Boris Pistorijus, nemački ministar odbrane, predstavio je svoj koncept borbe protiv nedostatka regruta, pa bi u zamenu za obavezni, trebalo da bude uveden selektivni vojni rok.
Otkako je 2011. suspendovan obavezni vojni rok, Bundesveru nedostaje vojnika. Umesto da angažuje više osoblja, Bundesver je počeo da se smanjuje. U martu je statistika zabeležila samo 181.123 regruta.
To bi sada, prema planovima ministra odbrane Borisa Pistorijusa (SPD), trebalo da se promeni. Jer, nemačka je obećala NATO da bi do 2031. Bundesver trebalo da broji 203.000 vojnika, a kasnije možda čak i 240.000.
Ministar odbrane Pistorijus više puta je govorio kako bi Bundesver konačno trebalo da postane "spreman za rat". On pominje novu, preteću situaciju: "Rusija vodi rat", rekao je u sredu novinarima u Berlinu. Rusija će, kako je rekao, 2029. biti u stanju da napadne neku od članica NATO.
Ministar je proveo mesece usavršavajući svoj koncept nove vojne službe – i sada ga je predstavio u Berlinu. Ali, u njemu nema ni govora o obaveznom vojnom roku: "Predviđamo selektivno služenje vojnog roka. Za služenje vojnog roka potrebno je da budu odabrani najspremniji, najprikladniji i najmotivisaniji", objašnjava Pistorijus.
Problem – ograničena infrastruktura
Pistorijusov koncept ne podrazumeva dakle opštu vojnu obavezu. U početku, jedino što je obavezno jeste da 18-godišnjaci moraju da ispune jedan upitnik. Za žene je i to na dobrovoljnoj osnovi. Potrebno je da oni koji su kontaktirani objasne da li generalno bili voljni da služe vojni rok. To bi trajalo šest meseci, s mogućnošću produženja do 23 meseca.
Ministar procenjuje da će svake godine oko 400.000 muškaraca morati da ispuni upitnik. Nada se da bi četvrtina njih mogla da bude zainteresovana. Planirano je da će oko 40.000 kandidata biti pozvano na pregled, odnosno proveru fizičke i psihičke sposobnosti. To je onda takođe obavezno. Naravno, pravo da se naknadno odbije služenje vojnog roka i dalje postoji.
Ostaje nejasno pitanje kapaciteta. "Ograničavajući faktor", prema Pistorijusu, jeste ograničena infrastruktura: kasarne, instruktori, oprema. Procenjuje se da bi za postizanje cilja od 5.000 dodatnih regruta godišnje bilo potrebno oko 1,4 milijarde evra. Ministar računa i na povećanje broja rezervista, prvenstveno onih koji su služili pre 2011. godine. On želi da ih kontaktira i nada se da će povećati broj rezervista za 200.000 ljudi.
Foto: EPA
"Poludobrovoljni" vojni rok
Tim planovima dobrovoljne snage Bundesvera postaju sve manje dobrovoljne. Za Hans-Petera Bartelsa, međutim, Pistorijusov koncept može u stvari da bude samo prvi korak. On je predsednik Društva za bezbednosnu politiku, a prethodno je bio poverenik za odbranu nemačkog Bundestaga. Bartels u intervjuu za DW jasno kaže da za njega "samo upitnik ne rešava problem".
- Upitnik je tu da ga ispunite. A ako ste u nedoumici, ispunićete ga tako da vas više ne diraju. To će možda malo da promeni stvar, ali po pravilu ne menja ništa - smatra Bartels.
On uočava još jedan problem: princip pravednosti prilikom regrutacije, odnosno da se muškarci i žene ne smatraju jednako odgovornim. Prema ustavu, obavezna vojna služba u Nemačkoj trenutno pogađa samo muškarce.
- Ako biste hteli da postignete to što želi ministar, morali biste da promenite Ustav. I Pistorijus je toga svestan. Ovakav kakav je sada, njegov plan ne funkcioniše - kaže Bartels.
Ponovnim naoružavanjem Savezne Republike Nemačke sredinom 1950-ih, u vojnu službu regrutovani su muškarci s navršenih 18 godina. Ideja je tada bila da su vojnici - "građani u uniformi".
