Ubrzo nakon što je Putin pokrenuo vojnu akciju u Ukrajini, Rusija je zaplenila stotine komercijalnih aviona u vlasništvu evropskih i američkih lizing kompanija. Više od dve godine kasnije, sudbina tih aviona izgleda sve sumornija. Čak i ako zapadne kompanije nekako uspeju da „izbave" ove avione iz Rusije, postoji mogućnost da su toliko oštećeni da više nisu u funkciji.
Putnički avioni avio-kompanija Erbas i Boing pojavili su se u Rusiji pre dve decenije, kada je zemlja želela da modernizuje svoju flotu i povrati svoje mesto na svetskoj sceni. Otprilike polovina od oko 1.000 aviona u ruskoj floti komercijalnih aviona je u vlasništvu stranih lizing kompanija.
Kada je u februaru 2022. počeo rat u Ukrajini, Evropska unija i SAD naredile su kompanijama za lizing aviona da odmah povuku svoje avione iz Rusije i "zaplene" ih kada slete na prijateljske aerodrome. Kremlj je, međutim, reagovao brže od zapadnih zvaničnika, pa je uveo zabranu međunarodnih letova za ruske avio-kompanije. Time je skoro 400 letelica vrednih 10 milijardi dolara ostalo „nasukano" u Rusiji na neodređeno vreme.
Nakon što su zapadne zemlje naredile zaplenu aviona u Rusiji, lizing kompanije su od osiguravajućih kuća zahtevale isplatu štete. Međutim, "osiguravači" su odbili da isplate potraživanja jer su sankcije uverdene Moskvi zanačile i da odustanu od pokrića u Rusiji. Osiguravači takođe tvrde da se isključenja iz rata mogu pokrenuti čak i kada se zemlje ne bore direktno jedna protiv druge. Osim toga, tvrde da je finansijska i druga podrška koju Zapad pruža Ukrajini dokaz umešanosti u sukob.
Drugi argument je da su kompanije za lizing aviona mogle učiniti više da svoje avione izvuku iz Rusije na vreme. Na primer, američki osiguravač Čab je rekao da su lizing kompanije imale mogućnost da izvuku imovinu iz Rusije i posle 24. februara 2022, jer je Rusija tek 14. marta počela da registruje strane avione u sopstveni registar. Do tada bi lizing kompanije mogle da vrate svoje avione.
- Oni su dobrovoljno napustili svoju imovinu i stoga nisu pokriveni osiguranjem - tvrde osiguravači.
Lizing kompanije kažu da je bilo nemoguće vratiti avione u svim slučajevima.
Ruski avioni su registrovani uglavnom u poreskim rajevima poput Irske i Bermuda, a kada su te zemlje povukle garanciju, Rusija je 14. marta pozvala avio-kompanije da ih registruju kod kuće. Ruska vlada je takođe počela da izdaje "sertifikate o plovidbenosti" avionima u stranom vlasništvu, kojima se potvrđuje da je letelica u potpunosti održavana i da je plovidbena.
Stiven Marks iz američke advokatske firme Podhurst Orseck nazvao je tvrdnje odbrane "smešnom taktikom odugovlačenja".
- Ako se ova situacija nastavi, moglo bi doći do domino efekta nelikvidnosti i propuštenih plaćanja - rekao je Marks za VSJ.
Osiguravači obično moraju da pokriju troškove pojedinačnih incidenata kao što su kvar opreme, oštećenje aviona ili nesreća koja je rezultirala gubitkom aviona. Ali kako je letenje postalo bezbednije tokom decenija, te premije su opadale, ostavljajući avio industriju nespremnom za događaje kao što je gubitak stotina aviona u Rusiji.
Ruska zaplena aviona mogla bi da postane najveći gubitak pokrića u istoriji vazduhoplovstva i da promeni način na koji je avio-industrija osigurana.
U međuvremenu, ruski osiguravači počeli su da isplaćuju obračune. Irska lizing kompanija AerCap dobila je oko 70 odsto osigurane vrednosti letelice, a kritičari upozoravaju da Rusija pokušava da dobije jeftino vlasništvo nad stranim avionima.
Zapadne sankcije Rusiji takođe zabranjuju prodaju originalnih delova i usluga avio-kompanijama u Rusiji, što je onemogućavalo normalno održavanje aviona. Ruske avio-kompanije su bile prinuđene da neke avione koriste za za delove, ostavljajući veliku mogućnost da je bezbednost značajno ugrožena.
Lizing kompanije priznaju da je malo verovatno da će avioni ponovo moći da lete u zapadnim zemljama zbog „improvizovanog" načina na koji Rusija održava mlaznice. Naime, mlaznjaci mogu biti loše održavani i toliko oštećeni da bi avioni mogli da postanu bezvredni čak i ako uspeju da se „izvuku" iz Rusije.
Premijer Ukrajine Denis Šmigal tvrdi na Telegram kanalu da Kijev, zajedno sa svojim saveznicima, priprema mehanizme za pristup 300 milijardi evra ruske imovine zamrznute u inostranstvu.
Premijer Slovačke Robert Fico izjavio je da žali zbog toga što na samitu Evropske unije, planiranom za 21. i 22. mart, niko neće govoriti o miru u Ukrajini, nego će svi govoriti samo o ratu.
Sam opstanak Ukrajine mogao bi biti u pitanju ukoliko Zapad ne pošalje još vojne pomoći, izjavio je u utorak američki ministar odbrane Lojd Ostin. Šef Pentagona boravio je u Nemačkoj na sastanku takozvane ukrajinske odbrambene kontakt grupe u vazduhoplovnoj bazi Ramštajn, u svom prvom prekookeanskom putovanju od hospitalizacije u januaru.
Kako konstatuje Zoran Meter, puno toga je u spoljnoj politici Vašingtona pošlo po zlu, od ukrajinskog konflikta, preko rata u Pojasu Gaze, do gubitka pozicija u Sahelu
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Premijer Ukrajine Denis Šmigal tvrdi na Telegram kanalu da Kijev, zajedno sa svojim saveznicima, priprema mehanizme za pristup 300 milijardi evra ruske imovine zamrznute u inostranstvu.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić gostovao je u Nacionalnom dnevniku TV Pink, gde je govorio o najvažnijim političkim, ekonomskim i bezbednosnim temama.
U programu blokaderske N1 došlo je do neočekivanog obrta. Tajkun i okoreli opozicionar Dragan Đilas javno je priznao da je nebitan i da se jedino ceni predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
Nedim Sejdinović, blokaderski propagandista i pajtos Dinka Gruhonjića, čoveka koji podržava udar na našu zemlju, podržao je blokadersku profesorku Mariju Vasić, koja je nedavno najstrašnije izvređala vernike, koji su čekali u redu kako bi celivali Pojas Presvete Bogorodice.
Novinar RTRS Jasenko Todorović je vodio emisiju "Drugi ugao" u kojoj je, prema prijavi, negiran" genocid" u Srebrenici, što je bilo dovoljno da medijski radnik bude saslušan.
Lider radikala Vojislav Šešelj izneo je kontroverzne tvrdnje o Cetinju, pozivajući se na navodno svedočenje Jova Kapičića, nekadašnjeg Titovog generala i prvog komandanta Golog otoka.
Voditeljka Informer TV Andrea Veskov uputila je javno izvinjenje Privrednoj pravnoj akademiji iz Novog Sada i njenom rektoru prof dr Milanu Počuči zbog pogrešno interpretiranog stava u vezi sa tom institucijom u poslednjem izdanju emisije Paralela.
Publika od sada ima priliku da svake srede od 17 časova na Prvom programu Radio Beograda prati novi politički tok-šou "U sredu sa Bojanom Bilbijom". Reč je o autorskom projektu koji se bavi najvažnijim političkim, geopolitičkim i društvenim temama koje oblikuju svakodnevni život građana Srbije, ali i globalne procese koji utiču na ceo svet.
Na internetu je objavljen video zapis snimljen neposredno pre saobraćajne nesreće u kojoj su u subotu život izgubile dve osobe, preneo je Jutarnji list.
U banjalučkom naselju Lauš uhapšen je muškarac zbog sumnje na nasilje u porodici, nakon što su građani prijavili uznemirujući incident u kojem je vezao svog sina za banderu.
TS Media, multimedijalni segment Telekoma Srbija, u saradnji sa Sava Centrom, od 12. do 14. juna, organizuje besplatne večernje projekcije remasterizovanih domaćih filmskih klasika na krovu Sava Centra.
Srpska srednjovekovna tradicija puna je običaja koji bi u savremenom svetu bili potpuno neprihvatljivi, a mnogi od tih običaja prikazani su u našim fimovima i serijama.
Radoš Bajić dobitnik je nagrade "Zlatni vitez" na Međunarodnom filmskom festivalu u Sevastopolju za najbolju glavnu mušku ulogu u filmu "Čuvar ikone Svetog Đorđa".
Ako želite da znate kako nešto funkcioniše u avionu, pitajte stjuardesu. One već dovoljno dugo lete da znaju sve trikove i savete koji olakšavaju ovo iskustvo.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.