Putin će za pet godina biti u stanju da ih uništi, hitan je vojni rok - ali poseban! Cure planovi Bundesvera
Podeli vest
Boris Pistorijus, nemački ministar odbrane, predstavio je svoj koncept borbe protiv nedostatka regruta, pa bi u zamenu za obavezni, trebalo da bude uveden selektivni vojni rok.
Otkako je 2011. suspendovan obavezni vojni rok, Bundesveru nedostaje vojnika. Umesto da angažuje više osoblja, Bundesver je počeo da se smanjuje. U martu je statistika zabeležila samo 181.123 regruta.
Jedna osoba je pokušala upad na fan zonu u nemačkom gradu Hamburgu tokom Evropskog prvenstva. Prema novim informacijama, napadač je u rancu imao molotovljev koktel i bio je spreman da ga baci među navijače.
NATO se sprema da od SAD preuzme koordinaciju vojne pomoći Ukrajini, a glavni štab će biti formiran u gradu Visbadenu, javljaju nemački mediji.
16.06.2024
09:09
To bi sada, prema planovima ministra odbrane Borisa Pistorijusa (SPD), trebalo da se promeni. Jer, nemačka je obećala NATO da bi do 2031. Bundesver trebalo da broji 203.000 vojnika, a kasnije možda čak i 240.000.
Ministar odbrane Pistorijus više puta je govorio kako bi Bundesver konačno trebalo da postane "spreman za rat". On pominje novu, preteću situaciju: "Rusija vodi rat", rekao je u sredu novinarima u Berlinu. Rusija će, kako je rekao, 2029. biti u stanju da napadne neku od članica NATO.
Ministar je proveo mesece usavršavajući svoj koncept nove vojne službe – i sada ga je predstavio u Berlinu. Ali, u njemu nema ni govora o obaveznom vojnom roku: "Predviđamo selektivno služenje vojnog roka. Za služenje vojnog roka potrebno je da budu odabrani najspremniji, najprikladniji i najmotivisaniji", objašnjava Pistorijus.
Tutince je pogodila vest da je u Nemačkoj otkriven stravični zločin u kojem je ubijen Nenad Neša Z. rodom iz Tutina. Prijatelji se od juče opraštaju od njega, a sada je kako saznajemo, uhapšen A. H. poreklom iz Bosne i Hercegovine koji se sumnjiči da je Nenadu presudio na monstruozan način!
Evropska unija nije danas postigla dogovor o 14. paketu sankcija Rusiji, nakon što je Nemačka izrazila rezervu zbog uticaja klauzule o podružnicama i partnerima iz trećih zemalja na nemačku privredu, rekle su evropske diplomate za Rojters.
15.06.2024
13:55
Problem – ograničena infrastruktura
Pistorijusov koncept ne podrazumeva dakle opštu vojnu obavezu. U početku, jedino što je obavezno jeste da 18-godišnjaci moraju da ispune jedan upitnik. Za žene je i to na dobrovoljnoj osnovi. Potrebno je da oni koji su kontaktirani objasne da li generalno bili voljni da služe vojni rok. To bi trajalo šest meseci, s mogućnošću produženja do 23 meseca.
Ministar procenjuje da će svake godine oko 400.000 muškaraca morati da ispuni upitnik. Nada se da bi četvrtina njih mogla da bude zainteresovana. Planirano je da će oko 40.000 kandidata biti pozvano na pregled, odnosno proveru fizičke i psihičke sposobnosti. To je onda takođe obavezno. Naravno, pravo da se naknadno odbije služenje vojnog roka i dalje postoji.
Ostaje nejasno pitanje kapaciteta. "Ograničavajući faktor", prema Pistorijusu, jeste ograničena infrastruktura: kasarne, instruktori, oprema. Procenjuje se da bi za postizanje cilja od 5.000 dodatnih regruta godišnje bilo potrebno oko 1,4 milijarde evra. Ministar računa i na povećanje broja rezervista, prvenstveno onih koji su služili pre 2011. godine. On želi da ih kontaktira i nada se da će povećati broj rezervista za 200.000 ljudi.
Foto: EPA
"Poludobrovoljni" vojni rok
Tim planovima dobrovoljne snage Bundesvera postaju sve manje dobrovoljne. Za Hans-Petera Bartelsa, međutim, Pistorijusov koncept može u stvari da bude samo prvi korak. On je predsednik Društva za bezbednosnu politiku, a prethodno je bio poverenik za odbranu nemačkog Bundestaga. Bartels u intervjuu za DW jasno kaže da za njega "samo upitnik ne rešava problem".
