PANIKA U NOVOJ ČLANICI NATO-A: Nestaćemo sa lica zemlje, Rusi će nas zbrisati nuklearkama
128. 10. 2024. u 13:28 >> 13:28
228. 10. 2024. u 13:28 >> 13:28
Vesti
"Zahvaljujem se gospodinu Radonjiću na detaljnoj analizi, iako on naravno nije ušao u suštinu i nije celovito sagledao fiskalnu poziciju zemlje i sveobuhvatno makroekonomsko okruženje.
Kada analizira javni dug i deficit, morao bi da zna da je sa njima neodvojivo povezan i BDP. Ne možete da gledate samo jednu stranu bilansa, a zapostaviti indikator ekonomske moći jedne zemlje. Dakle, kada govori o javnom dugu i deficitu, treba uzeti u obzir i iznos BDP-a jer on govori o stvorenoj vrednosti u jednoj zemlji tokom odredjenog vremenskog perioda.
Prethodna vlast je od 2008. do 2012. godine napravila čak 748 milijardi dinara minus (deficit) u kasi, odnosno 7,4 milijade evra i zato je zaduživanje koje je usledilo pokrivalo njihov minus. Pritom, taj deficit se tada nije koristio za rast i razvoj zemlje, već isključivo za bogaćenje pojedinaca bivšeg režima. Mi danas novac koristimo za ulaganje u kapitalne investicije, što doprinosi daljem rastu BDP-a i podiže kvalitet života građana.
Tako smo u protekloj deceniji izgradili čak 445 km auto-puteva, dok su oni tek 42,6 kilometara, deset puta manje. Izgradili smo 108 km pruga, dok oni nisu nijedan jedini kilometar… Rekonstruisali smo 147 bolnica i domova zdravlja, a oni su i tu na nuli. Dalje, kada pomognete privredu i građane za vreme korona krize sa devet milijardi evra, to jesu opravdana izdvajanja, jer time spašavate zemlju, čuvate radna mesta i životni standard svih gradjana.
Profesor bi trebalo da zna da je 2012. godine država bila pred bankrotom, sa 8 milijardi dinara na računu, tako da je bilo potrebno finansirati sve preuzete obaveza i dugove iz prethodnog perioda. Dugove koji su bili stavljani "pod tepih". Kada neko pre vas napravi ogroman minus, od čak 7 milijardi evra, na vama je posle da budete odgovorni i da taj ogroman minus pokrijete. Zato je došlo i do rasta javnog duga od 2012. godine do 2014. A zamislite koliko bi iznosio dug i deficit u tom periodu, da primanja od privatizacije nisu korišćena za pokriće neproduktivnih rashoda.
Odgovornom fiskalnom politikom, država je povećala rashode tokom pandemije i energetske krize, kako bi i kratkoročno i dugoročno umanjila posledice po privredni i društveni ambijent, očuvala živote ljudi, očuvala proizvodne kapacitete i nastavila da podiže životni standard ljudi. Nismo imali masovna otpuštanja, tako da danas imamo preko 2,3 miliona zaposlenih. Teret te krize, koja je mnogosutruko veća, je država preuzela na sebe. Nama je cilj da deficit 2025. godine bude 1,5%, a sve to radimo uz detaljne analize sa MMF-om koji je 2011. godine, kada su oni bili na vlasti, napustio Srbiju i prekinuo program saradnje.
U njihovo vreme, 500.000 ljudi je ostalo bez posla. I ponoviću, vi ste tada imali 8 milijardi dinara na računu, a mi danas imamo 506 milijardi dinara. Kad bismo svoje depozite iskoristili da odmah otplatimo deo nedospelih obaveza, stanje javnog duga bi danas iznosilo 44,5% BDP, a podsetiću vas da je dug evrozone preko 91% BDP. Dodao bih da ekonomska aktivnost u Srbiji ubrzava, da je u trećem kvartalu zabeležen rast od 3,5%, dok zemlje EU beleže stagnaciju, neke i zvaničnu racesiju.
