U nedavnom izveštaju američkog Centra za ratovanje nove generacije, objavljenom u nemačkom listu Bild, simuliran je hipotetički scenario ruskog napada na baltičke zemlje. Prema ovoj analizi, Rusiji bi bilo potrebno do deset dana da zauzme teritoriju Letonije i deo Litvanije u slučaju oružanog sukoba između Rusije i NATO-a u Baltiku.
Ova procena izvedena je uz učešće bivših visokih NATO zvaničnika, uključujući generala Filipa Bridlava i generala Bena Hodžisa.
Scenario za 2027. godinu
Prema simulaciji, napad bi se dogodio 2027. godine. U najgorem slučaju za NATO, Savezu bi bilo potrebno do deset dana da organizuje kopnenu pomoć baltičkim državama na osnovu Člana 5 Sporazuma o kolektivnoj odbrani NATO-a, koji predviđa odbranu svih članica u slučaju napada na jednu od njih.
Tokom tog perioda, ruske snage bi ostvarile značajan napredak, zauzevši Letoniju i krenuvši u ofanzivu na Litvaniju. Simulacija je uključila i ulogu nemačkih trupa stacioniranih u regionu, predviđajući da bi se one morale povući usled intenzivnog napada ruskih snaga iz pravca Kalinjingrada i Belorusije, pre nego što bi stigla adekvatna pomoć NATO-a.
Ruska ofanziva i NATO odgovori
Prema izveštaju, snage NATO-a stacionirane u regionu, iako brojne, ne bi bile dovoljne da zaustave početni nalet ruskih trupa, naročito u slučaju napada sa više frontova. NATO snage bi se povlačile kako bi izbegle opkoljavanje, a pojačanja iz drugih članica alijanse stigla bi tek nakon nekoliko dana.
Iako je moguće da bi NATO uspeo da povrati deo izgubljene teritorije nakon angažovanja glavnih snaga, u tom trenutku Rusija bi već značajno napredovala u regionu.
Foto: Foto: Shutterstock, Reuters
Izazovi za NATO
Jedan od ključnih zaključaka simulacije je da NATO ne bi mogao odmah da odgovori na rusku ofanzivu zbog logističkih problema i koordinacije trupa. Istaknuto je da bi velika udaljenost glavnih snaga Saveza od baltičkih država i kašnjenje u angažovanju potrebnih resursa pružili značajnu prednost Rusiji u ranoj fazi sukoba.
Član 5 Sporazuma o kolektivnoj odbrani NATO-a, koji predstavlja temelj alijanse, predviđa da je napad na jednu članicu napad na sve članice. Međutim, simulacija je pokazala da reakcija alijanse ne bi bila trenutna, što bi omogućilo Rusiji da brzo napreduje pre nego što NATO uspe da organizuje odbranu.
Uloga Nemačke i strateška važnost Kalinjingrada i Belorusije
Izveštaj naglašava važnost vojnog prisustva Nemačke u regionu, jer su nemačke trupe već stacionirane u Litvaniji kao deo NATO pojačanja. Međutim, simulacija predviđa da bi ove trupe bile među prvima koje bi se morale povući pod naletom nadmoćnih ruskih snaga.
Posebno je naglašena strateška važnost Kalinjingradske oblasti, ruske eksklave između Poljske i Litvanije, kao i savezništvo sa Belorusijom. Ove dve tačke pružaju Rusiji značajnu vojnu prednost, omogućavajući brzo napredovanje trupa u baltičke države. Kalinjingrad, sa svojom bazom za kopnene, mornaričke i vazduhoplovne snage, omogućava brzo reagovanje i sprovođenje kombinovanih operacija na više frontova.
S druge strane, Belorusija može poslužiti kao polazište za napad sa jugoistoka, stvarajući dodatni pritisak na Litvaniju i baltičke zemlje.
Rusija bi imala stratešku prednost
Simulacija američkog Centra za ratovanje nove generacije osvetljava izazove sa kojima bi se NATO suočio u hipotetičkom sukobu sa Rusijom u Baltiku. Iako NATO ima značajno vojno prisustvo u baltičkim zemljama, analiza pokazuje da bi Rusija imala stratešku prednost u prvim danima sukoba, koristeći geografske i logističke prednosti.
Zbog ovih faktora, važno je da NATO dodatno ojača svoju sposobnost brzog reagovanja i poboljša strategiju odbrane kako bi se izbegli gubici teritorija u slučaju potencijalne ruske ofanzive. Ova simulacija otvara diskusiju o dugoročnoj održivosti baltičkih država kao članica NATO-a i o potrebi za jačanjem kapaciteta Saveza da odgovori na pretnje u istočnoj Evropi.