Na leto 2011. obavezni vojni rok u Nemačkoj je suspendovan, ali nije ukinut. U to vreme Bundesver je trebalo da bude smanjen, ali je trebalo ostaviti i mogućnost da se, u slučaju neke napetosti ili potrebe za odbranom, regrutovanje ponovo aktivira. Danas je Bundesver dobrovoljačka vojska u kojoj služe i žene. Ministar Boris Pistorijus od početka je kritikovao obustavljanje služenja vojnog roka, čak je to nazvao "greškom".
Foto: Shutterstock
Nemci žele vojni rok
Ako pitate Nemce treba li zemlji ponovo služenje vojnog roka, većina je mišljenja: "Da!" Nedavno istraživanje instituta za istraživanje javnog mnijenja YouGov za dnevnik "Velt" pokazalo je da je 60 odsto ljudi za opštu vojnu obavezu.
Političari su prilično rezervisano reagovali na koncept koji je Pistorijus predstavio – pogotovo u vladajućoj koaliciji socijaldemokrata (SPD), Zelenih i liberala (FDP). SPD-ov političar, ministar Boris Pistorijus, nailazi dakle čak i na otpor unutar sopstvene stranke. Kancelar Olaf Šolc bio je rezervisan od početka, a lider SPD-a Lars Klingbajl izjasnio se u korist nastavka oslanjanja na regrutovanje na dobrovoljnoj osnovi.
Zeleni koalicioni partner takođe je prilično skeptičan, a lider liberala Kristijan Lindner napisao je na Iksu: "Umesto nove obavezne službe, trebalo bi zainteresovati više ljudi za služenje u Bundesveru i ojačati rezervu."
Istovremeno, ministar je dobio načelnu podršku iz redova demohrišćanske opozicije (CDU/CSU) pri čemu se oni zalažu za više obaveza, a manje dobrovoljnosti.
Stručnjak za odbranu Hans-Peter Bartels ovako sumira situaciju: "Predloženi koncept nije pun pogodak. Pre se radi o početku promene koja nam ukazuje da nam je hitno potrebno još više promena."
Jasno je da su ideje ministra pre svega upravo to: ideje. Sada u stvari počinje prava društvena i politička rasprava o Pistorijusovom konceptu.
Jedna osoba je pokušala upad na fan zonu u nemačkom gradu Hamburgu tokom Evropskog prvenstva. Prema novim informacijama, napadač je u rancu imao molotovljev koktel i bio je spreman da ga baci među navijače.
Tutince je pogodila vest da je u Nemačkoj otkriven stravični zločin u kojem je ubijen Nenad Neša Z. rodom iz Tutina. Prijatelji se od juče opraštaju od njega, a sada je kako saznajemo, uhapšen A. H. poreklom iz Bosne i Hercegovine koji se sumnjiči da je Nenadu presudio na monstruozan način!
Evropska unija nije danas postigla dogovor o 14. paketu sankcija Rusiji, nakon što je Nemačka izrazila rezervu zbog uticaja klauzule o podružnicama i partnerima iz trećih zemalja na nemačku privredu, rekle su evropske diplomate za Rojters.
Nemački kancelar Olaf Šolc izjavio je da su predlozi ruskog predsednika Vladimira Putina o miru u Ukrajini "neozbiljni", kao i da su se oni bili upućeni učesnicima mirovne konferencije u Švajcarskoj.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Jedna osoba je pokušala upad na fan zonu u nemačkom gradu Hamburgu tokom Evropskog prvenstva. Prema novim informacijama, napadač je u rancu imao molotovljev koktel i bio je spreman da ga baci među navijače.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević otkrio je uživo u programu Informer televizije da je Katarina Šćepanović sa Studentske liste nezadovoljna jer nije dobila nijednu funkciju.
Jedan od najpoznatijih i najuticajnijih britanskih dnevnih listova, "The Telegraph", objavio je tekst naše novinarke Informera Andree Veskov, u kojem ona upozorava međunarodnu javnost na pritiske, napade i pokušaje gašenja naše televizije.
Predrag Voštinić iz Lokalnog fronta, jedan od najglasnijih pristalica Studentske liste, verovali ili ne, poručio je da se stanje u saobraćaju u Srbiji normalizovalo od vanrednih parlamentarnih izbora u Srbiji 25. oktobra.
Aleksandar Vučić poručio je da je Narodna skupština mesto na kojem mora da se čuje glas naroda, ističući da se prethodnih dana borio da građani budu predstavljeni, dok su neki drugi vodili borbu za svoje funkcije, limuzine i veće plate.
