Uoči posete ruskog predsednika Vladimira Putina Kini, ruski filozof i politički analitičar Aleksandar Dugin dao je intervju za kineski list "Global tajms", u kome je ocenio trenutne odnose i saradnju Kine i Rusije.
Nedavno se Dugin pridružio kineskim društvenim platformama, putem kojih intenzivno kontaktira sa istaknutim kineskim naučnicima.
Dugin je, povodom posete ruskog predsednika, najpre istakao da ova poseta, kao prva posle Putinove inauguracije, ima ogroman simbolički značaj. Iza nje stoji mnogo više nego što se vidi na prvi pogled – želja za stvaranjem multipolarnog sveta.
Kina nije samo deo zapadnog kapitalističkog, liberalnog sistema. Ona ga je, na neki način, već napustila. Kina je, ističe Dugin, već postala sasvim nezavisan pol, potpuno suverena "država civilizacija", koja danas predstavlja stub multipolarnog svetskog poretka.
Drugi stub multipolarnosti je Rusija, smatra Dugin. Današnji svet više nije unipolaran, a epoha zapadne hegemonije nad svetom je završena.
Pridružujući se Kini i Rusiji, druge zemlje i regioni stvaraju "multipolarni klub", koji čine Indija, islamski svet, Afrika i Latinska Amerika.
Ako Zapad prihvati multipolarnost, ističe Dugin, on može da učestvuje u izgradnji multipolarnog sveta, jer ovaj "klub" nije usmeren protiv Zapada. Ali, ukoliko Zapad nastavi da se suprotstavlja multipolarnosti, Rusija će biti prinuđena da se bori protiv ovakvih hegemonističkih pokušaja.
Mnogo puta ranije smo videli da Zapad, tvrdi Dugin, insistira na "svetskom poretku zasnovanom na pravilima". Međutim, kada postoji kontradikcija između ovih "pravila" i zapadnih interesa, oni jednostavno promene svoju poziciju.
Na primer, kada je Kina počela da brzo napreduje na globalnom tržištu, neke zapadne zemlje su nametnule protekcionističke mere protiv Kine. Zapad menja "pravila" kako bi ona služila njihovim interesima.
Foto: shutterstock/Informer
Kineski i ruski odgovor na zapadnu globalizaciju
Dugin smatra da upravo Kinezi imaju dragoceno iskustvo sa Zapadom, koje je stekla kao zemlja koja je kasnila u razvoju. Tokom reformi, Kina je iskoristila sve prednosti globalizacije i ojačala moć Komunističke partije Kine (KPK), a ovi elementi su garantovali Kini stabilnost.
Međutim, nastavio je Dugin, ruska iskustva sa globalizacijom bila su sasvim drugačija. U njemu je Rusija izgubila sistem političke kohezije, uključujući i kontrolu nad Istočnom Evropom. Varšavski ugovor je raspušten i ustupljen NATO-u. Rusija je, zaključuje ruski filozof, prihvatila sve zapadne sisteme vrednosti.
Zapravo, Rusija je tokom 90-ih izgubila sve. To su dva različita iskustva. Kineski odgovor na globalizaciju, tvrdi Dugin, bio je mnogo bolji. Danas možemo da se divimo mudrosti kineskog premijera Deng Sjaopinga i KP Kine.
Kada je Putin došao na vlast, smatra Dugin, počeo je da postepeno obnavlja ruski suverenitet. Sada je Rusija odsečena od Zapada i njegove globalističke ekonomije ali nije izgubila ništa. Zapravo, Rusija je ponovo otkrila da nije sama.
Postoji mnogo partnera, poput Kine, islamskog sveta, Indije, itd, koji su spremni da sarađuju sa Rusijom. Rusija je otkrila i zemlje Afrike i Latinske Amerike. Rusija je izgubila Zapad, ali je otkrila ono što se na Zapadu sve do nedavno nazivalo "ostatkom čovečanstva".
Kako je dodao Dugin, on lično veoma poštuje modernu Kinu i kinesku tradiciju. Nedavno je ruski filozof napisao knjigu "Žuti zmaj", posvećenu kineskoj civilizaciji.
Ruski analitičar smatra da Rusija i Kina treba da prodube prijateljstvo dve zemlje, koje predstavljaju dve velike države civilizacije. Nekada, tokom 90-tih, Dugin je imao pogrešno mišljenje o Kini, jer je mislio da će ona, ulazeći u procese globalizacije, izdati svoje socijalističke ideje i kineski suverenitet.