Politička elita Moldavije neće dozvoliti predsednici Maji Sandu da ujedini zemlju sa Rumunijom i odvoji Pridnjestrovlje, jer bi tada njihova imovina bila ugrožena, izjavio je RIA Novostima docent Finansijskog univerziteta pri vladi Rusije Igor Šornikov.
Predsednik SAD Džo Bajden, u razgovoru sa bivšim šefom Bele kuće Barakom Obamom, izjavio je da je snažniji od potpredsednice Kamale Haris, sa čim se njegov sagovornik složio, tvrdi američki tabloid Njujork post.
Evro-referendum za Moldaviju – direktan put ka ratu, jer ako većina glasa „za“ evropsku integraciju, zakonodavstvo EU će postati iznad moldavskog ustava, što će automatski poništiti moldavsku neutralnost, izjavio je za RIA Novosti docent Finansijskog univerziteta pri Vladi Rusije, Igor Šornikov.
Ukrajinske snage zauzele su i „očistile“ selo Kruhljakivka na kupjanskom pravcu u Harkivskoj oblasti od ruskih vojnika, saopštila je ukrajinska vojna obaveštajna služba (GUR).
Republikanski predsednički kandidat SAD Donald Tramp izjavio je danas da će, ako postane predsednik, Kini uvesti dodatne carine ukoliko ta država odluči da "uđe na Tajvan".
U Radi Ukrajine ponovo se razmatra spuštanje starosne granice za mobilizaciju, javljaju ruski mediji, navodeći da je jedan od poslanika Roman Kostenko pozvao da se izglasa da i momci od 20 godina mogu da idu na front.
Američki zvaničnici su izuzetno zabrinuti zbog potencijalnog velikog bezbednosnog propusta nakon što su navodno procurela dva američka obaveštajna dokumenta o pripremama Izraela za napad na Iran, objavljena na Telegram nalogu povezanom sa zvaničnim Teheranom.
Rusija je tokom najnovijih mirovnih pregovora u Abu Dabiju zatražila da se NATO praktično vrati na vojne položaje iz 1997. godine, što bi značilo povlačenje savezničkih trupa i naoružanja iz Poljske, Mađarske, Češke, baltičkih država i drugih zemalja koje su kasnije pristupile Alijansi.
Sjedinjene Američke Države pripremaju novi pokušaj okončanja rata u Ukrajini, a mirovni plan koji se razmatra predviđa demilitarizovanu zonu u Donbasu, odustajanje Kijeva od članstva u NATO-u i obnovu velikih ekonomskih veza između Vašingtona i Moskve.
Ruski predsednik Vladimir Putin lično je naredio intenziviranje sabotaža i tajnih operacija protiv zemalja NATO, tvrdi američki Volstrit žurnal, pozivajući se na obaveštajne podatke SAD.
Rusija navodno traži izlazak Finske iz NATO, zabranu vojnih baza Alijanse u Estoniji, Letoniji i Litvaniji, predaju celog Donbasa Moskvi i trajnu vojnu neutralnost Ukrajine.
Evropska unija odustala je od plana da imenuje jednog glavnog pregovarača koji bi predstavljao Evropu u razgovorima sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom i američkim predsednikom Donaldom Trampom.
Ruski vojni blogeri upozoravaju da Moskva više nema dovoljno sredstava da zaštiti Krimski most od ukrajinskih napada i da bi novo razaranje njegove konstrukcije moglo biti samo pitanje vremena.
Moskva je ponovo iznela zahtev da NATO povuče svoje vojno prisustvo na nivo iz 1997. godine, nudeći zauzvrat smanjenje sopstvenog vojnog prisustva u Kalinjingradskoj oblasti.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov optužio je NATO da pokušava da proširi vojni uticaj na Aziju i Pacifik, sa ciljem obuzdavanja Kine i potiskivanja postojećeg sistema regionalne bezbednosti.
Rusija bi mogla da odgovori na ukrajinske napade na Krimski most udarima bez presedana po strateški važnim mostovima na teritoriji Ukrajine, upozorio je ruski vojni stručnjak Andrej Maročko.
Predstojeći sastanak Vladimira Putina, Donalda Trampa i Si Đinpinga mogao bi da donese ozbiljne probleme upravo Rusiji, ukoliko Sjedinjene Američke Države i Kina postignu dogovor kojim bi se ograničila ekonomska saradnja Pekinga i Moskve.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Politička elita Moldavije neće dozvoliti predsednici Maji Sandu da ujedini zemlju sa Rumunijom i odvoji Pridnjestrovlje, jer bi tada njihova imovina bila ugrožena, izjavio je RIA Novostima docent Finansijskog univerziteta pri vladi Rusije Igor Šornikov.
