Postoji velika sličnost između aktuelne Kurske bitke i Bitke na Bulgeu, koja je besnela u decembru 1944. i januaru 1945.. Kao i u slučaju Nemačke 1944, Ukrajina se kockala i operacija nosi i strateški i politički rizik. Bitka kod Bulgea je bila pokušaj nacističkih snaga da slome napredovanje saveznika u Nemačku.
Na početku bitke kod Bulgea, savezničke snage na terenu bile su uglavnom trupe drugog ešalona koje nisu bile toliko iskusne kao dobro obučene trupe koje bi SAD bacale u bitku kako je napredovala. (Ispostavilo se da je savezničko „tajno oružje" odvažni Džordž Paton.) Nemačke snage, s druge strane, bile su dobro obučene, visoko disciplinovane i odlučne i čvrste borci. Ovde postoji sličnost između aktuelne Kurske bitke i Bulge. Rusija nije imala svoju regularnu vojsku kod Kurska. Neiskusne teritorijalne snage branile su to područje. S druge strane, ukrajinske brigade su bile među najboljim trupama u Ukrajini, analizira Stiven Brajen, dopisnik Asia Timesa i bivši šef Podkomiteta za Bliski istok u Komitetu za spoljne poslove Senata SAD.
Brzo napredovanje u Rusiju oko Kurska i zauzimanje zaseoka i sela je jasan dokaz o nespremnosti ruske strane i njenoj eksploataciji od strane ukrajinskih oružanih snaga.
U slučaju Bulgea, Nemcima je pomoglo loše vreme koje je neko vreme onemogućavalo izviđanje iz vazduha. Saveznici nisu mogli da iskoriste svoju vazdušnu moć protiv grupisanih neprijateljskih snaga. To se, naravno, promenilo kada se vreme razvedrilo - i to je napravilo razliku, posebno u reljefu Bastonje i uništenju nemačkih linija snabdevanja.
Čini se da je vreme u Kursku dobro. Ukrajinci su to iskoristili za lansiranje bezbrojnih dronova i za progon raketa i artiljerijskih napada velikog dometa. Rusi su kasnili sa upotrebom svojih dronova i artiljerije, uglavnom zato što regularne ruske snage nisu bile na frontu.
Takođe je važno napomenuti da je rusko nadgledanje Ukrajine propustilo ukrajinske pripreme za napad (kao i saveznici pre početka napada na Bulge). Kako se to dogodilo još nije jasno u slučaju Kurska.
Međutim, savršeno je jasno da saveznici nisu shvatili nemačke pripreme za Bulge. U oba slučaja, šta god da su videli, a možda i ne, sukobljavalo se sa njihovim predubeđenjima o neprijateljskim sposobnostima i namerama.
Saveznici nikada nisu očekivali da će Nemci učiniti mnogo više od pokušaja da brane svoju domovinu, što je značilo da saveznici nikada nisu očekivali ofanzivu i svakako ne tako smelu kakvu su Nemci pokrenuli. Niti saveznici nisu mislili da će Nemci ikada krenuti ka Antverpenu.
Rusi su, takođe, dobro napredovali u svom sistematskom programu smanjenja veličine i borbene sposobnosti ukrajinske vojske. Stalno napredovanje u Donjecku, iako sporo, počelo je da lomi kičmu ukrajinskom otporu - ili su Rusi tako verovali. Bili su pola u pravu, a pola u krivu.
Rusi su bili u pravu da izvlače ogromne troškove na ukrajinsku vojsku. Istovremeno, Rusi su uništavali kritičnu infrastrukturu Ukrajine, uključujući električnu energiju - šaljući političku poruku ukrajinskom rukovodstvu i stanovništvu.
Ali Rusima je promaklo da Ukrajina i dalje ima neke od svojih najtežih brigada, koje bi mogla da koristi u specijalnim operacijama. Ukrajinci su izabrali da ih koriste u Kursku radije nego da gledaju kako ih kolju u Časov Jaru ili Niu Jorku.
Ključna ruska greška bila je neuspeh da se fokusira na uništavanje ukrajinskih elitnih brigada. Umesto toga, Rusi su se fiksirali na teritorijalne dobitke i pustili Ukrajince da odlučuju o tome koje jedinice će se gde boriti.