Poverenica Gradskog odbora Srpske napredne stranke Ana Brnabić posetila je Opštinski odbor SNS Voždovac, gde je sa članovima razgovarala o dosadašnjem radu, izazovima i planovima za naredni period.
Hrvatski "Jutarnji list" objavio je istraživanje o nastanku i organizovanju studentskog pokreta u Srbiji, u kojem se detaljno opisuje kako su učesnici protesta tokom dve godine prolazili različite obuke.
Beograđanka S. M. je kupila "Bradić" kore za slanu tortu za slavu, a kada je otvorila pakovanje, osetila je nesnosan smrad, iako rok trajanja ističe tek 19. februara 2028. godine.
Zbog održavanja manifestacije "Beogradski polumaraton 2026" saobraćaj će danas od 15.30 časova do ponoći biti potpuno obustavljen u Bulevaru Zorana Đinđića, na delu od Ulice antifašističke borbe do Ulice španskih boraca.
Proizvođači Honda i Toyota pokrenule su veliko povlačenje oko 1,6 miliona vozila širom sveta zbog mogućeg kvara na vazdušnim jastucima japanskog proizvođača Takata.
Tužiteljka Višeg državnog tužilaštva u Podgorici Slađana Španjević Volkov saopštila je da je tokom uviđaja u mestu Bajice izuzeto mnoštvo tragova koji će biti predmet daljih veštačenja, kako bi se rasvetlile okolnosti pod kojima je ubijen Miloš Đuričković (56).
Miloš Đuričković iz Škaljara (56), koji je danas ubijen na Cetinju, imao je burnu kriminalnu prošlost, a pre devet godina bio je ranjen u Beogradu, ali je preživeo.
U mestu Bajice, na Cetinju, jutros je ubijen Miloš Đuričković (56), navodni član škaljarske organizovane kriminalne grupe. Policija je blokirala uže i šire područje, kao i putne pravce, a u toku je potraga za počiniocem.
U mestu Bajice, na Cetinju, jutros je ubijen Miloš Đuričković (56), navodni član "škaljarske" organizovane kriminalne grupe. Policija je blokirala uže i šire područje, kao i putne pravce, a u toku je potraga za počiniocem.
Francusko tužilaštvo potvrdilo je danas pokretanje istrage protiv glumca Žerara Depardjea, pisca Mišela Uelbeka i reditelja Gijoma Niklua zbog sumnje na seksualno nasilje tokom snimanja filma "Thalasso" 2018. godine.
Na sceni Sava centra 16. januara 2027. godine nastupiće maestro Plasido Domingo, jedna od najvećih umetničkih ličnosti u istoriji operske umetnosti na poziv srpske istaknute srpske operske umetnice, soprana Marije Jelić, najavili su organizatori.
Devedesete godine prošlog veka smatraju se zlatnim dobom filmskih trilera. Bio je to period u kojem su priče postajale mračnije, psihološki kompleksnije, a režija i filmska tehnika sve preciznije.
Meta razvija posebnu aplikaciju Direct, namenjenu razmeni poruka na Instagramu, čime bi mogla da dodatno proširi domet direktnih poruka (DM) na ovoj platformi.
Nekada su bile nezaobilazne na prazničnim trpezama, slavama i porodičnim okupljanjima, a pravile su se od jednostavnih i jeftinih sastojaka koje je gotovo svaka kuća imala.
Istraživanje je pokazalo da kod mnogih može da bude izraženija upravo u tridesetim i ranim četrdesetim godinama, kada se češće javljaju seksualne maštarije i veća otvorenost za neobavezne odnose.
Gugl Maps priprema novu funkciju pod nazivom Ask Maps, zasnovanu na veštačkoj inteligenciji Gemini, koja bi korisnicima mogla da omogući da jednostavno, na osnovu svojih želja i ideja, dobiju kompletan plan putovanja.
Pevačica Sara Reljić iznenadila je javnost iskrenim priznanjem o ljubavnom brodolomu kroz koji je prošla, otkrivši do sada nepoznate detalje iz prethodne veze.
Voditeljka Bojana Lazić ponovo je privukla pažnju na društvenim mrežama, a ovog puta razlog je njeno izazovno izdanje sa plaže koje je podelila sa pratiocima na Instagramu.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.