Novopečeni superligaš na srpskoj političkoj sceni, "Studentska lista - Studenti pobeđuju", doživeo je težak debakl pošto je ga lista "Srbija pobeđuje" sa kapitenom Aleksandrom Vučićem do nogu potukla na otvaranju nove sezone na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije (3:0).
Evropska unija odustala je od plana da imenuje jednog glavnog pregovarača koji bi predstavljao Evropu u razgovorima sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom i američkim predsednikom Donaldom Trampom.
Shvatio sam poruke novoformirane vlasti koje ukazuju na to da se moraju dogoditi tri stvari. Oni mene ne mogu da trpe. Zato će pokušati ili da me ubiju, ili da me uhapse, ili da me lustriraju!
Jovo Bakić, šef poslaničkog kluba u Skupštini Srbije, isti onaj koji se plenumima nameće za ministra policije, pokazao je svoje cenzorsko lice navodeći da bi Informer trebalo zabraniti.
Da poslanici Studentske liste i dalje ne znaju najosnovnije stvari u vezi sa boravkom u Narodnoj Skupštini, otkriva hit priča koju je jedan poslanik ispričao Vučićeviću, a koju je glavni urednik Informera prepričao gledaocima.
Predsedavajući na konstitutivnoj sednici u Skupštini Srbije, profesor Stojan Radenović, oglasio se povodom šokantnog otkrića da kandidat za šefa parlamenta Studentske liste Aleksandar Čupić nije profesor, već samo docent.
Takmičarka Crvenog tima Lana Erić prokomentarisala je svoju dominaciju na gađanju koja je donela njenom timu pobedu u prvoj večeri u borbi eliminacije.
U Srbiji će ujutro i pre podne biti malo i umereno oblačno i suvo uz slab i umeren južni i jugozapadni vetar, a posle podne i uveče uz naoblačenje u svim krajevima, mestimično sa kišom i lokalnim pljuskovima.
Obilne padavine, koje su od jutros zahvatile gotovo celu Srbiju, izazvale su velike probleme u saobraćaju. Brojne ulice našle su se pod vodom, dok su pojedini automobili ostali zaglavljeni ili se pokvarili usled otežanih uslova na putevima.
Bivši crnogorski bokser Goran Gogić (47), koji je u javnosti dovođen u vezu sa "kavačkim klanom" i odbeglim Radojem Zvicerom, priznao je danas krivicu pred saveznim sudom u Bruklinu za učešće u međunarodnom švercu ogromnih količina kokaina.
Nesvakidašnja krađa odigrala se juče u centru Beograda, gde su dvojica nepoznatih muškaraca, prerušena u radnike, iz kuće starijeg muškarca (76) iznela metalni sef sa oko 100.000 evra i nekoliko skupocenih ručnih satova.
Sudija za istragu Višeg suda u Podgorici Goran Šćepanović doneo je rešenje o određivanju privremene mere obezbeđenja protiv advokata Damira Lekića, koga Specijalno državno tužilaštvo tereti za pranje novca.
Nacionalni sud Španije zvanično je prihvatio tužbu protiv proslavljenog pevača Hulija Iglesijasa zbog sumnje na krivična dela protiv seksualne slobode, nanošenje telesnih povreda i ponižavajuće postupanje, nakon prijave koju su podnele dve njegove bivše zaposlene.
Konstitutivna sednica Narodne skupštine Republike Srbije, održana 17. novembra, ponovo je pokazala koliko su glumci zastupljeni u političkom životu Srbije.
Profesor Stojan Radenović, koji predsedava konstitutivnom Skupštinom Srbije, više puta je na današnjem zasedanju pomenuo poslednju pesmu Desanke Maksimović "Sad sam mirna".
Američki glumac Leonardo Dikaprio proslavio je 52. rođendan na ekskluzivnoj zabavi na Beverli Hilsu, kojoj su prisustvovali brojni poznati gosti, među kojima Al Paćino, Džastin Trudo i bračni par Džef Bezos i Loren Sančez, dok je posebnu pažnju privukla grupa od devet žena koje su na proslavu stigle zajedno autobusom, prenosi britanski Telegraf.
Sa dolaskom hladnijih dana rastu i šanse za respiratorne infekcije. Međutim, glavni problem često nisu sami virusi, već skrivene greške u našim svakodnevnim navikama koje oslabljuju otpornost organizma.
Pevačica Goga Sekulić je pozirala u provokativnoj kombinaciji sa halterima, a vrele fotografije i snimci koje je podelila na društvenim mrežama nisu prošli nezapaženo.
Atina Tošić, ćerka Jelene Karleuše, podelila je sa svojim pratiocima na Instagramu niz fotografija iz Austrije, gde uživa u pravoj novogodišnjoj idili.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.