Posle posete Kini 2000, ruski mislilac se predomislio: "Danas imam potpuno drugačije mišljenje o Kini. Što više upoznajem Kinu, sve više joj se divim."
Jedinice PVO Oružanih snaga Ruske Federacije uspele su danas da presretnu krstareću raketu britansko-francuske proizvodnje "storm šedou" (SKALP) na nebu iznad Luganska, a obaranje rakete zabeleženo je na video snimku koji se pojavio na Telegram kanalima specijalizovanim za vojne teme.
Ukrajinska linija odbrane će se urušiti ako ruska vojska otvori još jedan front u Sumskoj oblasti, izjavio je bivši obaveštajac Marinskog korpusa Oružanih snaga SAD Skot Riter tokom intervjua sa novinarom Garlandom Niksonom.
Odluka američke administracije da zabrani uvoz ruskog uranijuma, uz određene izuzetke, mogla bi da naškodi Sjedinjenim Državama mnogo više nego samoj Moskvi, piše "Ejža tajms".
Zakon o mobilizaciji u Ukrajini usvojen je prekasno, vreme za takve mere je izgubljeno u pozadini napredovanja ruskih trupa, izneo je ovo mišljenje Daglas Herbert, urednik direkcije televizijskog kanala Frans 24 za međunarodne poslove.
Na liniji borbenog dodira na Donjeckom pravcu, vojnici Oružanih snaga Ukrajine su umorni i spremni za predaju, ali im komanda to ne dozvoljava, kaže pripadnik jurišnog odreda 1. armijskog korpusa Južne grupa ruskih trupa.
Situacija u Ukrajini izmiče kontroli, pošto predsednik Volodimir Zelenski i vojni vrh nisu izašli na kraj sa zadatkom jačanja odbrane na najtežim sektorima fronta, izjavio je penzionisani general Oružanih snaga Ukrajine Sergej Krivonos na Jutjubu.
Avionska nesreća u kojoj je poginuo iranski predsednik Ebrahim Raisi mogla je da se dogodi zbog tehničkog kvara ili ljudskog faktora, rekao je za RIA Novosti vazduhoplovni ekspert Vladimir Šabrin.
Predsednik Rusije Vladimir Putin odbacio je ukrajinski predlog da se borbena dejstva ograniče na četiri regiona, poručivši da Moskva neće prihvatiti dogovor koji bi Oružanim snagama Ukrajine dao predah i omogućio im da prebace trupe na najteže delove fronta.
Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko najpre se sastao sa predsednikom Rusije Vladimirom Putinom na Valdaju, a zatim je odmah otišao u Peking na razgovor sa predsednikom Kine Si Đinpingom, u trenutku kada Minsk sve ozbiljnije upozorava na pretnje iz Kijeva.
Poljska ubrzava pregovore sa SAD o stvaranju stalne američke vojne baze na svojoj teritoriji, iako je javnost gotovo presečena na dva dela: 44,1 odsto građana podržava novu bazu, dok je 40,9 odsto kategorično protiv.
Predsednik SAD Donald Tramp otvorio je jedan od najvažnijih američkih rudarskih poslova u Centralnoj Aziji: sporazum sa Kazahstanom o razvoju ogromnih nalazišta volframa, metala koji je ključan za vojnu industriju, rakete, avione, čelik, elektroniku i poluprovodnike.
Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko uputio je, uoči sastanka sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom u Valdaju, javni i neočekivano oštar apel ruskom ambasadoru u Minsku Borisu Grizlovu otvoreno zatraživši od Moskve da ne uvlači Belorusiju u direktan vojni sukob sa Ukrajinom.
Kremlj bi novu mobilizaciju mogao da objavi već u septembru, posle izbora, jer vlast ne želi da pre glasanja dodatno nervira građane i ruši sliku „stabilnosti“, tvrdi „Ukrajin kontekst“.
Bivši ministar spoljnih poslova Ukrajine Vadim Pristajko upozorio je da bi pokušaj Kijeva da uvuče Belorusiju u rat mogao da se vrati kao najopasniji mogući bumerang.
