Postoji velika sličnost između aktuelne Kurske bitke i Bitke na Bulgeu, koja je besnela u decembru 1944. i januaru 1945.. Kao i u slučaju Nemačke 1944, Ukrajina se kockala i operacija nosi i strateški i politički rizik. Bitka kod Bulgea je bila pokušaj nacističkih snaga da slome napredovanje saveznika u Nemačku.
Na početku bitke kod Bulgea, savezničke snage na terenu bile su uglavnom trupe drugog ešalona koje nisu bile toliko iskusne kao dobro obučene trupe koje bi SAD bacale u bitku kako je napredovala. (Ispostavilo se da je savezničko „tajno oružje" odvažni Džordž Paton.) Nemačke snage, s druge strane, bile su dobro obučene, visoko disciplinovane i odlučne i čvrste borci. Ovde postoji sličnost između aktuelne Kurske bitke i Bulge. Rusija nije imala svoju regularnu vojsku kod Kurska. Neiskusne teritorijalne snage branile su to područje. S druge strane, ukrajinske brigade su bile među najboljim trupama u Ukrajini, analizira Stiven Brajen, dopisnik Asia Timesa i bivši šef Podkomiteta za Bliski istok u Komitetu za spoljne poslove Senata SAD.
Brzo napredovanje u Rusiju oko Kurska i zauzimanje zaseoka i sela je jasan dokaz o nespremnosti ruske strane i njenoj eksploataciji od strane ukrajinskih oružanih snaga.
U slučaju Bulgea, Nemcima je pomoglo loše vreme koje je neko vreme onemogućavalo izviđanje iz vazduha. Saveznici nisu mogli da iskoriste svoju vazdušnu moć protiv grupisanih neprijateljskih snaga. To se, naravno, promenilo kada se vreme razvedrilo - i to je napravilo razliku, posebno u reljefu Bastonje i uništenju nemačkih linija snabdevanja.
Čini se da je vreme u Kursku dobro. Ukrajinci su to iskoristili za lansiranje bezbrojnih dronova i za progon raketa i artiljerijskih napada velikog dometa. Rusi su kasnili sa upotrebom svojih dronova i artiljerije, uglavnom zato što regularne ruske snage nisu bile na frontu.
Takođe je važno napomenuti da je rusko nadgledanje Ukrajine propustilo ukrajinske pripreme za napad (kao i saveznici pre početka napada na Bulge). Kako se to dogodilo još nije jasno u slučaju Kurska.
Međutim, savršeno je jasno da saveznici nisu shvatili nemačke pripreme za Bulge. U oba slučaja, šta god da su videli, a možda i ne, sukobljavalo se sa njihovim predubeđenjima o neprijateljskim sposobnostima i namerama.
Saveznici nikada nisu očekivali da će Nemci učiniti mnogo više od pokušaja da brane svoju domovinu, što je značilo da saveznici nikada nisu očekivali ofanzivu i svakako ne tako smelu kakvu su Nemci pokrenuli. Niti saveznici nisu mislili da će Nemci ikada krenuti ka Antverpenu.
Rusi su, takođe, dobro napredovali u svom sistematskom programu smanjenja veličine i borbene sposobnosti ukrajinske vojske. Stalno napredovanje u Donjecku, iako sporo, počelo je da lomi kičmu ukrajinskom otporu - ili su Rusi tako verovali. Bili su pola u pravu, a pola u krivu.
Rusi su bili u pravu da izvlače ogromne troškove na ukrajinsku vojsku. Istovremeno, Rusi su uništavali kritičnu infrastrukturu Ukrajine, uključujući električnu energiju - šaljući političku poruku ukrajinskom rukovodstvu i stanovništvu.
Ali Rusima je promaklo da Ukrajina i dalje ima neke od svojih najtežih brigada, koje bi mogla da koristi u specijalnim operacijama. Ukrajinci su izabrali da ih koriste u Kursku radije nego da gledaju kako ih kolju u Časov Jaru ili Niu Jorku.
Ključna ruska greška bila je neuspeh da se fokusira na uništavanje ukrajinskih elitnih brigada. Umesto toga, Rusi su se fiksirali na teritorijalne dobitke i pustili Ukrajince da odlučuju o tome koje jedinice će se gde boriti.