- Upitnik je tu da ga ispunite. A ako ste u nedoumici, ispunićete ga tako da vas više ne diraju. To će možda malo da promeni stvar, ali po pravilu ne menja ništa - smatra Bartels.
On uočava još jedan problem: princip pravednosti prilikom regrutacije, odnosno da se muškarci i žene ne smatraju jednako odgovornim. Prema ustavu, obavezna vojna služba u Nemačkoj trenutno pogađa samo muškarce.
- Ako biste hteli da postignete to što želi ministar, morali biste da promenite Ustav. I Pistorijus je toga svestan. Ovakav kakav je sada, njegov plan ne funkcioniše - kaže Bartels.
Ponovnim naoružavanjem Savezne Republike Nemačke sredinom 1950-ih, u vojnu službu regrutovani su muškarci s navršenih 18 godina. Ideja je tada bila da su vojnici - "građani u uniformi".
Na leto 2011. obavezni vojni rok u Nemačkoj je suspendovan, ali nije ukinut. U to vreme Bundesver je trebalo da bude smanjen, ali je trebalo ostaviti i mogućnost da se, u slučaju neke napetosti ili potrebe za odbranom, regrutovanje ponovo aktivira. Danas je Bundesver dobrovoljačka vojska u kojoj služe i žene. Ministar Boris Pistorijus od početka je kritikovao obustavljanje služenja vojnog roka, čak je to nazvao "greškom".
Foto: Shutterstock
Nemci žele vojni rok
Ako pitate Nemce treba li zemlji ponovo služenje vojnog roka, većina je mišljenja: "Da!" Nedavno istraživanje instituta za istraživanje javnog mnijenja YouGov za dnevnik "Velt" pokazalo je da je 60 odsto ljudi za opštu vojnu obavezu.
Političari su prilično rezervisano reagovali na koncept koji je Pistorijus predstavio – pogotovo u vladajućoj koaliciji socijaldemokrata (SPD), Zelenih i liberala (FDP). SPD-ov političar, ministar Boris Pistorijus, nailazi dakle čak i na otpor unutar sopstvene stranke. Kancelar Olaf Šolc bio je rezervisan od početka, a lider SPD-a Lars Klingbajl izjasnio se u korist nastavka oslanjanja na regrutovanje na dobrovoljnoj osnovi.
Zeleni koalicioni partner takođe je prilično skeptičan, a lider liberala Kristijan Lindner napisao je na Iksu: "Umesto nove obavezne službe, trebalo bi zainteresovati više ljudi za služenje u Bundesveru i ojačati rezervu."
Istovremeno, ministar je dobio načelnu podršku iz redova demohrišćanske opozicije (CDU/CSU) pri čemu se oni zalažu za više obaveza, a manje dobrovoljnosti.
Stručnjak za odbranu Hans-Peter Bartels ovako sumira situaciju: "Predloženi koncept nije pun pogodak. Pre se radi o početku promene koja nam ukazuje da nam je hitno potrebno još više promena."
Jasno je da su ideje ministra pre svega upravo to: ideje. Sada u stvari počinje prava društvena i politička rasprava o Pistorijusovom konceptu.
Nemački kancelar Olaf Šolc izjavio je da su predlozi ruskog predsednika Vladimira Putina o miru u Ukrajini "neozbiljni", kao i da su se oni bili upućeni učesnicima mirovne konferencije u Švajcarskoj.
Mladi Nemci će po uzoru na svoje vršnjake iz nordijskih zemalja uskoro morati da ponovo obuku uniformu Bundesvera – 13 godina pošto je kancelarka Angela Merkel ukinula obavezno služenje vojnog roka. Ministar odbrane Boris Pistorijus bi do juna trebalo da obelodani na koji način će se povećati broj pripadnika oružanih snaga najjače evropske ekonomije.
Nemačkoj ce biti potrebno najmanje 75.000 dodatnih vojnika da bi ispunila svoje obaveze prema NATO-u, dok alijansa prilagođava svoje odbrambeno planiranje da se suoči sa Rusijom, objavio je danas Špigl.
07.06.2024
16:29
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Jedna osoba je pokušala upad na fan zonu u nemačkom gradu Hamburgu tokom Evropskog prvenstva. Prema novim informacijama, napadač je u rancu imao molotovljev koktel i bio je spreman da ga baci među navijače.
