Predsednik Odbora za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu Narodne skupštine Republike Srbije i narodni poslanik SNS dr Uglješa Mrdić oglasio se povodom situacije sa pravosuđem u Srbiji.
"Srbija nije jedina država u kojoj se vodi bitka da se državi vrati oteto pravosuđe jer je italijanska vlada pokušava da izvrši reformu pravosuđa kroz ustavni referendum. U Italiji se ovoj reformi pravosuđa protive iste, privilegovane, društvene grupe kao i u Srbiji - sudije, tužioci, nevladine organizacije i leve stranke koje se protive postojanju nacionalne države pa samim tim i pravosuđa koje brani državu.
Kao i u Srbiji, ove društvene grupe lažno optužuju vladu da želi ”da uspostavi kontrolu nad tužiocima kako bi mogla da im nameće koja krivična dela mogu da istražuju, a koja ne”.
Italijanska vlada optužila je ove društvene grupe a pre svega tužioce i sudine, za neprimereno političko mešanje u oblasti kao što su javni radovi i pitanje imigracije i istakla je da su promene neophodne ”kako bi se sprečio sukob interesa i onemogućila politička pristrasnost sudija i tužilaca”.
Tu dolazimo do pravosudnog fenomena sa kojim se suočava ne samo Srbija, već i Rumunija pa i Italija. Decenijama unazad nametnuta je praksa da evropskim društvima kroz oteto pravosuđe upravlja ”duboka država” koja se protivi postojanju nacionalnih država.
Oteto pravosuđe postalo je kasta gde oni sami odlučuju o sebi a postali su grana vlasti koja nikome ne podnosi račune.
Njihovi postupci protiv političara i poslovnih ljudi u Italiji preskupo su koštali italijanski budžet kroz plaćanje milionskih odšteta a slična je situacija u Srbiji i Rumuniji.
Duboka država je ipak postigla cilj jer su kroz ove procese iz političkog života uklonili brojne političare koje je izabrao narod na izborima.
Stvaranje ”nezavisnog pravosuđa od sopstvene države” čista je negacija demokratije jer zemljom ne vladaju oni koji su izabrani na izborima od strane građana nego tužioci i sudije kroz sistem uspostavljen po nekim drugim principima, bez učešća naroda ali na koje utiču strani centri moći.
Foto: ATAIMAGES
Zagorka Dolovac
Tako je moguće da u Srbiji Zagorka Dolovac u decembru 2024. godine na ručku sa svojim novosadskim tužiocima u restoranu Akva bela naručuje kog političara želi u zatvoru kao poklon za Novu godinu. Kao i da im tada kaže da izdrže do marta 2026. godine jer dolazi ”njihovih pet minuta” kada će oni da vladaju, hapse i da haraju po zemlji.
Hajde da se podsetimo kako su SAD i neke uspele da se odupru zahtevima duboke države i da očuvaju državno pravosuđe.
Američki predsednik Donald Tramp imenovao Pam Bondi za državnog tužioca SAD jer je postavljenje državnog tužioca u SAD isključivo pravo Predsednika a ne duboke države ili nekog ”američkog visokog saveta tužilaštva” koji tamo i ne postoji.
U Nemačkoj skupština, Bundestag, predlaže kandidate a ministar pravde potpisuje odluke o izboru tužilaca.
U Francuskoj, Visoki savet, kojim predsedava ministar pravde, daje samo mišljenje o imenovanjima tužilaca koje predlaže ministar pravde. Odluku o izboru tužilaca donosi predsednik Republike na predlog ministra pravde. U Španiji tužioce imenuje Vlada na predlog ministra pravde, nakon konsultacija sa Opštim savetom pravosuđa čije mišljenje nije obavezujuće.
Glavnog javnog tužioca imenuje španski kralj dekretom na predlog Vlade. U Austriji, tužioce imenuje savezni predsednik na predlog savezne vlade, odnosno saveznog ministra pravde.
U Portugaliji generalnog tužioca imenuje Parlament na predlog Vlade.U Holandiji tužioce formalni imenuje kralj na predlog ministra pravde i bezbednosti.
Javno tužilaštvo je organizovano hijerarhijski i funkcioniše pod autoritetom ministra pravde koji može da daje opšte smernice tužilaštvima.
U Poljskoj, tužioce imenuje ministar pravde koji je istovremeno i javni tužilac i rukovodi tužilaštvom.Nijedna od ovih zemalja nije otuđila tužilaštvo i predala ga u ruke stranim centrima moći. U Srbiji je tužilaštvo oteto i radi protiv interesa zemlje. Vreme je da tužilaštvo vratimo državi!"
Predsednik Odbora za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu Narodne skupštine Republike Srbije i narodni poslanik SNS dr Uglješa Mrdić ističe da tajkum Dragan Šolak brani Bojanu Savović.
