Uglješa Mrdić: Kako Italija vraća pravosuđe državi kroz ustavni referendum i kako se tome protive iste društvene grupe kao u Srbiji
Podeli vest
Predsednik Odbora za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu Narodne skupštine Republike Srbije i narodni poslanik SNS dr Uglješa Mrdić oglasio se povodom situacije sa pravosuđem u Srbiji.
Predsednik Odbora za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu Narodne skupštine Republike Srbije i narodni poslanik SNS dr Uglješa Mrdić ističe da tajkum Dragan Šolak brani Bojanu Savović.
Ana Brnabić je danas reagovala na napade na predsednika Srbije koji stižu od strane Socijaldemokratskog saveza Makedonije (SDSM), ocenivši ih kao sramotne i istakla da Vučić nije rekao ni jednu lošu ili neprimerenu reč o zamenici generalnog sekretara NATO-a Radmili Šekerinskoj.
16.02.2026
15:44
"Srbija nije jedina država u kojoj se vodi bitka da se državi vrati oteto pravosuđe jer je italijanska vlada pokušava da izvrši reformu pravosuđa kroz ustavni referendum. U Italiji se ovoj reformi pravosuđa protive iste, privilegovane, društvene grupe kao i u Srbiji - sudije, tužioci, nevladine organizacije i leve stranke koje se protive postojanju nacionalne države pa samim tim i pravosuđa koje brani državu.
Kao i u Srbiji, ove društvene grupe lažno optužuju vladu da želi ”da uspostavi kontrolu nad tužiocima kako bi mogla da im nameće koja krivična dela mogu da istražuju, a koja ne”.
Italijanska vlada optužila je ove društvene grupe a pre svega tužioce i sudine, za neprimereno političko mešanje u oblasti kao što su javni radovi i pitanje imigracije i istakla je da su promene neophodne ”kako bi se sprečio sukob interesa i onemogućila politička pristrasnost sudija i tužilaca”.
Odluka Zagorke Dolovac da dan pre saslušanja svog saradnika Branka Stamenkovića u Višem javnom tužilaštvu po krivičnoj prijavi ministra pravde Nenada Vujića oduzme ovaj predmet Višem javnom tužilaštvi i prebaci ga u JTOK kod svog saradnika Mladena Nenadića jasno govori da Dolovac veruje da za nju i njene saradnike srpski zakoni ne važe.
Blokaderski vandali uništili su prostorije Srpske napredne stranke (SNS), saznaje Informer.
18.02.2026
14:02
Tu dolazimo do pravosudnog fenomena sa kojim se suočava ne samo Srbija, već i Rumunija pa i Italija. Decenijama unazad nametnuta je praksa da evropskim društvima kroz oteto pravosuđe upravlja ”duboka država” koja se protivi postojanju nacionalnih država.
Oteto pravosuđe postalo je kasta gde oni sami odlučuju o sebi a postali su grana vlasti koja nikome ne podnosi račune.
Njihovi postupci protiv političara i poslovnih ljudi u Italiji preskupo su koštali italijanski budžet kroz plaćanje milionskih odšteta a slična je situacija u Srbiji i Rumuniji.
Duboka država je ipak postigla cilj jer su kroz ove procese iz političkog života uklonili brojne političare koje je izabrao narod na izborima.
Stvaranje ”nezavisnog pravosuđa od sopstvene države” čista je negacija demokratije jer zemljom ne vladaju oni koji su izabrani na izborima od strane građana nego tužioci i sudije kroz sistem uspostavljen po nekim drugim principima, bez učešća naroda ali na koje utiču strani centri moći.
Foto: ATAIMAGES
Zagorka Dolovac
Tako je moguće da u Srbiji Zagorka Dolovac u decembru 2024. godine na ručku sa svojim novosadskim tužiocima u restoranu Akva bela naručuje kog političara želi u zatvoru kao poklon za Novu godinu. Kao i da im tada kaže da izdrže do marta 2026. godine jer dolazi ”njihovih pet minuta” kada će oni da vladaju, hapse i da haraju po zemlji.
Hajde da se podsetimo kako su SAD i neke uspele da se odupru zahtevima duboke države i da očuvaju državno pravosuđe.
Američki predsednik Donald Tramp imenovao Pam Bondi za državnog tužioca SAD jer je postavljenje državnog tužioca u SAD isključivo pravo Predsednika a ne duboke države ili nekog ”američkog visokog saveta tužilaštva” koji tamo i ne postoji.