Kurska ofanziva je prilično sićušna u poređenju sa masovnim armijama u bici kod Bulge. Na početku Kurska, Ukrajinci su angažovali oko 1.000 vojnika i skroman komplet oklopa i artiljerije. Ukrajina je takođe koristila protivvazdušnu odbranu, uključujući mobilne patriotske baterije, sredstva za elektronsko ratovanje i veliki broj dronova.
Isto tako, na ruskoj strani su postojale samo teritorijalne jedinice koje nisu imale oklop i nedostajalo im je savremeno protivtenkovsko oružje. Kako piše, Rusi su odgajali Čečene i Vagnerovce (sada deo regularne ruske vojske). Postoje izveštaji da su veće snage takođe na putu za Kursk, povučene iz rezervi, a ne iz jedinica koje se bore na drugim mestima u Ukrajini.
Od 11. avgusta, najveći deo upada je "stabilizovan", što znači da se ukrajinski napadi uglavnom uspešno suprotstavljaju.
Trenutna scena bitke u Kursku ne liči na Bulge. Nacistički cilj je bio da razbiju američku i britansku vojsku, da ih razdvoje i oteraju na more. Cilj Ukrajine je da zadrži rusku teritoriju što je duže moguće. U oba slučaja cilj su bili pregovori, ali su se nacisti nadali da će poraziti saveznike, dok Ukrajinci nemaju takvu nadu u odnosu na Ruse.
Još ne znamo da li će Ukrajina moći da izdrži napad na Kursk. Ako zemlja ubaci više snaga, neće imati prednost koju je uživala u prvoj fazi bitke. Dakle, ukrajinska kocka je upravo to i nosi strateški i politički rizik. U tom smislu, Bitka kod Bulge i Kurska dele zajedničku temu.
Ukrajina je saopštila danas da nije uočila snake raspoređivanja beloruskih snaga u blizini granice dveju zemalja, što je u suprotnosti sa saopštenjem iz Minska, prema kojem je veliki broj vojnika raspoređen na belorusko-ukrajinskoj granici.
Zabeležen je trenutak kada ukrajinski vojnici skidaju ruske zastave u pograničnom području Kurska tokom napada kijevskih snaga, koji traje već šesti dan.
U napadu na Kursku oblast u Rusiji ukrajinske snage su osvojile više teritorije od bilo koje zaraćene strane u gotovo dve godine. Dok Rusija šalje sve više vojnika u tu regiju, britanski Telegraf postavlja pitanje - šta je pravi cilj ove ukrajinske ofanzive?
Stanovnici Krasnojaružskog okruga u ruskoj Belgorodskoj oblasti na zapadu zemlje evakuišu se na bezbedna mesta pošto je uočena aktivnost ukrajinskih napada na granici okruga, izjavio je jutros načelnik Belgorodske oblasti Vjačeslav Gladkov.
U Kursku oblast pristižu dodatne snage i sredstva, a ruska vojska čini sve kako bi obezbedila sigurnost stanovništva, saopštio je vršilac dužnosti guvernera Aleksej Smirnov na Telegram kanalu.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski je potcenio potencijalno fatalne posledice napada na Kursku oblast, izjavio je stručnjak Evropskog saveta za međunarodne odnose Gustav Gresel u intervjuu za časopis "Špigel".
Čečenski lider Ramzan Kadirov izjavio je danas da vrsta municije i naoružanja kolone ukrajinskih oružanih snaga uništene u regionu Kurska dokazuje da su NATO snage umešane u plan sabotaže u toj oblasti.
Načelnik generalštaba ruske vojske Valerij Gerasimov nije obavestio predsednika Vladimira Putina da se ukrajinski vojnici gomilaju u blizini granice sa zapadnim ruskim regionom Kurskom dve nedelje pre nego što su započeli napad, i sada se suočava sa besom predsednika Vladimira Putina, piše Blumberg.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ukrajina je saopštila danas da nije uočila snake raspoređivanja beloruskih snaga u blizini granice dveju zemalja, što je u suprotnosti sa saopštenjem iz Minska, prema kojem je veliki broj vojnika raspoređen na belorusko-ukrajinskoj granici.