Ne može da se uporedi njihova i naša ekonomska politika. Rezultat naše politike je 500.000 novih radnih mesta i 467 novih fabrika i pogona.
Da u Srbiji sociolog priča o ekonomiji, statistici i verovatnoći bankrota, ajde i možemo nekako da prihvatimo, ali da priča o deviznom kursu – mislim da je to previše ambiciozan cilj.
Ako dodamo na sve ovo i njegovu smelu izjavu i procenu da je imajući u vidu kretanja inflacije u evrozoni, dinar trebao da oslabi za 5,9 odsto.
On tvrdi: „S obzirom na to da je, na primer, 2022. inflacija u evrozoni iznosila 9,2 odsto, a u Srbiji 15,1 odsto, dinar je trebalo da oslabi za razliku u stopi inflacije, konkretno za 5,9 odsto“.
Nama može da objasni, ali kako može da objasni građanima preporuku da dinar oslabi. Hvala bogu, dinar nije živ pa ne može da ga posluša, a neće ni Narodna banka Srbije koja ima najveće devizne rezeve u istoriji, a u nekim periodima krize, čak je morala da prodaje devize da dinar ne bi dodatno ojačao.
Setimo se, u njihovo vreme kurs je podivljao i dinar je oslabio sa 81 na 113 dinara za jedna evro.
Vidimo da je profesor stručan i po pitanju raznih komparativnih analiza birokratskog i tržišnog modela privređivanja. Ali, setimo se koliko je ondašnja vlada poslovala po tržišnim modelima kada je pokušavala da uspostavi tržišnu privredu.
Moj odgovor profesoru Radonjiću, u nastavku takođe će biti ekonomski precizan i argumentovan. Neću i ne želim da ulazim u rasprave o grafikonima koje je tako podantno podelio sa čitaocima NIN-a. Njemu na savest i čast.
Profesor kaže da smo prezadužili državu.
Naši podaci i analize ukazuju da imamo pod kontrolom javni dug i rekordan iznos novca na računu. Na kraju 2012. godine učešće javnog duga u BDP iznosilo je 52,9%, odnosno javni dug je iznosio 17,7 milijardi evra. Na kraju 2023. godine očekuje se da učešće javnog duga u BDP iznosi 52,7%, odnosno 36,4 milijardi evra. Postepeni pad racija, očekuje se i u narednim godinama, tako da bi na kraju 2026. godine učešće duga u BDP trebalo da iznosi 49% BDP. Srbija vodi jasno definisanu i odgovornu politiku upravljanja javnim dugom, koja podstiče održiv ekonomski rast zahvaljujući finansiranju brojnih infrastrukturnih projekata, uz istovremeno smanjenje njegovog učešća u BDP-u. Međunarodni monetarni fond i rejting agencije u svojim izveštajima pozitivno ocenjuju politiku upravljanja javnim dugom.
S obzirom da Srbija ima na računu čak 506 milijardi dinara, kao što sam već napomenuo, neto stanje javnog duga na kraju septembra 2023. godine je znatno manje i iznosilo je 30,77 milijardi evra, dok je njegovo učešće u BDP-u 44,5%.
Srbija je u prethodnom periodu značajno unapredila strukturu duga. Tako je prosečno vreme do dospeća duga sa 5,1 godine na kraju 2016. godine podignuto na 7,4 godine. Kod državnih hartija od vrednosti emitovanih na domaćem tržištu je naročito evidentan rast, jer je njihova ročnost na kraju 2012. iznosila samo 1,4 godine, a na kraju septembra 2023. godine 4,2 godine. Iako veća ročnost duga sa sobom nosi manje rizike, ali nešto veće troškove servisiranja, naša zemlja je uprkos tome znatno smanjila prosečne troškove duga. Takođe je značajno smanjen i garantovani dug i rizici koje on sa sobom nosi. Garancije su pre 2015. godine izdavane u velikoj meri za likvidnost, dok se danas izdaju za infrastrukturne projekte.