U Nemačkoj skupština, Bundestag, predlaže kandidate a ministar pravde potpisuje odluke o izboru tužilaca.
U Francuskoj, Visoki savet, kojim predsedava ministar pravde, daje samo mišljenje o imenovanjima tužilaca koje predlaže ministar pravde. Odluku o izboru tužilaca donosi predsednik Republike na predlog ministra pravde. U Španiji tužioce imenuje Vlada na predlog ministra pravde, nakon konsultacija sa Opštim savetom pravosuđa čije mišljenje nije obavezujuće.
Glavnog javnog tužioca imenuje španski kralj dekretom na predlog Vlade. U Austriji, tužioce imenuje savezni predsednik na predlog savezne vlade, odnosno saveznog ministra pravde.
U Portugaliji generalnog tužioca imenuje Parlament na predlog Vlade.U Holandiji tužioce formalni imenuje kralj na predlog ministra pravde i bezbednosti.
Javno tužilaštvo je organizovano hijerarhijski i funkcioniše pod autoritetom ministra pravde koji može da daje opšte smernice tužilaštvima.
U Poljskoj, tužioce imenuje ministar pravde koji je istovremeno i javni tužilac i rukovodi tužilaštvom.Nijedna od ovih zemalja nije otuđila tužilaštvo i predala ga u ruke stranim centrima moći. U Srbiji je tužilaštvo oteto i radi protiv interesa zemlje. Vreme je da tužilaštvo vratimo državi!"
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednik Odbora za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu Narodne skupštine Republike Srbije i narodni poslanik SNS dr Uglješa Mrdić ističe da tajkum Dragan Šolak brani Bojanu Savović.
Kineska ambasada u Srbiji hitno se oglasila zbog laži iznetih u emisiji "Utisak nedelje" Olje Bećković, koja se emituje na tajkunskoj televiziji Nova S.
Inicijativa Londona da sa saveznicima iz severne Evrope formira novu vojno-pomorsku grupaciju protiv Rusije mogla bi da izazove oštar odgovor Moskve, piše kineski portal Sohu.
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam kako se za izbore sprema političar blokader Miroslav Aleksić, sa kime se druži pretendent na studentsku listu, profesor Milo Lompar, kakav je javni debakl doživela Đilasova uzdanica Marinika Tepić, na koji način se opušta lažni poliglota, opozicionar Đorđe Stanković, gde se šeta advokat blokader Rodoljub Šabić… i još mnogo toga!
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić večeras je gost Informera i govori o svim najaktuelnijim temama, koje su između ostalog i inflacija, kao i cene lekova.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić gostujući na Informer TV u Kolegijumu, istakao je da Srbija treba da radi na unapređenju digitalizacije, kao i da ima prednost u odnosu na region.
Ruska vojska je uspešno forsirala reku Severni Donjeck, probila odbrambene linije kod mesta Prišib i Tatjanovka, čime je započela operativno okruživanje strateški važnog grada Limana u Ukrajini.
Ministri Evropske unije dali su zeleno svetlo da se formalno pridruže specijalnom sudu Saveta Evrope, koji će se baviti krivičnim gonjenjem ruskih lidera za rat protiv Ukrajine.
Predsedniik Sjedinjenih Država, Donald Tramp, ocenio je da iranska vojska više nije sposobna da vodi rat i rekao da Teheran "treba da podigne belu zastavu predaje", ali je previše ponosan da to učini.
Emitovanje serije "Katarina Velika" na programu Informer TV ponovo je u fokus javnosti vratilo jedno od ključnih poglavlja ruske istorije - pripajanje Krima Rusiji 1783. godine.
Svetislav Bule Goncić je detinjstvo proveo veoma skromno živeći u podrumu Osnovne škole "Prva proleterska brigada" na Dorćolu gde je njegov otac radio kao domar.
Incident u liftu između Bijonsine sestre Solanž Nouls i repera Džej-Zija nakon Met Gale 2014. godine ostao je jedan od najskandaloznijih trenutaka u pop kulturi.
Met Gala, koji važi za najprestižniji i najiščekivaniji modni spektakl svake godine, i ovoga puta okupio je brojne slavne ličnosti u Njujorku, a crveni tepih bio je obeležen upečatljivim trendom poznatim kao „gola haljina“.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar