Ubrzo nakon što je Putin pokrenuo vojnu akciju u Ukrajini, Rusija je zaplenila stotine komercijalnih aviona u vlasništvu evropskih i američkih lizing kompanija. Više od dve godine kasnije, sudbina tih aviona izgleda sve sumornija. Čak i ako zapadne kompanije nekako uspeju da „izbave" ove avione iz Rusije, postoji mogućnost da su toliko oštećeni da više nisu u funkciji.
Putnički avioni avio-kompanija Erbas i Boing pojavili su se u Rusiji pre dve decenije, kada je zemlja želela da modernizuje svoju flotu i povrati svoje mesto na svetskoj sceni. Otprilike polovina od oko 1.000 aviona u ruskoj floti komercijalnih aviona je u vlasništvu stranih lizing kompanija.
Kada je u februaru 2022. počeo rat u Ukrajini, Evropska unija i SAD naredile su kompanijama za lizing aviona da odmah povuku svoje avione iz Rusije i "zaplene" ih kada slete na prijateljske aerodrome. Kremlj je, međutim, reagovao brže od zapadnih zvaničnika, pa je uveo zabranu međunarodnih letova za ruske avio-kompanije. Time je skoro 400 letelica vrednih 10 milijardi dolara ostalo „nasukano" u Rusiji na neodređeno vreme.
Nakon što su zapadne zemlje naredile zaplenu aviona u Rusiji, lizing kompanije su od osiguravajućih kuća zahtevale isplatu štete. Međutim, "osiguravači" su odbili da isplate potraživanja jer su sankcije uverdene Moskvi zanačile i da odustanu od pokrića u Rusiji. Osiguravači takođe tvrde da se isključenja iz rata mogu pokrenuti čak i kada se zemlje ne bore direktno jedna protiv druge. Osim toga, tvrde da je finansijska i druga podrška koju Zapad pruža Ukrajini dokaz umešanosti u sukob.
Drugi argument je da su kompanije za lizing aviona mogle učiniti više da svoje avione izvuku iz Rusije na vreme. Na primer, američki osiguravač Čab je rekao da su lizing kompanije imale mogućnost da izvuku imovinu iz Rusije i posle 24. februara 2022, jer je Rusija tek 14. marta počela da registruje strane avione u sopstveni registar. Do tada bi lizing kompanije mogle da vrate svoje avione.
- Oni su dobrovoljno napustili svoju imovinu i stoga nisu pokriveni osiguranjem - tvrde osiguravači.
Lizing kompanije kažu da je bilo nemoguće vratiti avione u svim slučajevima.
Ruski avioni su registrovani uglavnom u poreskim rajevima poput Irske i Bermuda, a kada su te zemlje povukle garanciju, Rusija je 14. marta pozvala avio-kompanije da ih registruju kod kuće. Ruska vlada je takođe počela da izdaje "sertifikate o plovidbenosti" avionima u stranom vlasništvu, kojima se potvrđuje da je letelica u potpunosti održavana i da je plovidbena.
Stiven Marks iz američke advokatske firme Podhurst Orseck nazvao je tvrdnje odbrane "smešnom taktikom odugovlačenja".
- Ako se ova situacija nastavi, moglo bi doći do domino efekta nelikvidnosti i propuštenih plaćanja - rekao je Marks za VSJ.
Osiguravači obično moraju da pokriju troškove pojedinačnih incidenata kao što su kvar opreme, oštećenje aviona ili nesreća koja je rezultirala gubitkom aviona. Ali kako je letenje postalo bezbednije tokom decenija, te premije su opadale, ostavljajući avio industriju nespremnom za događaje kao što je gubitak stotina aviona u Rusiji.
Ruska zaplena aviona mogla bi da postane najveći gubitak pokrića u istoriji vazduhoplovstva i da promeni način na koji je avio-industrija osigurana.
U međuvremenu, ruski osiguravači počeli su da isplaćuju obračune. Irska lizing kompanija AerCap dobila je oko 70 odsto osigurane vrednosti letelice, a kritičari upozoravaju da Rusija pokušava da dobije jeftino vlasništvo nad stranim avionima.
Zapadne sankcije Rusiji takođe zabranjuju prodaju originalnih delova i usluga avio-kompanijama u Rusiji, što je onemogućavalo normalno održavanje aviona. Ruske avio-kompanije su bile prinuđene da neke avione koriste za za delove, ostavljajući veliku mogućnost da je bezbednost značajno ugrožena.
Lizing kompanije priznaju da je malo verovatno da će avioni ponovo moći da lete u zapadnim zemljama zbog „improvizovanog" načina na koji Rusija održava mlaznice. Naime, mlaznjaci mogu biti loše održavani i toliko oštećeni da bi avioni mogli da postanu bezvredni čak i ako uspeju da se „izvuku" iz Rusije.
Premijer Ukrajine Denis Šmigal tvrdi na Telegram kanalu da Kijev, zajedno sa svojim saveznicima, priprema mehanizme za pristup 300 milijardi evra ruske imovine zamrznute u inostranstvu.
Premijer Slovačke Robert Fico izjavio je da žali zbog toga što na samitu Evropske unije, planiranom za 21. i 22. mart, niko neće govoriti o miru u Ukrajini, nego će svi govoriti samo o ratu.
