GODIŠNJE PROIZVEDEMO 100 MILIJARDI KOMADA ODEĆE! Ova brojka je pogubna po sve nas, EVO I ZAŠTO!
Podeli vest
Iako za mnoge zvuči nestvarno, istina je da su modna i tekstilna industrija drugi najveći zagađivač životne sredine. Zbog toga izraz "fashion victim" ili žrtva mode, koji se koristi za osobu sa manjkom ukusa, ima danas mnogo ozbiljnije značenje.
Postavlja se pitanje je kako je moda postala pretnja za životnu sredinu? Dva su glavna krivca - masovna proizvodnja i loš kvalitet materijala. Da je to tako pokazuju i podaci po kojima se svake godine proizvede gotovo 100 milijardi komada odeće, što je u proseku 14 odevnih komada za svakog čoveka na Zemlji, a to je nekoliko puta više nego pre dve decenije.
Posao koji je nekada donosio i više nego pristojnu zaradu danas je gotovo neisplativ, a u pitanju je odnošenje i skladištenje kabastog otpada, dotrajale bele tehnike, starih zamrzivača, šporeta, frižidera.
24.01.2023
08:00
Prema istraživanju Ekonomske komisije Ujedinjenih nacija (UNECE) oko 85 odsto svog proizvedenog tekstila iste godine završi u đubretu, dok se pranjem neke odeće velika količina mikroplastike završi u okeanima i morima. Kada se sve sabere, modna industrija se pozicionirala visoko među zagađivačima, odmah iza naftnog i gasnog sektora. Njena tehnologija dovodi do značajnog povećanja zagađenja vode i zemljišta, kao i emisije gasova sa efektom staklene bašte (GHG).
Procenjuje se da je pre tri godine bila odgovorna za 1,2 milijarde tona emisije ovih gasova.
Istraživanja pokazuju da su najveći problemi ove industrije, koji su direktna ili indirektna posledica masovne proizvodnje i neprimerenog odlaganja odeće i tekstila, povećana potrošnja vode, zagađenje reka i okeana, stvaranje velike količine čvrstog otpada, upotreba hemikalija, kao i povećanje efekta staklene bašte.
Zagađivanje vode
Tekstilna i modna industrija predstavljaju velike potrošače vode koja se koristi za piće. U proseku, na godišnjem nivou se za ovu proizvodnju potroši 1,5 biliona tona vode, a za bojenje i završnu obradu tekstila oko 200 tona za jednu tonu bojene tkanine. Primera radi za samo jedan par farmerki potrebno je 7.500 litara vode, a za majicu kratkih rukava 2.600. Otpuštanje neprerađene otpadne vode u reke, nastale kao produkt proizvodnje odeće, zakonski je regulisano u razvijenim zemljama. Međutim, najveći procenat se proizvodi u zemljama trećeg sveta, gde ovakve zakonske regulative ne postoje. Zato je i došlo do ovakvog obima zagađenja, odnosno ta voda sadrži mnoge toksične materije, poput arsena, žive i olova. To dovodi do ugrožavanja rečnih organizama, što za posledice ima narušavanje funkcionisanja celog ekosistema, koji ugrožava zdravlje ljudi jer ulaze u lanac ishrane. Svim ovim podacima treba dodati i otpad u formi mikroplastike. Primera radi, pranje veša ispušta pola miliona tona mikrovlakana u okean svake godine, što je poput 50 milijardi plastičnih boca.
Podaci UNECE pokazuju da na godišnjem nivou, prosečna porodica stvara oko 30 kilograma otpada od tekstila dok se samo mali procenat reciklira, a ostatak završi na deponijama. Većina odeće u sebi sadrži sintetička vlakna koja poseduju i plastiku, kojoj je za razgradnju u zemlji potrebno preko 200 godina.
Upotreba hemikalija
U procesu izrade, bojenja i beljenja tkanine koristi se velika količina hemikalija odnosno jedna tona ovih štetnih materija je potrebna za izradu jedne tone odeće. Mnoge hemikalije proističu od različitih đubriva, a one se onda upotrebljavaju za pamuk kao sirovinu za modu. Ovako nastale štetne materije ispiranjem padavinama dospevaju do rečnih tokova, a zatim i do jezera, mora i okeana.
Povećanje efekta staklene bašte
Čak 10 odsto emisije ugljenika na globalnom nivou potiče od tekstilne i modne industrije, a izrada i transport produkata oslobađaju ogromnu količinu gasova staklene bašte. Takođe, pri izradi sintetičkih materijala poput najlona i poliestera, koristi se velika količina rezervi fosilnih goriva. Sa druge strane, procesima seče šuma, uništene su zelene površine, koje bi mogle da reše problem sa oslobađanjem velike količine gasova staklene bašte. Kao direktna posledica toga, oni ostaju zarobljeni u atmosferi duži vremenski period i doprinose globalnom zagrevanju.