Politika upravljanja javnim dugom je jasno definisana i za naredne godine i obezbeđuje stabilnost kako duga, tako i javnih finansija.
Profesor se bavi i minusom u državnoj kasi i raznim drugim manjkovima u našoj Srbiji.
A ja ću mu reći da smo ponosni na fiskalnu konsolidaciju i kako smo držali budžetski deficit pod kontrolom. Za sledeću godinu projektovan deficit je 2,2 odsto. Visina deficita do dva odsto je čak i poželjna u ekonomskoj teoriji i praksi, u slučaju da se njime finansira rast i razvoj. Ove godine rebalansom je predviđen deficit od 2,8 odsto, te je očigledna opadajuća trajektorija u ovom makroekonomskom pokazatelju.
Profesor se bavi i opštim budžetskim pravilima, iako je njihovo važenje predvidjeno u periodu nakon 2024. godine. Autor čak ni tu nije ostao dosledan i nije na dobar način razumeo mehanizam zakonski usvojenih fiskalna pravila.
Donošenjem fiskalnih pravila krajem 2022. godine predviđena je njihova primena od 2025. godine, odnosno od budžeta za 2025. godinu. Ovaj prelazni period omogućiće da se postepenom konsolidacijom dođe do nivoa deficita predviđenih fiskalnim pravilom. Da malo pojasnimo ova odstupanja, i zašto je primena fiskalnih pravila predviđena od 2025. godine. Formulisanje novih fiskalnih pravila odvijalo se u periodima velike neizvesnosti prouzrokovane eksternim šokovima koje i sam autor navodi, a to su kovid kriza i sukob u Ukrajini, te posledično energetska kriza i inflacija. Prilikom formulisanja i razmišljanja o početku primene mora se odmeriti i period prilagođavanja.
Fiskalna konsolidacija velikog intenziteta u samo jednoj godini, koja bi se dogodila da je deficit od 3,2% u 2022. godini u 2023. bio više nego prepolovljen na 1,5%, bila bi kontraproduktivna i uticala bi negativno na privredni rast.
I ovo je ključno u celom mom odgovoru: Išli smo na postepeno smanjenje deficita kako ne bi ugušili privredni rast i privredu. Velika kontrakcija oštetila bi samo građanje i kompanije. A mi to nismo mogli a ni želeli da učinimo.
I na kraju on zaboravlja jednu važnu činjenicu a to je da smo i pored rasta kamatnih stopa na svetskom finansijskom tržištu uspeli da minimiziramo uticaj globalnog rasta kamata na naš dug. Prosečno poderisana kamatna stopa je uprkos ovako intezivnom rastu stopa na tržištu ostala na stabilnom nivou i niža je u odnosu na pojedine godine, kada je situacija na tržištu bila daleko povoljnija.
Takođe, vodeći se najboljom praksom Republika Srbija je od decembra 2020. godine realizovala nekoliko hedžing transakcija kojim je smanjila valutni rizik i istovremeno do danas uštedela 85,7 miliona evra.
Javni dug je na adekvatan način strukturiran i što se tiče kreditora, gde postoji dobar balans između duga koji je ugovoren sa komercijalnim poveriocima i duga ugovorenog sa multilateralnim i bilateralnim poveriocima, kako bi se minimizirali troškovi i rizičnost portfolija.
I na kraju da zaključim. Nije mi bila namera da poentiram kao u šahu ili tenisu u ovoj matematičkoj i statističkoj igri, već samo da argumentovano obrazložim i objasnim ne samo njemu, već i građanima i stručnoj javnosti – za šta se borimo i koje smo rezultate postigli do sada. A oni su vidljivi na svakom koraku".