Sam opstanak Ukrajine mogao bi biti u pitanju ukoliko Zapad ne pošalje još vojne pomoći, izjavio je u utorak američki ministar odbrane Lojd Ostin. Šef Pentagona boravio je u Nemačkoj na sastanku takozvane ukrajinske odbrambene kontakt grupe u vazduhoplovnoj bazi Ramštajn, u svom prvom prekookeanskom putovanju od hospitalizacije u januaru.
Kako konstatuje Zoran Meter, puno toga je u spoljnoj politici Vašingtona pošlo po zlu, od ukrajinskog konflikta, preko rata u Pojasu Gaze, do gubitka pozicija u Sahelu
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Premijer Ukrajine Denis Šmigal tvrdi na Telegram kanalu da Kijev, zajedno sa svojim saveznicima, priprema mehanizme za pristup 300 milijardi evra ruske imovine zamrznute u inostranstvu.
Glavnokomandujući Oružanih snaga Ukrajine Oleksandar Sirski izjavio je da ga je iznenadilo kada je saznao za navodni sukob sa bivšim ministrom odbrane Mihailom Fedorovim, istakavši da je njihov odnos oduvek doživljavao kao profesionalan.
Dok porodica, prijatelji i pošteni građani Srbije tuguju za tragično nastradalim policajcem Vasilijem Lalovićem (33) – nevinim čovekom i ocem troje male dece – na društvenim mrežama odvija se monstruozno lešinarenje.
Predsednica Narodne skupštine Srbije, Ana Brnabić, reagovala je na objavu blokadera Gorana Ješića, koji je komentarisao njenu raniju izjavu o životnom standardu građana
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ videćete šta je to rastužilo perjanicu Đilasove stranke Borka Stefanovića, gde voli da boravi propali političar Srđan Milivojević, kuda se to zaputio samozvani revolucionar Aleksandar Jovanović Ćuta, kako vreme provodi bivša ministarka zdravlja Danica Grujičić...
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" videli ste gde najviše voli da “dokoniše” blokaderski profesor Jovo Bakić, kako penzionerske dane provode blokaderi Dušan Petričić i Žarko Korać, o čemu “pripoveda” blokaderski analitičar Cvijetin Milivojević, zašto je samozvani revolucionar Predrag Voštinić teški licemer, sa kime je to u društvu bila glumica blokaderka Anđelka Prpić...
Snežana Paunović, ministarka državne uprave i lokalne samouprave gostujući u Info jutru objasnila je zašto se našla na udaru različitih struktura na Kosovu i Metohiji, ali i u centralnom delu Srbije.
Strateški dijalog sa Sjedinjenim Državama, zvanično pokrenut prošle nedelje, predstavlja ogromnu šansu za dodatni ekonomski rast Srbije, da postanemo zemlja koja se u celoj Evropi najbrže razvija, poručio je danas generalni direktor kompanije Telekom Srbija Vladimir Lučić po povratku iz radne posete Vašingtonu.
Na Odeljenju neuroradiologije Centra za radiologiju Univerzitetskog kliničkog centra Srbije po prvi put u Srbiji, ugrađen venski stent u mozgu kod pacijenta sa hroničnom, stalnom, teškom glavoboljom.
Dino Ibrahimović, navodni član "škaljarskog klana", pravnosnažno je osuđen na kaznu od 16 godina zatvora zbog ubistva pripadnika istog klana Edmonda Mustafe, kao i zbog nedozvoljenog držanja oružja.
Po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu, pripadnici policije danas su uhapsili Z. S. zbog sumnje da je pozivao na nacionalnu, rasnu i versku mržnju.
Pripadnici poicije, Uprave kriminalističke policije, Službe za borbu protiv droga, zaplenili su oko 10 kilograma kokaina i tri kilograma heroina i uhapsili osumnjičenog za prodaju droge.
Potraga za trojicom nestalih stranaca koji su u popodnevnim časovima u nedelj ušli da se kupaju u Savi na području Opštine Rugvica završila je tragično. Pronađena su tri tela.
Potpredsednik Vlade i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić izneo je detalje današnjeg hapšenja povodom velike zaplene droge, i hapšenja osumnjičenog.
Vilem Defo otkrio je da mu je uloga Isusa Hrista u filmu "Poslednje Hristovo iskušenje" bila fizički najzahtevnija u karijeri, a da je zbog nje privremeno i oslepeo.
Nije vam potreban skup organizer da biste zaštitili nakit tokom putovanja. Nekoliko jednostavnih trikova pomoći će vam da stigne na odredište bez oštećenja i petljanja.
Žene s pegicama na licu dele se u dve grupe, one koje ih mrze i one koje ih obožavaju. Dok jedne biraju da ih prihvate i smatraju ih šarmantnim znakom lepote, pa čak žele da ih istaknu, druge bi želele da nestanu što pre.
Starleta Stanija Dobrojević odnela je pobedu u rijalitiju Elita 9 i osvojila glavnu nagradu od 100.000 evra, a njen rijaliti put traje više od 15 godina.
Pobednica "Elite 9" Stanija Dobrojević imala je velike promene na sebi u prethodnih 20 godina, počevši od ugradnje silikona pa sve do zahvata "mačije oči".
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.