Kurska ofanziva je prilično sićušna u poređenju sa masovnim armijama u bici kod Bulge. Na početku Kurska, Ukrajinci su angažovali oko 1.000 vojnika i skroman komplet oklopa i artiljerije. Ukrajina je takođe koristila protivvazdušnu odbranu, uključujući mobilne patriotske baterije, sredstva za elektronsko ratovanje i veliki broj dronova.
Isto tako, na ruskoj strani su postojale samo teritorijalne jedinice koje nisu imale oklop i nedostajalo im je savremeno protivtenkovsko oružje. Kako piše, Rusi su odgajali Čečene i Vagnerovce (sada deo regularne ruske vojske). Postoje izveštaji da su veće snage takođe na putu za Kursk, povučene iz rezervi, a ne iz jedinica koje se bore na drugim mestima u Ukrajini.
Od 11. avgusta, najveći deo upada je "stabilizovan", što znači da se ukrajinski napadi uglavnom uspešno suprotstavljaju.
Trenutna scena bitke u Kursku ne liči na Bulge. Nacistički cilj je bio da razbiju američku i britansku vojsku, da ih razdvoje i oteraju na more. Cilj Ukrajine je da zadrži rusku teritoriju što je duže moguće. U oba slučaja cilj su bili pregovori, ali su se nacisti nadali da će poraziti saveznike, dok Ukrajinci nemaju takvu nadu u odnosu na Ruse.
Još ne znamo da li će Ukrajina moći da izdrži napad na Kursk. Ako zemlja ubaci više snaga, neće imati prednost koju je uživala u prvoj fazi bitke. Dakle, ukrajinska kocka je upravo to i nosi strateški i politički rizik. U tom smislu, Bitka kod Bulge i Kurska dele zajedničku temu.
Ukrajina je saopštila danas da nije uočila snake raspoređivanja beloruskih snaga u blizini granice dveju zemalja, što je u suprotnosti sa saopštenjem iz Minska, prema kojem je veliki broj vojnika raspoređen na belorusko-ukrajinskoj granici.
Zabeležen je trenutak kada ukrajinski vojnici skidaju ruske zastave u pograničnom području Kurska tokom napada kijevskih snaga, koji traje već šesti dan.
U napadu na Kursku oblast u Rusiji ukrajinske snage su osvojile više teritorije od bilo koje zaraćene strane u gotovo dve godine. Dok Rusija šalje sve više vojnika u tu regiju, britanski Telegraf postavlja pitanje - šta je pravi cilj ove ukrajinske ofanzive?
Stanovnici Krasnojaružskog okruga u ruskoj Belgorodskoj oblasti na zapadu zemlje evakuišu se na bezbedna mesta pošto je uočena aktivnost ukrajinskih napada na granici okruga, izjavio je jutros načelnik Belgorodske oblasti Vjačeslav Gladkov.
U Kursku oblast pristižu dodatne snage i sredstva, a ruska vojska čini sve kako bi obezbedila sigurnost stanovništva, saopštio je vršilac dužnosti guvernera Aleksej Smirnov na Telegram kanalu.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski je potcenio potencijalno fatalne posledice napada na Kursku oblast, izjavio je stručnjak Evropskog saveta za međunarodne odnose Gustav Gresel u intervjuu za časopis "Špigel".
Čečenski lider Ramzan Kadirov izjavio je danas da vrsta municije i naoružanja kolone ukrajinskih oružanih snaga uništene u regionu Kurska dokazuje da su NATO snage umešane u plan sabotaže u toj oblasti.
Načelnik generalštaba ruske vojske Valerij Gerasimov nije obavestio predsednika Vladimira Putina da se ukrajinski vojnici gomilaju u blizini granice sa zapadnim ruskim regionom Kurskom dve nedelje pre nego što su započeli napad, i sada se suočava sa besom predsednika Vladimira Putina, piše Blumberg.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ukrajina je saopštila danas da nije uočila snake raspoređivanja beloruskih snaga u blizini granice dveju zemalja, što je u suprotnosti sa saopštenjem iz Minska, prema kojem je veliki broj vojnika raspoređen na belorusko-ukrajinskoj granici.
Počela je izborna tišina, koja traje do nedelje, 25. oktobra u 20 časova. Izborna tišina počinje 48 sati od početka izbornog dana i odnosi se i na izborni dan.
Nemačka bi mogla da bude sledeća velika žrtva geopolitičkog sukoba koji je počeo u Ukrajini, dok Bliskom istoku preti rat koji bi mogao da preraste u svetski, upozoravao je nekadašnji lider Liberalno-demokratske partije Rusije Vladimir Žirinovski.