Mladić N. P. (22) na koga je danas pucao otac, a koji je primljen u Kliničko-bolnički centar "Bežanijska kosa", munjevitom reakcijom Hitne pomoći i lekara ove zdravstvene ustanove je spasen i više nije u životnoj opasnosti.
28.10.2024
16:08
Muškarac sa inicijalima D.P. (62) koji je danas pucao i ranio ženu i sina na Bežanijskoj kosi i ranije je pravio probleme i ima dosije u policiji, nezvanično saznaje Informer.
28.10.2024
14:14
Dvojca za sada nepoznatih ribokradica sinoć sat vemena pre ponoći upali u privatni ribnjak u selu Sutjeska, nedaleko od Zrenjanina. Oni su pretukli šefa čuvarske službe Vladimira Popadića, koji je zadobio teške telesne povrede i nalazi se u zrenjaninskoj bolnici.
28.10.2024
18:27
Crnogorska policija i vojska od petka uveče traga za Alijom Balijagićem, osuđivanim silovateljem i razbojnikom (65), koji je u selu Sokolac kod Bijelog Polja ubio Milenku Madžgalj (69) i njenog brata Jovana (60).
28.10.2024
09:10
Adam Moseri, šef platforme "Instagram" je tokom vikenda dao objašnjenje za to zbog čega se neki video klipovi na društvenoj mreži prikazuju u lošijem kvalitetu od drugih i istakao kako će sve uraditi kako bi video bio najboljeg mogućeg kvaliteta.
28.10.2024
19:00
Nakon dve decenije, obnovljene su prostorije udruženja distrofičara Jablaničkog okruga u Leskovcu koje pruža pomoć osobama sa neuro-mišićnim bolestima.
28.10.2024
18:33
U znak sećanja na nedavno preminulog rok muzičra Boru Đorđevića, simbolično, na dan njegovog rođenja u petak, 1. novembra, Čačani u Kulturnom centru priređuju dvosatni koncert.
28.10.2024
17:22
Ministarka nauke, inovacija i tehnološkog razvoja u Vladi Republike Srbije Jelena Begović, posetila je prvu multimedijalnu izložbu posvećenu održivom razvoju STADA Expo.
28.10.2024
17:18
U prostorijama Instituta za hemiju, tehnologiju i metalurgiju održan je Info dan povodom Javnog poziva za prijavljivanje pedeset mladih istraživača u cilju boravka u Narodnoj Republici Kini.
28.10.2024
17:11
Crvena zvezda dobila je veliko pojačanje pred predstojeće izazove, jer se slovenački reprezentativac Vanja Drkušić oporavio od ozbiljne povrede pubisa i spreman je za povratak na teren.
28.10.2024
17:50
Košarkaški klub Crvena zvezda obavestio je navijače da će zbog zauzetosti Beogradske arene predstojeće evroligaške utakmice sa Panatinaikosom (1. novembra), Albom (7. novembra) i Cedevita Olimpijom (4. novembra) igrati u hali "Pionir".
28.10.2024
18:11
Iako se činilo da je stvar gotova, došlo je do preokreta! Vinisijus Žunior neće osvojiti Zlatnu loptu.
28.10.2024
15:35
Srpski teniser Miomir Kecmanović plasirao se u drugo kolo Masters turnira u Parizu, iako nije prošao kvalifikacije, zahvaljujući "laki luzer" statusu.
28.10.2024
18:55
Beogradska Arena uskoro će otvoriti vrata ljubiteljima tenisa, a ulaznice za "Belgrade Open" turnir dostupne su već od neverovatnih 150 dinara!
28.10.2024
18:34
Kamala Haris Donalda Trampa poredi sa Hitlerom, a ako je Tramp Hitler, onda to znači da sa njim nema cifranja, pregovora niti kompromisa Pola Amerike stoji iza Trampa. Ako su svi oni hitlerovci, onda to znači da ni u jednom scenariju nije predviđen miran prenos vlasti!