Ana Brnabić je danas reagovala na napade na predsednika Srbije koji stižu od strane Socijaldemokratskog saveza Makedonije (SDSM), ocenivši ih kao sramotne i istakla da Vučić nije rekao ni jednu lošu ili neprimerenu reč o zamenici generalnog sekretara NATO-a Radmili Šekerinskoj.
Odluka Zagorke Dolovac da dan pre saslušanja svog saradnika Branka Stamenkovića u Višem javnom tužilaštvu po krivičnoj prijavi ministra pravde Nenada Vujića oduzme ovaj predmet Višem javnom tužilaštvi i prebaci ga u JTOK kod svog saradnika Mladena Nenadića jasno govori da Dolovac veruje da za nju i njene saradnike srpski zakoni ne važe.
Savetodavno telo sastavljeno od nezavisnih stručnjaka iz oblasti ustavnog prava svojom odlukom demantovalo laži svih koji su se nadali da će evropski put Srbije biti zaustavljen
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednik Odbora za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu Narodne skupštine Republike Srbije i narodni poslanik SNS dr Uglješa Mrdić ističe da tajkum Dragan Šolak brani Bojanu Savović.
Ambasador Srbije u Švajcarskoj Ivan Trifunović izjavio je da je položaj srpske zajednice na prostoru AP Kosovo i Metohija težak i da su Srbi izloženi diskriminaciji, zastrašivanju, pritiscima i kršenju ljudskih prava.
Krađa ili gubitak pasoša u inostranstvu ne znači da je putovanje završeno, ali zahteva hitnu reakciju. Ministarstvo spoljnih poslova objasnilo je koje korake građani Srbije treba da preduzmu u takvoj situaciji.
Srbija je zemlja izuzetnih prirodnih lepota, bogate tradicije i brojnih destinacija koje privlače posetioce iz celog sveta. Ipak, ako bi trebalo izdvojiti samo jedno mesto koje ovog leta zaslužuje da bude na vrhu liste, prema proceni veštačke inteligencije to je reka Uvac.
Završni ispit za učenike osmog razreda osnovnih škola u Srbiji počinje danas i traje do 17. juna, a prvog dana osmaci će polagati test iz srpskog, odnosno maternjeg jezika i književnosti, u periodu od 9.00 do 11.00 časova.
Policija u Vranju, u saradnji sa Regionalnim centrom granične policije prema Republici Severnoj Makedoniji, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Vranju, uhapsila je državljanina Severne Makedonije S. K. (56), zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio produženo krivično delo prevara.
Prava drama odigrala se u subotu, 13. juna, u Bačkoj Palanci, kada su policija, Hitna pomoć i komunalne službe intervenisale u jednom domaćinstvu zbog sumnje da se stariji muškarac nalazi u lošem zdravstvenom stanju.
Oružane snage Ukrajine izvele su masovni napad dronovima na mostove između Krima i Hersonske oblasti, a posle udara oštećen je most kod Čongara i potpuno je obustavljen saobraćaj preko auto-prelaznog punkta „Džankoj“, saopštio je gubernator Vladimir Saldo.
Novi detalji nacrta memoranduma o razumevanju između Irana i Sjedinjenih Američkih Država otkrivaju razmere dogovora koji bi mogao da promeni čitav Bliski istok.
Kijev je posle noćnih udara ostao pod dimom, požarima i nestankom struje u delu grada, dok vatrogasne ekipe pokušavaju da obuzdaju veliki požar uz pomoć tri helikoptera.
Prema astrološkim tumačenjima, za Bikove, Vage i Jarčeve od 25. juna počinje duži period stabilizacije i povoljnijih finansijskih okolnosti koji bi mogao trajati nekoliko godina.
Melanija Tramp danas je poznata širom sveta kao supruga Donalda Trampa i prva dama Sjedinjenih Američkih Država. Ipak, pre nego što je dospela u centar političke pažnje, gradila je karijeru u svetu mode i manekenstva.
Ključ savršene teksture ledenih kocki krije se u dva sastojka. Umesto klasičnog brašna za krem koristi se nišesta, koja filu daje glatkoću i svilenkastu strukturu, dok dodatak slatke pavlake obezbeđuje punoću ukusa i vazdušastu kremastost.
Avio-kompanije su poslednjih godina uvele nova, stroža pravila o fotografisanju i snimanju tokom leta kako bi zaštitile privatnost putnika i posade i sprečile neprimereno deljenje sadržaja u avionu.
Sa dolaskom toplijih dana i obuće koja otkriva stopala, mnogi počinju da obraćaju više pažnje na izgled peta. Suva, zadebljala i ispucala koža može biti neprijatna, ali uz nekoliko jednostavnih metoda nega stopala može postati mnogo lakša.
Starleta Ava Karabatić kaže da su za njenu vitku liniju zaslužni česti intimni odnosi, a svojim pratiocima koji kubure sa kilogramima dala je nekoliko saveta.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.