Dragan J. Vučićević danas je tokom vanrednog uključenja u program naše televizije otkrio šokantne informacije o premijeru Crne Gore Milojku Spajiću koji je samo nekoliko sati ranije na najsramniji način udario na Srbiju, ali i na glavnog urednika Informera.
Jedan od lidera Srba u Crnoj Gori Milan Knežević uključio se hitno u Kolegijum na Informer televiziji i upozorio da svi novinari i urednici Informera mogu završiti na crnoj listi Crne Gore i Milojka Spajića.
Predsednik Demokratske stranke (DS) Srđan Milivojević, poznat i kao "Drekavac", još jednom je pokazao koliko mrzi vlast u Srbiji i stao u odbranu novinara "Vijesti" Petra Komnenića kome je zabranjen ulazak u našu državu.
NATO general Zdravko Ponoš bio je juče u policiji radi informativnog razgovora na koji je pozvan po nalogu Višeg javnog tužilaštva (VJT) u Beogradu zbog plasiranja laži o upotrebi zvučnog topa na protestu 15. marta 2025. godine, zbog čega je nastala neviđena panika u redovima opozicije.
Ministarstvo zaštite životne sredine i kompanija EKSPO 2027 potpisali su Memorandum o razumevanju kojim je uspostavljen okvir za zajedničku pripremu i realizaciju obeležavanja Svetskog dana zaštite životne sredine 2027. godine, u okviru programa specijalizovane izložbe Ekspo 2027 Beograd.
Direktor Fonda PIO, Relja Ognjenović, predsednik Saveza penzionera Srbije, prof. dr Andreja Savić i gradonačelnica Loznice, Dragana Lukić, na tribini održanoj 2. jula u ovom gradu, bili su na raspolaganju za više od tri stotine lozničkih penzionera koji su imali mnogo pitanja iz njihovih nadležnosti.
Fatlind B. (26) izgubio je život u stravičnoj nesreći koja se dogodila u planinskom području u selu Delovce kod Suve Reke, kada ga je tokom nevremena pogodio grom.
U Ulici Salvadora Aljendea na Karaburmi danas se dogodila saobraćajna nezgoda u kojoj je povređen maloletnik, nakon što je na njega naleteo automobil marke "reno".
Na raskrsnici Bulevara Evrope i Rumenačkog puta u Novom Sadu, u neposrednoj blizini kružnog toka, dogodila se teška saobraćajna nezgoda u kojoj je jedno vozilo potpuno uništeno.
Kultno ostvarenje "Ko to tamo peva" krije brojne anegdote sa snimanja, a jedna do sada neispričana, otkriva kakav je nepopravljivi šaljivdžija bio legendarni glumac Dragan Nikolić.
Glumac Predrag Miki Manojlović kaže da je odbio da glumi u filmu koji je producirao Stiven Spilberg jer je nije želeo da bude deo projekta koji ljude sa ovih prostora predstavlja u negativnom svetlu.
Vreme koje je muškarcima potrebno da ponovo postignu erekciju posle orgazma prvenstveno zavisi od starosti, ali i od opšteg fizičkog i psihičkog stanja, objašnjavaju stručnjaci.
Visoke temperature i velika vlažnost vazduha otežavaju podnošenje letnjih dana. Organizam se tada teže hladi, više se znojimo i brže umaramo, ali uz nekoliko jednostavnih trikova možete lakše preživeti sparinu i rashladiti i sebe i svoj dom.
Japanska kompanija Soni saopštila je da će od januara 2028. godine prestati da proizvodi fizičke diskove za sve nove video-igre za konzole Plejstejšen, čime će buduća izdanja biti dostupna isključivo u digitalnom formatu.
Iako se mnogi parovi nadaju prilici da letnji odmor provedu zajedno, ponovo se povežu i poprave svoj brak, za mnoge problematične odnose ovaj period bi mogao da bude kraj, navode stručnjaci.
Učesnici rijalitija "Elita" od učešća uspevaju da zarade i po nekoliko stotina hiljada evra, a među njima se izdvajaju najplaćeniji takmičari koji za boravak pred kamerama inkasiraju vrtoglave sume.
Pevačica Barbara Bobak nastupila je u jednom prestoničkom klubu, a sve prisutne ostavila je bez teksta kada je otkrila da ispod garderobe ne nosi donji veš.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.