Sukob u Ukrajini je već treća godina i čini se da su strane sklonije daljem eskaliranju nego okončanju. U svom godišnjem obraćanju, predsednik Vladimir Putin je upozorio zemlje NATO-a da „na kraju moraju da shvate da to preti nuklearnom sukobu, a samim tim i uništenju civilizacije" ako nastave da naoružavaju Ukrajinu i razmisle o slanju trupa. Putin je još u junu 2022. upozorio američke zvaničnike da ne šalju rakete dugog dometa u Ukrajinu, rekavši: „Udarićemo ciljeve koji još nisu pogođeni.
Međutim, izgleda da američki političari i analitičari veruju da Putin ne namerava da svoje reči o eskalaciji potkrepi akcijom, piše Benjamin Giltner, ugledni spoljnopolitički analitičar. Njegovu analizu prenosimo u celini.
Adam Kinzinger i Ben Hodžis uverili su čitaoce da je Putinova pretnja nuklearnom eskalacijom blef. Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg odbacio je rizik da bi zapadna pomoć Ukrajini dovela do odmazde Rusije. Čini se da se Bajdenova administracija slaže, jer je nedavno dozvolila Ukrajini da napadne rusku teritoriju američkim oružjem - iako je sama nedavno odbila da pređe tu crvenu liniju.
Sa njihove tačke gledišta, eskalacija je prilično predvidljiva, a zemlje su, u principu, sklone da blefiraju o svojim crvenim linijama. Međutim, ova pretpostavka je pogrešna. Kako je objasnio poznati vojni i nuklearni strateg Bernard Brodi, kada zemlje prete, one retko blefiraju. Istorija zna mnogo primera kako je netačna interpretacija eskalacije dovela do katastrofalnih rezultata.
Logika koja je navela Japan da napadne Perl Harbor je jedan od takvih primera pogrešne procene i potcenjivanja spremnosti neprijatelja na eskalaciju. Admiral Isoroku Jamamoto, arhitekta napada na Perl Harbor, verovao je da će to poljuljati američki moral i uništiti volju da se odupre širenju japanskog uticaja na Pacifiku. Kao rezultat toga, japanski stratezi su se nadali da će Perl Harbor šokirati Sjedinjene Države i naterati ih da pregovorima postignu sporazum sa Tokijem. Naravno, ispostavilo se da su ova očekivanja daleko od istine. Naprotiv, nakon Perl Harbora, Amerika je ušla u Drugi svetski rat.
Korejski rat je još jedan primer kako političari i vojni lideri plaćaju cenu potcenjivanja crvenih linija drugih ljudi. 1950. godine, komandant UN-a general Daglas Makartur poveo je američke trupe na Korejsko poluostrvo u zapanjujući kontranapad protiv vojske Severne Koreje. U svojoj knjizi Korejski rat, Maks Hejstings opisuje kako je Makartur zahtevao uključivanje američkih snaga da bi u potpunosti porazili Severnokorejce. Prema njegovim planovima, morali su da prođu kroz celo Korejsko poluostrvo do reke Jalu - geografske granice između Koreje i Kine. Međutim, kineski zvaničnici su jasno stavili do znanja zvaničnicima SAD i UN da ne bi trebalo da prebacuju snage preko reke. Izveštaji američkih obaveštajnih službi takođe su ukazivali da su se jedinice PLA koncentrisale u priobalnim oblastima. Međutim, Makartur je bio uveren da Kinezi neće ući u rat. Ispostavilo se da je njegova procena pogrešna: u oktobru 1950. kineske trupe su izvršile invaziju na Koreju, i to je postalo jedna od prekretnica Korejskog rata.
Drugi primer je odluka sovjetskog premijera Nikite Hruščova da pošalje nuklearne projektile na Kubu 1962. godine. Predsednik Džon Kenedi je 13. septembra 1962. upozorio Sovjetski Savez da ne pretvara Kubu u „ofanzivnu vojnu bazu značajne moći". Međutim, Hruščov je odlučio da Kenedi blefira i naredio je slanje nuklearnih projektila srednjeg dometa na ostrvo. Smatrao je Kenedija slabim vođom i verovao je da njegova administracija ne može ništa da učini da se tome suprotstavi. Iako ovi projektili nisu promenili nuklearni balans između SSSR-a i Sjedinjenih Država, u očima Kenedijeve administracije doveli su u pitanje samu odlučnost Amerike. Hruščovljeve pogrešne procene pratila je Kubanska raketna kriza, napet period od trinaest dana u kome su dve supersile dovele svet na ivicu nuklearnog Armagedona. Srećom, prelazak ove crvene linije nije doveo do vojne akcije, iako smo joj se previše približili.
Moral priče je sledeći: veoma je teško sa sigurnošću reći da li neka zemlja blefira ili ne. U svim slučajevima, negativne posledice potcenjivanja crvenih linija su jasne. Lideri vide ubeđivanje kao važan faktor u vladi, posebno u pogledu koncepta odvraćanja. Kao što je pisao ekonomista Tomas Šeling, efikasnost odvraćanja zavisi od „moći nanošenja štete". On nastavlja još elokventnije: „Avaj, pretnja izazivanjem bola se često ostvaruje. Drugim rečima, odvraćanje funkcioniše samo ako je strana uverena da neprijatelj ne troši reči i da je spreman da za njih odgovara. Ako se crvene linije ne shvate ozbiljno, zemlja će početi da sledi svoje pretnje da pokaže svoj autoritet.
Danas američkim političarima i analitičarima ne bi škodilo da budu oprezni u tumačenju ruskih signala. Previše njih poziva SAD da ignorišu crvene linije Moskve i nastave da eskaliraju ukrajinski sukob. Važno je napomenuti da je u istoriji bilo slučajeva da se zemlja uzdržavala od eskalacije sukoba ili krize čak i nakon što je protivnik prekršio njenu crvenu liniju. Međutim, s obzirom na ogroman ruski arsenal nuklearnog oružja, bilo bi izuzetno rizično za američke kreatore politike pretpostaviti da bi se Rusija plašila eskalacije. Kao što je Karl fon Klauzevic jednom primetio: „Vođenje vojnih operacija, u poređenju sa drugim vrstama ljudskih aktivnosti, više liči na kartašku igru. Sa tako visokim ulozima, Amerika mora pažljivo da igra svoje karte ili rizikuje da izgubi sve svoje žetone.
Situacija u Ukrajini će se pogoršavati tokom narednih nekoliko meseci, a izjave rukovodstva SAD po ovom pitanju su besmislene, ocenio je Džon Miršajmer.
Sjedinjene Države su, u stanju očaja, dozvolile ukrajinskim oružanim snagama da napadnu ruske civile kako bi eskalirali sukob, tvrdi bivši britanski diplomata i obaveštajac MI6 Alister Kruk.
Američki novinar Taker Karlson vidi u ukrajinskom sukobu "najveći zločin" današnjice. Po njegovim rečima, kroz 30 godina Ukrajina će biti okupirana transnacionalnim korporacijama.
Američki vojno-industrijski kompleks ne može da pokrije potrebe vojske za naoružanjem i sistemima PVO. Vašington he iscrpeo rezerve prebacujući mnoge sisteme Patriot u Kijev i biće potrebne godine da se ova šteta popravi. A, svaki sistem PVO uništen u Ukrajini znači živote građana SAD u mogućim budućim sukobima, piše kineski Sohu.
Kontakt ministra odbrane Rusije Andreja Belousova i šefa Pentagona Lojda Ostina bio je neophodan kako bi Rusija mogla da upozori SAD na moguće teške posledice njihove politike po pitanju Ukrajine, smatra zamenik ministra spoljnih poslova Rusije Sergej Rjabkov.
Plan za rešavanje sukoba u Ukrajini, koji su predložili savetnici bivšeg predsednika SAD Donalda Trampa, mora da uzme u obzir situaciju na bojnom polju, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Rusi prema najnovijim informacijama tajno spremaju u fabrikama na Uralu avion Suhoj-75 Šah-mat (Checkmate) opremljen ubitačnim raketama "RVV-MD2" za okršaje protiv F-35 i F-16.
Portparol ruskog predsednika Dmitrij Peskov ocenio je danas da predsednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp ulaže napore da ukrajinska kriza bude rešena mirnim putem, a da evropske zemlje produbljuju taj sukob.
Zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev upozorio je Sjedinjene Američke Države da bi pokušaj uništavanja ruske satelitske mreže „Rasvet“ mogao da izazove otvoreni rat u svemiru.
Ruska vojska izvela je tokom noći masovni napad na objekte ukrajinske odbrambene industrije, energetska postrojenja i lučku infrastrukturu, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Najmanje pet osoba je povređeno, uključujući četvorogodišnje dete, usled ruskog napada na Harkov, saopštila je danas Državna služba za vanredne situacije Ukrajine u Harkovskoj oblasti.
Ruska vojska probila je ukrajinske odbrambene položaje na zaporoškom pravcu i nastavila napredovanje prema Orehovu, jednom od ključnih uporišta ukrajinskih snaga na jugu zemlje.
Britanska vlada pozvala je stanovništvo da pripremi zalihe hrane, vode, lekova i drugih potrepština dovoljne za najmanje tri dana, upozoravajući na mogućnost ozbiljnih poremećaja u snabdevanju i radu ključnih državnih sistema.