Situacija u Srbiji
Ni u Srbiji situacija nije bolja jer je registrovano oko 1.600 firmi u tekstilnoj industriji, u kojima radi oko 84.000 ljudi. Prema podacima Centra za unapređenje životne sredine, u Srbiji se svake godine proda više od 80.000 tona odeće ili gotovo 12 kilograma po osobi. Ti komadi završe na deponijama gde zagađuju životnu sredinu. Stručnjaci kažu da za taj otpad za sada ne postoji rešenje.
- Tekstilna industrija ostavlja veliki ekološki otisak i rame uz rame je sa industrijom cementa, čelika ili veštačkih đubriva. Ona predstavlja veliki ekološki problem - istakla je ranije za RTS doktorka Jasmina Nikodinović Runić, naučna savetnica Instituta za molekularnu genetiku i genetičko inženjerstvo.
I profesorka Tehnološko-metalurškog fakulteta Maja Radetić ima isto mišljenje.
- Tekstilna industrija utiče na klimatske promene, biodiverzitet, zagađenje i sve više iz godine u godinu na generisanje tekstilnog otpada. To je posledica pre svega "brze mode" i proizvodnje jeftinih, nekvalitetnih komada odeće koji ne traju dugo. Zbog toga treba razmišljati o tranziciji iz modela linearne u model cirkularne ekonomije, koji bi doneo proizvodnju mnogo kvalitetnijih tekstilnih proizvoda, koji bi duže trajali i mogli više da se koriste, popravljaju, prepravljaju i recikliraju. Ali to je dug proces - navodi Radetić i objašnjava:
- Svi mi želimo da imamo u zimskom periodu tople jakne, koje su vodoodbojne, otporne na vetar i to podrazumeva upotrebu polimera - jedinjenja koja su se pokazala izuzetno štetnim i po životnu sredinu i po naše zdravlje. Zamena toga je jedan dug proces, koji podrazumeva razvoj, optimizaciju i tek onda plasman na tržište. Zbog toga, uvođenje cirkularne ekonomije nije brzo rešenje, već dug proces.
Ipak, problem je i što reciklirani materijali mogu više koštati od nerecikliranih, pa se brendovima ne isplati da ih koriste. Kada se sve sabere, reciklira se svega jedan odsto tekstila, a u Srbiji se mesečno registruje oko 500 tona ovog otpada.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Posao koji je nekada donosio i više nego pristojnu zaradu danas je gotovo neisplativ, a u pitanju je odnošenje i skladištenje kabastog otpada, dotrajale bele tehnike, starih zamrzivača, šporeta, frižidera.
Ruski PVO sistemi stvaraju ozbiljne probleme za borbene avione F-16 koje je Ukrajina dobila od Zapada, izjavio je penzionisani pukovnik Službe bezbednosti Ukrajine (SBU) Oleg Starikov u emisiji YouTube kanala "PolitEkspert".
Rusija će vrlo brzo zauzeti grad Krasnoarmejsk (ukrajinski naziv — Pokrovsk), izjavio je britanski analitičar Aleksandar Merkuris u svom YouTube blogu.
Na popularnoj platformi "TikTok" objavljen je snimak mladenaca, kako ulaze u svečanu salu, dok se u pozadini čuje pesma koju su korisnici društvenih mreža označili kao spornu.
Podstaknuti vešću da jedna regionalna banka u severnoj Italiji kao zalog za odobravanje kredita malim privrednicima uzima kolutove sira parmezana, istraživali smo šta sve banke u Srbiji prihvataju od građana i privrednika kao jemstvo za novčanu pozajmicu.
Premijer lažne države Kosovo Aljbin Kurti udario je na predsednika Srbije Aleksandra Vučića jer ne da Kosovo i Metohiju, brani Srbiju i kaže da nikada neće potpisati kapitulaciju!
Mediji pod kontrolom Dragana Šolaka po svemu sudeći dobili su direktan zadatak da po svaku cenu umanje značaj dobijanja investicionog kreditnog rejtinga Srbije, o čemu svedoči i tekst koji je objavljen na portalu tajkunske televizije N1.
Ljudi koji idu od lekara do lekara i traže rešenje za telesne tegobe koje lekari ne mogu da prepoznaju. Ispostavlja se da je u pitanju maskirana depresija. Na ovu temu u "Info jutru" govorili su psiholog Jovana Stojković, pedagog Biserka Jakovljević i Milorad Antić, Forum srednjih stručnih škola.
Ako postoji istorijski momenat kao prekretnica u istoriji jedne države, to je bio 5. oktobar. Slobodan Milošević se putem državne televizije obratio naciji. Nakon 5. oktobra okrenuta je nova stranica politike Srbije. 24 godine kasnije nameće se pitanje da li nam je trebao taj 5. oktobar! Na ovu temu u "Info jutru" govorili su advokat Dragoljub Tomašević, Aleksandar Jerković iz pokreta "Nema nazad, iza je Srbija" i bivši načelnik odeljenja za krvne delikte Žarko Popović.