Dva ključna savetnika bivšeg predsednika SAD Donalda Trampa predstavila su mu plan za okončanje rata u Ukrajini, ako pobedi na predsedničkim izborima, koji uključuje uslovljavanje dalje vojne pomoći Ukrajini njenim ulaskom u mirovne pregovore.
Francuski predsednik Emanuel Makron rekao je danas da bi pobeda krajnje levice ili ekstremne desnice na predstojećim vanrednim izborima (30. jun i 7. jul) mogla da izazove "građanski rat".
Evroposlanik iz redova socijaldemokrata Andreas Šider, osvedočeni srbomrzac i saradnik tajkuna Dragana Đilasa, izjavio je u intervjuu za tajkunski list "Nova" da Srbija ne može očekivati ubrzani put ka Evropskoj uniji nakon formiranja novog saziva Evropskog parlamenta.
Mnogi u opoziciji imaju problem da kažu kad izgube izbore ali je Marina Pavlić - kandidatkinja Save Manojlovića za Stari grad, priznala da je SNS pobedio na izborima 2. juna.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić boraviće sutra u jednodnevnoj radnoj poseti Briselu, tokom koje će se odvojeno sastati sa predsednikom Evropskog saveta Šarlom Mišelom, evropskim komesarom za susedsku politiku i proširenje Oliverom Varheljijem i generalnim direktorom Direktorijata Evropske komisije za susedstvo i pregovore o proširenju Gertom Janom Kopmanom.
Gost "Info večeri" televizije Informer bio je akademik profesor doktor Alek J. Račić. On je govorio o genocidu i zločinima koji su vršeni nad srpskom narodu u proteklih 100 godina.
Centralna tema emisije "Rat uživo" bili su teroristički napadi koji su pogodili Rusiju prekjuče, a o njoj su govorili Informerovi gosti Nikola Jović, novinar i Stevan Damjanović, advokat.
Politički filozof Dragoljub Kojčić i stručnjak za bezbednost Nikola Antić bili su gosti "Info dana" Informer TV. Govorili su o trenutnoj situaciji o svetu, kao i o njegovoj budućnosti.
Dečak-ubica, Kosta K. (14) počinio je krvavi pir 3. maja prošle godine u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar" na Vračaru kada je ubio devetoro učenika i radnika obezbeđenja ove vaspitno-obrazovne ustanove i od tog dana, on se nalazi na Klinici za neurologiju i psihijatriju za decu i omladinu.
Bečke vlasti imaju novi izveštaj u slučaju se*sualno zlostavljane devojčice (12) u Beču, forenzičari su pregledali mobilne telefone petorice navodnih počinilaca i uspeli da vrate izbrisane podatke.
Otac Ivane Krivokapić (26), devojke koja je u decembru 2022. godine ubijena u stanu na Zvezdari, potresnim rečima je obeležio godinu i po dana od njenog ubistva i podelio da mu je došla u san.
Četvorica mladića iz Čačka, uzrasta od 18 do 20 godina, poginula su pre tačno dve godine na putu Gojna Gora - Čačak, kada su sleteli s puta, isprevrtali se i upali u potok.
Sanja Kužet je jedna od najlepših voditeljki na našim prostorima. Sada broji sitno do porođaja, a ono što su mnogi primetili, jeste da je njen stan perfektno sređen!
Tačan razlog zbog čega od raka debelog creva obolevaju ljudi ispod 50 godina je nepoznat, međutim stručnjaci misle da postoji povezanost sa životnim stilom i upozoravaju na jedan od neočekivanih znakova koji može da otkrije ovu opaku bolest.
Maja je zabrinuta zbog momačke večeri pa je pokušala da Stanislavu postavi određene uslove, a koliko je situacija ozbiljna slikovito mu je dočarao Janjuš.
Oči javnosti u Srbiji poslednje dve nedelje uprte su u Suvu planinu zbog nestanka farmaceuta iz Niša Milana Đorđevića (41), ali ova planina na jugu Srbije u središtu pažnje bila je i ranije zbog čudnih okolnosti...Evo priče...
Od četvrtka do nedelje svi ljubitelji dobre muzike biće u Kragujevcu! Tako je godinama, otkad se u ovom gradu organizuje Arsenal Fest, a ove godine, kako kažu organizatori, doneće nove rekorde i brojke za pamćenje!
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.