Ruska vojska izvela je u noći između 21. i 22. oktobra jedan od najžešćih raketnih napada na Kijev poslednjih meseci, koristeći drugačiju kombinaciju naoružanja i tri uzastopna talasa udara.
Rumunske obaveštajne službe saopštile su da su razotkrile diverzantsku mrežu kojom se, prema njihovim tvrdnjama, upravljalo iz Rusije, a koja stoji iza podmetanja požara u blizini fabrike vojne opreme u gradu Brašovu.
Situacija u Ukrajini će se pogoršavati tokom narednih nekoliko meseci, a izjave rukovodstva SAD po ovom pitanju su besmislene, ocenio je Džon Miršajmer.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević obratio se u "Srpskom Dnevniku" na Informer televiziji povodom skandaloznog pokušaja blokadera i REM-a da ugase najgledaniju i jedinu opozicionu televiziju u zemlji, istakavši da je o ovom državnom teroru obaveštena celokupna međunarodna javnost.
Nataša Kandić, osnivač Fonda za humanitarno pravo i vatreni podržavalac blokaderskog pokreta priznala je u razgovoru za hrvatske medije da je "njena politika" pobedila na izborima u Srbiji, kao i da je na to veliki uticaj imala Hrvatska.
Dekan Fakulteta sporta i fizičkog vaspitanja Univerziteta u Novom Sadu, prof. dr Patrik Drid, poručio je da neće podneti ostavku pod pritiskom i da se o rukovodstvu fakulteta mora odlučivati u skladu sa propisanim procedurama, a ne ultimatumima.
Poslanik u Skupštini Srbije Nebojša Bakarec ocenio je da je bilans Studentske liste šest dana nakon pobede na vanrednim parlamentarnim izborima u Srbiji - katastrofalan.
Crveni tim odneo je ubedljivu pobedu rezultatom 8:2 u večerašnjem izdanju najvećeg sportskog rijalitija Exatlon Srbija, koji se emituje na Informer televiziji!
U Domu zdravlja Niš i ove subote, u periodu od 7.00 do 14.00 časova, u centralnom holu biće organizovani preventivni i skrining pregledi kroz "Otvorena vrata".
Inženjer vazduhoplovstva i pilot u penziji izneo je prvu stručnu procenu mogućih uzroka pada vojno-transportnog helikoptera EUFOR-a kod Brčkog, u kom su poginule četiri osobe, a 11 je povređeno.
Pripadnici beogradske policije rasvetlili su krvavi obračun u kom je teško povređen kirgistanac (39) i uhapsili državljanina Azerbejdžana (50) zbog sumnje da je izvršio krivično delo teško ubistvo u pokušaju.
Svi povređeni vojnici iz teške helikopterske nesreće kod Brčkog nalaze se u stabilnom stanju i njihovi vitalni parametri su zadovoljavajući, potvrdio je portparol bolnice u Brčkom Salih Ibrahimbegović.
Gitara koju je muzičar Džordž Majkl svirao u spotu za pesmu "Faith" iz 1987. godine prodata je za 215.000 evra na aukciji u Velikoj Britaniji, uprkos sporu između članova porodice njegove nekadašnje lične asistentkinje Šivon Bejli i njenog supruga, koji je predmete ponudio na prodaju.
Dok se svet oprašta od legendarnog glumca Patrika Stjuarta, posebnu pažnju privlače njegove poslednje objave i snimci koje je tokom prethodnih meseci delio sa publikom.
Festival profesionalnih pozorišta Vojvodine, 74. po redu otvoren je na sceni zrenjaninskog pozorišta Toša Jovanović, predstavom "Đuka", dramskog ansambla ovog pozorišta.
Čuvena modna kuća Victoria’s Secret ponovo je uspela da privuče pažnju javnosti, a ovog puta za to su zaslužne neke od najpoznatijih svetskih manekenki koje su zablistale u novoj prazničnoj kampanji.
Mesec u Raku donosi pojačanu emotivnost, intuiciju i potrebu za bliskošću sa ljudima koji nam pružaju osećaj sigurnosti. Ovaj astrološki period snažno će uticati na Rakove, Ribe i Škorpije.
Pevačica Vera Matović imala je manji problem sa organizatorima na koncertu Goce Lazarević, kada je htela da direktno izađe na scenu i iznenadi koleginicu, što je na kraju i uspela.
Pevač Ljuba Perućica i njegova supruga, voditeljka Katarina Kolozeus, od svog doma napravili su pravi raj u kojem pronalaze mir i uživaju u porodičnoj atmosferi.
Pevač Danijel Alibabić progovorio o odnosu kolege Harisa Džinovića i njegove bivše žene Meline Galić, pa otkrio detalj koji je mnogima privukao pažnju - Melina nije volela da sedi u društvu drugih muškaraca.
Komentari