Vanredna sednica o litijumu mogla je da se odloži da opozicija nije uložila 150 amandmana. Plan opozicije je krvoproliće i štrajkovi! Na ovu temu u "Info jutru" govorili su bivši direktor Instituta za opštu i fizičku hemiju Branislav Simonović i Jelena Trivan, generalni direktor M.tel-a.
Dok se približava eskalacija sukoba na Bliskom istoku, narod se sve više buni. Dok je većina naroda na strani Libana, svetski lideri su na strani Izraela. Da li više iko sluša reč naroda? Na ovu temu u "Info jutru" govorili su bivši ambasador Palestine u Srbiji Mohamed Nabhan, naučni savetnik, prof. dr Dragan Petrović i Srba O Filipović, analitičar.
Muškarac M. M. u Ripnju je 3. oktobra oko 11 sati izgubio kontrolu nad vozilom kada je udario u drvo, a potom i "pokupio" pešaka, jer se vozilo od siline udarca okrenulo.
Miljković se polse pretećih pisama upućenih tužiocu nije zaustavio, te je, prema rečima sudije na suđenju održanom 4. oktobra, u septembru poslao još četiri dopisa
U zgradi Višeg suda u Podgorici juče se odigrao bizarni incident kada je iz toaleta na prvom spratu suda WC šolja propala kroz pod i pala u prostoriju krivične pisarnice.
Pevačici Vereni Cerovini koja je uhapšena pod sumnjom da je pomogla u skrivanju "škaljarcu" Ognjenu Orašaninu Orasu, koji je bio na INterpolovoj poternici zbog trgovine kokainom, nije određen pritvor i ona će se u daljem toku postupka braniti sa slobode.
Nekadašnji igrač Partizana, Dante Egzum, koji trenutno igra za Dalas Maverikse, suočava se sa ozbiljnom povredom koja će ga udaljiti sa terena na duži period.
Njegovo ponašanje je sjajan primer. Kada sam ušao u prvih deset i počeo dobro da igram, uvek sam se trudio da zapamtim da je Novak uvek isti, bez obzira ko si i šta predstavljaš, rekao je Danil Medvedev.
O oslobođenju Vugledara i zaplenjenim trofejima govorili su vojnici grupe trupa Vostok. Snimak napada na područje ovog grada objavilo je rusko Ministarstvo odbrane.
Francuski predsednik Emanuel Makron upozorio je na Berlinskom globalnom dijalogu da bi "Evropska unija mogla da umre", a zatim je izdao još strašnije upozorenje o ekonomskoj situaciji zemalja članica.
Zamenik lidera političkog saveta libanske militantne grupe Hezbolah Mahmud Katami izjavio je u toku dana da je ta grupa spremna za izraelsko kopneno napredovanje.
Priča o satelitskim snimcima pogodaka iranskih balističkih raketa po vazduhoplovnoj bazi "Nevatim" u Izraelu je "mnogo zanimljivija nego što se čini", piše "Vojna hronika".
Holandija je evakuisala 185 ljudi iz Libana dok portparol UN-a Stefan Dužarik govori kako su pogođene tri škole koje su pod pokroviteljstvom UNICEF-a, i ukazao na veliki broj žrtava.
Glumica Kristina Eplgejt se posle velike borbe sa kancerom našla pred novim zdrastvenim problemom – multiple sklerozom, koja joj sve više otežava život. Za ovo oboljenje nema leka, ali – nema ni predaje.
Isčekivanju je došao kraj - od danas je počela prodaja karata za svečanu premijeru filma "Izolacija" koja će se održati 29. oktobra u Sava Centru, a karte su u prodaji na svim tickets prodajnim mestima, na biletarnicama Sava Centra, kao i online.
Osim meseca i vremena rođenja, i godišnje doba ima uticaj na formiranje ličnosti i naših navika. Astrološki znaci izvedeni su iz godišnjih doba, odnosno iz obeležja prirode koja vladaju u tim razdobljima, a naučnici u Mađarskoj sproveli su istraživanje o tome.
Bezvoljni ste, malaksali, pa i razdražljivi, ustajete umorni iako ste dugo spavali, a tokom dana ste pospani kada bi trebalo da radite i budete najproduktivniji. Zabrinuti ste što ovakvo stanje traje, a ne znate kako da ga rešite...
U svetu brze kuhinje, svako želi da pripremi ukusne deserte bez mnogo truda. Ova brza torta, koja se pravi bez rerne i miksera, idealna je za sve ljubitelje slatkiša koji žele kremasti užitak bez komplikacija.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.