Ruski zagovornici najtvrđe linije traže od predsednika Rusije Vladimira Putina da odustane od diplomatije i drastično pojača rat protiv Ukrajine, piše Rojters, posle serije ukrajinskih napada dronovima na Moskvu, Sankt Peterburg i Krim, kao i smrtonosnih napada na putničke autobuse.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Jedinice PVO Oružanih snaga Ruske Federacije uspele su danas da presretnu krstareću raketu britansko-francuske proizvodnje "storm šedou" (SKALP) na nebu iznad Luganska, a obaranje rakete zabeleženo je na video snimku koji se pojavio na Telegram kanalima specijalizovanim za vojne teme.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević objavio je tokom današnjeg prvog Kolegijuma naše televizije ekskluzivne informacije kako je Beograd spreman da uvede recipročne mere Crnoj Gori nakon što je on u toj zemlji stavljen na crnu listu.
Predsednik Demokratske stranke (DS) Srđan Milivojević dotrčao je kod hrvatskih medija i preko njih otkrio svoje političke fantazije, istovremeno preteći aktuelnoj vlasti u Srbiji.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić predstavio je javnosti najnoviji, sveobuhvatni paket državnih mera koje su direktno usmerene na podizanje životnog standarda i ekonomsko osnaživanje svih građana naše zemlje.
Skupina koja sebe naziva studentima u blokadi je još jednom pokazala da kada ne maltretiraju i ne napadaju građane Srbije kojima ne daju da mirno žive, onda napadaju i maltretiraju jedni druge.
Eparhija raško-prizrenska izrazila je danas duboku zabrinutost i najodlučniji protest povodom postupanja tzv. kosovske policije tokom i naročito nakon jučerašnjeg obeležavanja Vidovdana na Gazimestanu.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić odgovarajući na pitanja novinara, istakao je da će država biti spremna za uvođenje vojnog roka, a plan je i da se vojska rasporedi po različitim delovima naše zemlje kako bi se razvijali i manji i pogranični gradovi, a ne samo veliki centri poput Beograda i Novog Sada.
Republika Srbija je 2012. godine prvi put izdvojila sredstva iz budžeta za lečenje retkih bolesti, u iznosu od 130 miliona dinara. Pre te godine nije postojalo budžetsko finansiranje za ovu namenu.
Najnoviji podaci Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ) pokazuju da u pojedinim mestima živa u termometru ne pada ispod 30 stepeni ni u deset sati uveče.
Republički hidrometeorološki zavod izdao je hitno upozorenje na ekstremno visoke temperature koje će nas pratiti i sutra, kada nas očekuju temperature i do 40 stepeni!
U istoriji pravosuđa postoje trenuci kada svedoci, teorije i spekulacije padaju u vodu pred jednim jedinim, neoborivim materijalnim dokazom. Tehnologija, forenzika i digitalni tragovi danas kroje sudbinu optuženih, a neki od najpoznatijih procesa u Srbiji i svetu prelomljeni su upravo u sekundi kada je na sto iznet dokaz koji je promenio sve.
Putevi opojnih droga se ukrštaju u Srbiji jer se nalazi na geografskoj sponi Evrope u Azije, kaže za Informer Marko Nicović, advokat i član svetske Asocijacije šefova policija.
Viši sud u Bijelom Polju ukinuo je oslobađajuću presudu Osnovnog suda u Podgorici od 3. oktobra prošle godine i vratio predmet "Tunel“ na ponovno suđenje.
Prava drama odigrala se večeras u samom centru Novog Sada, kada je izbio požar u Kosovskoj ulici. Prema prvim informacijama, vatrena stihija je zahvatila jedan napušteni objekat, a gust dim je brzo počeo da se širi okolnim ulicama.
Glumac Predrag Miki Manojlović odbio je reditelja Stivena Spilberga, a francuskom predsedniku Emanuelu Makronu je u lice rekao istinu o Kosovu i Metohiji.
Plaža Glifoneri, koja se nalazi oko 7 kilometara od Limenasa na ostrvu Tasos, predstavlja odličan izbor za sve koji žele da uživaju u mirnom ambijentu i prirodnoj hladovini.
Ako zadobijete opekotine od sunca, važno je da što pre pružite koži odgovarajuću negu. Osim što treba da rashladite kožu i unosite dovoljno tečnosti, oporavak mogu da olakšaju i pojedini prirodni sastojci.
Srbi bruje o vreloj sceni sa Music Week-a kada su se smuvali Indodjija i Đekson, koji je dosta stariji od nje, a malo ko zna da je Đekson drug njenog rođenog brata.
Pevačica Anabela Atijas nastupala je sinoć u Crnoj Gori, a pored njene pojave na bini, pažnju u publici privukla je i bivša članica grupe "Models" Ivana Stamenković Sindi.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.