Bliži se dan izbora, a u vašem poštanskom sandučetu i dalje nema štampanog poziva za glasanje? Bez panike - to nikako ne znači da nećete moći da glasate. Potreban vam je samo jedan validan dokument.
Univerzitet u Beogradu odbija da dostavi povereniku za informacije od javnog značaja podatke o službenim putovanjima rektora Vladana Đokića, iako je rok istekao 21. oktobra.
Jakov Ćaleta funkcioner vladajućeg HDZ-a koji je pre samo mesec dana uhapšen pod optužbom da je nosio fantomku i sa grupom huligana terao mlade plesače iz Novog Sada i vukovarskog branitelja uz gnusne ustaške povike, jednoglasno je izabran za predsednika Veća Gradskog kotara Blatine-Škrape u Hrvatskoj.
Čedo Protić objavio je na društvenoj mreži "Iks" prepisku sa nepoznatim brojem sa kojeg je, kako tvrdi, dobio poziv da glasa za izbornu listu pod brojem 3.
Na zadnjim vratima većine automobila sa petoro vrata nalazi se mali otvor koji mnogi vozači nikada nisu primetili. Ipak, iza njega se krije jedna od najvažnijih bezbednosnih funkcija, posebno ako se u automobilu voze deca ili kućni ljubimci.
Grupa Zlatiboraca tokom seče drva za zimu, naišla je na nešto neverovatno. Tako barem izgleda onima koji su zapazili video koji se piri društvenim mrežama.
Policija je na području Kutine, u Hrvatskoj, otkrila prostorije za uzgoj i sušenje marihuane i zaplenila gotovo 2,8 kilograma droge, automatsku pušku i veću količinu municije. Tom prilikom uhapšen je muškarac starosti 47 godina.
Automobil marke "lamborgini aventador" sleteo je u četvrtak sa kolovoza na auto-putu A1, kod odmorišta Sokolac, u blizini Brinja, u smeru ka Dubrovniku, nakon čega je udario u zaštitnu ogradu.
Tomas Markl Stariji (82), otac vojvotkinje od Saseksa Megan Markl, našao se u centru ozbiljnog skandala nakon što ga je sin Tomas Markl Mlađi prijavio policiji zbog navodnog posedovanja velikog broja fotografija i video-snimaka seksualnog zlostavljanja dece.
Legenda britanskog filma i pozorišta Džudi Denč (91) u emisiji Bi-Bi-Si radija 4 otkrila je da zbog problema sa vidom, tačnije zbog degeneracije makule, više ne može ni da glumi, ni da čita.
Glumica Milena Dravić je u jednom od svojih mnogobrojnih intervjua za života govorila da nije volela da snima intimne scene za potrebe neke serije ili filma.
U podnožju planine Helan, u kineskom gradu Jinčuanu, nalaze se carske grobnice Sija Sija, koje su u julu 2025. godine uvrštene na UNESCO-ovu listu svetske baštine.
Simpatični, tihi i obavijeni velom misterije, ježevi su poslednjih godina postali sve popularniji egzotični kućni ljubimci. Njihove preslatke njuškice i bodljikavi oklop osvajaju srca ljudi širom sveta.
Pevačica Dara Bubamara ponovo je uspela da privuče svu pažnju u "Zvezdama Granda", a ovoga puta otišla je korak dalje i nasmejala sve u studiju kada je skočila na sto direktora Granda!
Nekadašnja denserka Slađa Delibašić već 2 godine iznajmljuje kuću, a sada je njen komšiluk otkrio kakva je pevačica van scene i kakav utisak ostavlja na ljude sa kojima deli svakodnevicu.
Pevačica i starleta Dušica Grabović pokazala je svojim pratiocima na društvenim mrežama da je prava domaćica te se pohvalila kulinarskim umećem u kuhinji.
Pevačica Mina Kostić prvi put je progovorila o teškom periodu nakon izlaska iz psihijatrijske ustanove "Laza Lazarević" i otkrila kako joj je tada verenik Mane Ćuruvija Kasper bio najveća podrška.
Rijaliti zvezda Maja Marinković godinama privlači pažnju javnosti svojim izgledom, ljubavnim životom i učešćem u rijaliti programima, a posebno se često polemiše o njenim estetskim korekcijama te malo ko zna da ona ima samo 30 godina!
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.