnu pretnju po stabilnost države i normalno funkcionisanje građana.
Predsednik Srpske radikalne stranke (SRS) prokomentarisao je jednu od centralnih političkih tema u Srbiji - priznanje blokadera da studenata neće biti na takozvanoj studentskoj listi.
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam kako je blokader Ivan Bjelić umislio da je reinkarnacija Če Gevare, koja je omiljena aktivnost voditelja blokadera Zorana Kesića, gde smo to zatekli bivšeg fudbalera Ognjena Vranješa, kuda se kreće novinar Veran Matić...
Informer televizija od 16. maja donosi drugačiji vikend program za sve gledaoce koji žele da dan počnu uz najvažnije informacije, aktuelne teme i program uživo koji traje punih sedam sati.
Od davnina su naši stari verovali da kad lasta svije gnezdo pod strehom, dolazi sreća i bogatstvo u taj dom. Zato lastina gnezda ne valja dirati, ali ove ptice selice, svakog proleća se kuće iznova.
U Srbiji će biti malo do umereno oblačno sa sunčanim intervalima, a na jugu i jugozapadu Srbije se, uz više oblačnosti, posle podne ponegde očekuje kiša ili lokalni pljusak uz mogućnost grmljavine. Temperature od 5 do 23 stepena.
U nedelju, 24. maja, u manastiru Tumane svečano će biti obeležena dva velika jubileja – 90 godina od obretenja moštiju Svetog Zosima Tumanskog Čudotvorca i deset godina od obnove velike tumanske litije.
Veljko Belivuk i Marko Miljković kojima se pred sudom u Beogradu sudi za sedam ubistava, a pred Višim sudom u Podgorici za likvidacije Damira Hodžića i Adisa Spahića, zatražili su da im se omogući da suđenja u Crnoj Gori pate uživo, putem video-linka.
Na današnji dan navršava se osam godina od brutalnog ubistva Luke Stevića iz sela Jablanica kod Lopara, čije je telo pronađeno 19. maja 2018. godine, tri dana nakon nestanka. Za njegovo ubistvo optužen je, a potom i osuđen, njegov kum Đorđe Bojkić.
Krvavi tragovi, sona kiselina, spaljeni dokazi i nestanci bez objašnjenja postali su novi obrazac najtežih zločina u regionu. Iako tela žrtava nikada nisu pronađena, istražitelji sve češće uspevaju da rekonstruišu ubistva do detalja, oslanjajući se na forenziku, kamere i digitalne tragove.
Mnogi korisnici interneta smatraju da znaju kako da naprave bezbednu lozinku, ali stručnjaci za sajber bezbednost upozoravaju da su brojna pravila kojih se ljudi godinama pridržavaju danas zastarela i nedovoljna za zaštitu naloga.
Ruže mogu uspešno da se gaje i u saksijama, ali samo uz pravilnu negu i odgovarajuće uslove. Stručnjaci otkrivaju kako da vaše ruže budu bujne i pune cvetova, ali i koje greške obavezno treba izbegavati.
Ljubavni život Anite Stanojlović godinama intrigira javnost, iza nje su brojne turbulentne veze i romanse, a ovo je spisak njenih partnera iz rijalitija.
Aleksandra Mladenović odlučila je da javno progovori o izuzetno teškom periodu kroz koji je prolazila, otkrivši da se godinama unazad borila sa anksioznošću.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar