Novo proročanstvo Dugina zatreslo Kinu i Rusiju! Sad je jasno zašto Putin žuri u Peking: Indija, islamski svet, Afrika...
Podeli vest
Uoči posete ruskog predsednika Vladimira Putina Kini, ruski filozof i politički analitičar Aleksandar Dugin dao je intervju za kineski list "Global tajms", u kome je ocenio trenutne odnose i saradnju Kine i Rusije.
Nedavno se Dugin pridružio kineskim društvenim platformama, putem kojih intenzivno kontaktira sa istaknutim kineskim naučnicima.
Jedinice PVO Oružanih snaga Ruske Federacije uspele su danas da presretnu krstareću raketu britansko-francuske proizvodnje "storm šedou" (SKALP) na nebu iznad Luganska, a obaranje rakete zabeleženo je na video snimku koji se pojavio na Telegram kanalima specijalizovanim za vojne teme.
Dugin je, povodom posete ruskog predsednika, najpre istakao da ova poseta, kao prva posle Putinove inauguracije, ima ogroman simbolički značaj. Iza nje stoji mnogo više nego što se vidi na prvi pogled – želja za stvaranjem multipolarnog sveta.
Kina nije samo deo zapadnog kapitalističkog, liberalnog sistema. Ona ga je, na neki način, već napustila. Kina je, ističe Dugin, već postala sasvim nezavisan pol, potpuno suverena "država civilizacija", koja danas predstavlja stub multipolarnog svetskog poretka.
Drugi stub multipolarnosti je Rusija, smatra Dugin. Današnji svet više nije unipolaran, a epoha zapadne hegemonije nad svetom je završena.
Ukrajinska linija odbrane će se urušiti ako ruska vojska otvori još jedan front u Sumskoj oblasti, izjavio je bivši obaveštajac Marinskog korpusa Oružanih snaga SAD Skot Riter tokom intervjua sa novinarom Garlandom Niksonom.
Odluka američke administracije da zabrani uvoz ruskog uranijuma, uz određene izuzetke, mogla bi da naškodi Sjedinjenim Državama mnogo više nego samoj Moskvi, piše "Ejža tajms".
21.05.2024
05:45
Pridružujući se Kini i Rusiji, druge zemlje i regioni stvaraju "multipolarni klub", koji čine Indija, islamski svet, Afrika i Latinska Amerika.
Ako Zapad prihvati multipolarnost, ističe Dugin, on može da učestvuje u izgradnji multipolarnog sveta, jer ovaj "klub" nije usmeren protiv Zapada. Ali, ukoliko Zapad nastavi da se suprotstavlja multipolarnosti, Rusija će biti prinuđena da se bori protiv ovakvih hegemonističkih pokušaja.
Mnogo puta ranije smo videli da Zapad, tvrdi Dugin, insistira na "svetskom poretku zasnovanom na pravilima". Međutim, kada postoji kontradikcija između ovih "pravila" i zapadnih interesa, oni jednostavno promene svoju poziciju.
Na primer, kada je Kina počela da brzo napreduje na globalnom tržištu, neke zapadne zemlje su nametnule protekcionističke mere protiv Kine. Zapad menja "pravila" kako bi ona služila njihovim interesima.
Kineski i ruski odgovor na zapadnu globalizaciju
Dugin smatra da upravo Kinezi imaju dragoceno iskustvo sa Zapadom, koje je stekla kao zemlja koja je kasnila u razvoju. Tokom reformi, Kina je iskoristila sve prednosti globalizacije i ojačala moć Komunističke partije Kine (KPK), a ovi elementi su garantovali Kini stabilnost.
Međutim, nastavio je Dugin, ruska iskustva sa globalizacijom bila su sasvim drugačija. U njemu je Rusija izgubila sistem političke kohezije, uključujući i kontrolu nad Istočnom Evropom. Varšavski ugovor je raspušten i ustupljen NATO-u. Rusija je, zaključuje ruski filozof, prihvatila sve zapadne sisteme vrednosti.
Zapravo, Rusija je tokom 90-ih izgubila sve. To su dva različita iskustva. Kineski odgovor na globalizaciju, tvrdi Dugin, bio je mnogo bolji. Danas možemo da se divimo mudrosti kineskog premijera Deng Sjaopinga i KP Kine.
Kada je Putin došao na vlast, smatra Dugin, počeo je da postepeno obnavlja ruski suverenitet. Sada je Rusija odsečena od Zapada i njegove globalističke ekonomije ali nije izgubila ništa. Zapravo, Rusija je ponovo otkrila da nije sama.
Postoji mnogo partnera, poput Kine, islamskog sveta, Indije, itd, koji su spremni da sarađuju sa Rusijom. Rusija je otkrila i zemlje Afrike i Latinske Amerike. Rusija je izgubila Zapad, ali je otkrila ono što se na Zapadu sve do nedavno nazivalo "ostatkom čovečanstva".
Kako je dodao Dugin, on lično veoma poštuje modernu Kinu i kinesku tradiciju. Nedavno je ruski filozof napisao knjigu "Žuti zmaj", posvećenu kineskoj civilizaciji.
Ruski analitičar smatra da Rusija i Kina treba da prodube prijateljstvo dve zemlje, koje predstavljaju dve velike države civilizacije. Nekada, tokom 90-tih, Dugin je imao pogrešno mišljenje o Kini, jer je mislio da će ona, ulazeći u procese globalizacije, izdati svoje socijalističke ideje i kineski suverenitet.
Posle posete Kini 2000, ruski mislilac se predomislio: "Danas imam potpuno drugačije mišljenje o Kini. Što više upoznajem Kinu, sve više joj se divim."
Zakon o mobilizaciji u Ukrajini usvojen je prekasno, vreme za takve mere je izgubljeno u pozadini napredovanja ruskih trupa, izneo je ovo mišljenje Daglas Herbert, urednik direkcije televizijskog kanala Frans 24 za međunarodne poslove.
Na liniji borbenog dodira na Donjeckom pravcu, vojnici Oružanih snaga Ukrajine su umorni i spremni za predaju, ali im komanda to ne dozvoljava, kaže pripadnik jurišnog odreda 1. armijskog korpusa Južne grupa ruskih trupa.
Situacija u Ukrajini izmiče kontroli, pošto predsednik Volodimir Zelenski i vojni vrh nisu izašli na kraj sa zadatkom jačanja odbrane na najtežim sektorima fronta, izjavio je penzionisani general Oružanih snaga Ukrajine Sergej Krivonos na Jutjubu.
Avionska nesreća u kojoj je poginuo iranski predsednik Ebrahim Raisi mogla je da se dogodi zbog tehničkog kvara ili ljudskog faktora, rekao je za RIA Novosti vazduhoplovni ekspert Vladimir Šabrin.
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg izjavio je da bi Kina trebalo da se suoči sa posledicama zbog svoje podrške Rusiji u ratu protiv Ukrajine, navodeći da je prerano da govori o tome o kojim merama je reč.
Južna Koreja saopštila je danas da je duboko zabrinuta zbog posete ruskog predsednika Vladimira Putina Severnoj Koreji i zamolila je Kinu da bude konstruktivna u naporima za uspostavljanje stabilnosti na Korejskom poluostrvu.
19.06.2024
09:10
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Jedinice PVO Oružanih snaga Ruske Federacije uspele su danas da presretnu krstareću raketu britansko-francuske proizvodnje "storm šedou" (SKALP) na nebu iznad Luganska, a obaranje rakete zabeleženo je na video snimku koji se pojavio na Telegram kanalima specijalizovanim za vojne teme.
Predsednik Aleksandar Vučić pozvao je ministarku energetike Dubravku Đedović Handanović da u Srbiji obezbedi da nema prekida u snabedavanju strujom i pozvao ljude iz svih sektora sistema za enegetsku bezbednost - EPS, EMS i druge, da njihovi radnici ne idu kućama već da svi budu angažovani na obezbeđivanju energije, jer Srbija mora da ima energiju sve vreme.
Miloš Pavlović iz Narodnog pokreta Srbije (NPS) MIroslava Aleksića, naveo je da će ova stranka, pokret Novo lice Srbije, Demokratska Stranka i Ekološki ustanak zajednički delovati u ovom sazivu Skupštine grada.
Danas se održava konstitutivna sednica Skupštine grada Beograda, na kojoj će biti verifikovani odbornički mandati. Pored toga, trebalo bi da budu izabrani predsednik i zamenik predsednika Skupštine, kao i sekretar i zamenik sekretara.
Lider pokreta "Kreni-promeni" i propali kandidat za gradonačelnika Beograda Savo Manojlović izjavio je da će odbornici tog pokreta danas verifikovati odborničke mandate u parlamentu Beograda, a onda "iz protesta" napustiti sednicu Skupštine.
Lider Pokreta slobodnih građana Pavle Grbović, gostovao je na tajkunskoj televiziji N1, u kojoj je otkrio da postoji nepoverenje među članovima srpske opozicije.Voditeljka N1: "Da li postoji duboko nepoverenje u opoziciji?"
Šef Misije Srbije pri Evropskoj uniji ambasador Danijel Apostolović predao je danas akreditivna pisma predsednici Evropske komisije Ursuli fon der Lajen.
U francuskom gradu Troyesu održana je ceremonija obeležavanja Dana sećanja na stradale, prognane i nestale Rome na Kosovu i Metohiji. Burhan Osmani, organizator i inicijator ovog događaja, podsetio je prisutne na teške okolnosti u kojima su se Romi našli tokom rata na Kosovu i Metohiji u drugoj polovini 1990-ih godina, kada su Albanci hteli da otcepe južnu srpsku pokrajinu.
Na društvenim mrežama pojavio se novi snimak sramnih ispada Hrvata i Šiptara tokom Evropskog prvenstva. Navijači, ako se uopšte mogu tako nazvati, pomenutih selekcija skandirali su sramne uvrede na račun predsednika Srbije Aleksandra Vučića.
Srbinu L. D. iz Zvečana koji je u sredu uhapšen na bistričkom mostu zbog sumnje da je učestvovao u incidentima ispred opštinske zgrade u Zvečanu u maju prošle godine sud u Prištini odredio je meru pritvora u trajanju od mesec dana.
Predsednik Skupštine Grada Beograda, Nikola Nikodijević, zakazao je 2. sednicu Skupštine grada Beograda za ponedeljak, 24. jun, u 10 časova. Mesto održavanja sednice je zgrada Skupštine grada na Trgu Nikole Pašića 6, u velikoj sali u prizemlju. Na dnevnom redu ove sednice naći će se izbor gradonačelnika Beograda, zamenika gradonačelnika i članova Gradskog veća.
Gost "Glavnog dnevnika" Informer televizije bio je Miodrag Kapor, stručnjak za energetiku. On je govorio o današnjem kolapsu energetskih sistema u regionu.
Profesor dr Mina Zirojević, ekspert za geopolitiku i advokat Stevan Damjanović bili su gosti Informerovog specijala povodom energetske krize u regionu.
Gosti "Info dana" televizije Informer bili su Ljubinka Milinčić, glavna i odgovorna urednica portala "Sputnjik" i profesor dr Milan Petričković sa Fakulteta političkih nauka. Centralna tema na koju su govorili bio je kolaps energetskih sistema u zemljama širom našeg regiona.
Profesor dr Branko Nadoveza sa Insituta za noviju istoriju Srbije govorio je o trenutnom stanju na Balkanu, kao i o kolapsu energetskih sistema širom regiona tokom gostovanja u "Info danu".
Muškarac četrdesetih godina doživeo je šok danas, oko 10 časova, kada je na njega nasrnula neuračunljiva žena na uglu Mileševske i ulice Radoslava Grujića na Vračaru!
Policija u Bečeju, kako smo objavili, uhapsila je danas R. P. (28) i sedamnaestogodišnjaka iz okoline ovog mesta zbog sumnje da su sinoć usmrtili šezdesetogodišnjeg čoveka u Bačkom Gradištu.
Pobedićemo Dansku, ne priznajem da su bolji od nas, a i siguran sam da će se Mitroviću vratiti za sve promašaje protiv Slovenije, poručio je Dragan Stojković Piksi!
Jugoslovenska kinoteka prikazuje ciklus filmova američkog reditelja Sidnija Lumeta (1924-2011), od 21. do 25. juna u sali u Kosovskoj ulici, povodom stogodišnjice rođenja tog velikana svetskog filma.
Sezona letnjih odmora je počela, a Srbija itekako ima šta da ponudi kako domaćim tako i stranim turistima. Za male pare može se uživati u čarima naših sela, domaćim gurmanlucima i besprekornoj prirodi.
Robert Stanimirović (54) biznismen iz Australije nikada nije zaboravljao svoje korene. Rođen je u Melburnu, ali odlično govori srpski i s ponosom je, kaže, uvek govorio da je Srbin.
Medicinski fakultet Univerziteta u Beogradu jedan je od retkih koji posle prijemnog ispita javno objavljuje uspeh kandidata. Ova praksa uvedena je 2022, a i prošle i pretprošle godine izdvojili su se đaci jedne gimnazije!
Brioni su nacionalni park i čuveno hrvatsko letovalište koje čine nekoliko ostrva i danas se pominje kao omiljeno mesto za odmor Josipa Broza Tita. Ali, i Srbija ima Brione...
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.