28.10.2024
19:30
Tužilac Filadelfije podneo je tužbu kojom nastoji da spreči Politički akcioni komitet (PAC) koji kontroliše milijarder Ilon Mask da dodeli nagrade od milion dolara biračima u onim američkim državama koje mogu da odluče o ishodu predsedničkih izbora, preneli su danas američki mediji.
28.10.2024
18:30
Pripadnici opozicije započeli su večeras proteste ispred zgrade parlamenta u Tbilisiju povodom nedavno održanih parlamentarnih izbora u Gruziji na kojima je pobedila vladajuća partija Gruzijski san.
28.10.2024
17:41 >> 17:43
Pobeda proruske stranke Gruzijski san na izborima u Gruzuji mogla bi iz temelja da promeni Kavkaz i ponovo ga vrati pod kontrolu Moskve!
28.10.2024
17:25
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov nazvao je izjave Zapada o saradnji Rusije i Severne Koreje „pokušajem da se retroaktivno“ opravda slanje zapadnog vojnog osoblja u Ukrajinu, u kojoj su oni tamo već duže vreme.
28.10.2024
16:10
Povodom 90 godina od rođenja velikana srpskog glumišta Danila Bate Stojkovića (1934-2002) Jugoslovenska kinoteka će, uz otvaranje legata i izložbe, prirediti retrospektivu njegovih filmova u obe svoje sale.
28.10.2024
18:10
Miroslav Mika Antić važi za jednog od najznačajnijih pesnika 20. veka, a najmlađi obožavaju nejgovu zbirku pesama "Plavi čuperak".
28.10.2024
11:17
Mika Antić prišao je Ivi Andriću da se upoznaju, ali ga je nobelovac odbio, kaže Igor Antć.
27.10.2024
20:03
Reditelj i glumci mjuzikla "Pogledaj dom svoj anđele" bili su gosti "Info jutra" na Informer televiziji.
27.10.2024
13:33
Damijano David, nekadašnji muzički šarm koji je osvajao publiku širom sveta, sada deluje kao da se potpuno promenio. Nakon uspeha sa bendom "Maneskin" i pobede na Evroviziji 2021. godine, njegov nedavni solo projekat donosi sasvim drugačiji imidž koji se ne sviđa njegovim vernim obožavaocima.
28.10.2024
18:00
Braća Lajl i Erik Menendez, poznati po ubistvu roditelja 1989. godine, ponovo su u centru pažnje zbog novih dokaza u slučaju koji je uzdrmao Ameriku
28.10.2024
17:00
Melanija Tramp (54) pružila je podršku svom suprugu Donaldu Trampu na predizbornom skupu Republikanske partije u Njujorku i oduševila prisutne svojom odevnom kombinacijom.
28.10.2024
15:00
Slavski kolač je neizostavni deo trpeze, a ovaj jednostavan recept učiniće da i početnici postanu eksperti u pravljenju ovog kolača.
28.10.2024
14:00
Kuhinjska krpa je neizostavan deo svake kuhinje, koristimo je za sušenje posuđa, brisanje radnih površina i ruku. Ipak, često se pravi greška stavljanjem krpe na vrata pećnice, što može dovesti do cvetanja bakterija.
28.10.2024
13:00
Ognjen ne štedi novac kada je u pitanju njegova supruga.
28.10.2024
18:32
Filip je objavio nekoliko slika sa malom Leonom i pohvalio se kako zajedno provode vreme u njegovom rodnom gradu.
28.10.2024
18:02
Zdravko Čolić otkrio detalje o napadu na njegovu suprugu.
28.10.2024
17:32
Iako je Kristijan video šta učesnica "Farme" radi, on se nije uplašio
28.10.2024
16:59
Čuvena pevačica narodne muzike, Lepa Lukić prisetila se svog prvog seksualnog iskustva.
28.10.2024
16:31
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.