IZNENADIĆETE SE! ZNATE LI ZAŠTO VASKRS NIJE ISTOG DANA SVAKE GODINE? Određivanje datuma zavisi od jednog praznika, ali i MESECA
Podeli vest
Katolici su Uskrs proslavili prethodne nedelje, pravoslavci ove, ali ti datumi nisu fiksni, "šetaju", i nekada umeju i da se poklope. Dan Uskrsa se određuje posebnim proračunima, na osnovu astronomskih merenja, ali - da li ste znali da određivanje datuma ovog hrišćanskog praznika zavisi i od jednog važnog jevrejskog praznika?
Sigurno je samo da je Uskrs uvek nedeljom, i to je kanon, ali Vaskrs menja datum svake godine. Osnova računice jeste da "padne" prve nedelje posle prolećne ravnodnevnice, prve nedelje posle punog meseca. Takođe pravoslavni Uskrs se po tradiciji ne slavi pre ili na dan jevrejskog praznika Pasha. Ovo pravilo ne važi za katolički praznik.
Patrijarh srpski Irinej poručio je na vaskršnjoj liturgiji u Hramu svetog Save da doživljavamo veliko iskušenje i da je epidemija korona virusa božija opomena, kao i da treba da izvučemo pouku iz svega što se sada dešava.
19.04.2020
07:26
Prvi parametar komplikuje to što se za određivanje dana prolećne ravnodnevice i punog meseca ne koriste astronomska posmatranja, tj. realna slika vasione, već određene tablice, odnosno crkveni kalendar.
Dakle, kod određivanja datuma Uskrsa koriste se podaci iz crkvenog kalendara, a ne pravi Mesec koji vidimo. Razlika između onoga što vidimo na nebu i onog što piše u kalendaru može da bude i dva dana. Međutim, ako pun mesec "pada" u subotu – datum Uskrsa može da se pomeri celu sedmicu.
Foto: Pixabay
Zašto je datum Uskrsa "klizan"
Savremeni kalendari su solarni, u njima se vreme meri u odnosu na kretanje zemlje oko Sunca dok se u prošlosti koristio lunarni kalendar zasnovan na kretanju Meseca oko Zemlje. Datum Uskrsa je jedna od retkih tekovina lunarnog kalendara koje su preživele i u hrišćanskoj civilizaciji.
Kada nastupi prolećna ravnodnevica (21. mart) čeka se prvi pun Mesec. Po pravilu, ako pada u nedelju, za Uskrs se uzima sledeća nedelja.
Zato ovaj praznik može da "padne" u bilo koju nedelju u periodu od 35 dana posle prolećne ravnodnevice, što je po gregorijanskom kalendaru od 22. marta do 25. aprila. Imajuću i vidu da se pravoslavni praznici kod nas proslavljaju po julijanskom kalendaru i tako dolazi do pomeranja od 13 dana, Usrks u Srbij pada između 4. aprila i 8. maja.
Tablice iz šestog veka koristimo i danas
Drugi problem je sam lunarni kalendar. U ovom složenom kalendaru godina traje 354 dana, odnosno njemu nedostaje 11 dana da bi dostigao naš kalendar. Da bi se taj manjak nadoknadio periodično su se ubacivali vanredni meseci, a da bi se ovaj komplikovani račun bar malo pojednostavio u crkvi su u VI veku razvili tablice na osnovu kojih se određuje datum Uskrsa, a one se koriste i danas.
Foto: Tanjug/AP
Pasha
Uskrs, ili uskršnja nedelja direktno zavisi i od jevrejskog praznika Pashe, odnosno ne slavi se pre ili na dan ovog judejskog praznika.
Pasha je veoma važna u judejskoj tradiciji i proslavlja se u krugu porodice. Povezan je izbavljenjem Jevreja iz egipatskog ropstva, a takođe je povezan i sa dobijanjem Deset Božijih zapovesti. Pasha pada na 14. dan prolećnog meseca, a kao prvi dan se računa onaj kada se po prvi put pojavi mlad mesec.
Ali ipak, iako ne sme da padne na taj dan, jedan od najlakših načina da se odredi datum pravoslavnog Uskrsa jeste da on pada u nedelji koja je najbliža Pashi.
Pravila utvrđena pre 17 vekova
- Kada se određuje datum praznika, uključuje se astronomija, matematika i naravno hrišćansko predanje. Na prvom saboru 325. godine u Nikeji, u vreme cara Konstantina Velikog, doneti su neki osnovni principi. Kada se određuje datum Vaskrsa, prvo mora proći prolećna ravnodnevnica 21. marta, zatim mora biti mesec uštap ili pun mesec i prva nedelja posle uštapa - objasnio je ranije za "Blic" sveštenik Radomir Popović, koji na Bogoslovskom fakultetu predaju istoriju hrišćanske vere.
On je rekao da je na Zapadu, negde u šestom veku, jedan od Svetih otaca Dionisije Mali, koji je bio i matematičar i bavio se pitanjem pashalije, doneo pravilo koje su pravoslavci prećutno prihvatili, da se Vaskrs slavi posle jevrejske pashe.
Foto: Public
- Pasha je mogla da padne bilo koji dan u nedelji, pa se čekao prvi nedeljni dan da se proslavi Vaskrs - objasnio je Popović.
Danas ovakav kanonizovani princip određivanja datuma Uskrsa primenjuju pravoslavne crkve odnosno crkve koje su ostale na ortodoksnoj liniji.
Katolički Uskrs
Rimokatolička crkva je taj princip napustila 1583. godine, uvela je određene modifikacije u odnosu na princip Nikejskog sabora, a to su prihvatile, tačnije nasledile, protestantske zajednice.
Katolička crkva datum izračunava u odnosu na prolećnu ravnodnevicu i prvi pun mesec posle nje. Pravoslavna crkva ovome dodaje i to da Uskrs ne može biti pre jevrejske Pashe.
- Nema velikih razlika u proslavljanju praznika među pravoslavcima i katolicima. U širokom narodu običaji su crvena jaja - simbol života, večnosti. Dani pred Vaskrs i po Vaskrsu manje više su isti u celom hrišćanskom svetu, a čak i u ikonografiji način na koji se slika Vaskrsenje je isti - istakao je Popović.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Patrijarh srpski Irinej poručio je na vaskršnjoj liturgiji u Hramu svetog Save da doživljavamo veliko iskušenje i da je epidemija korona virusa božija opomena, kao i da treba da izvučemo pouku iz svega što se sada dešava.
Ruska imovina zaplenjena od strane Zapada je verovatno izgubljena zauvek. Američki zakon sada daje predsedniku ovlašćenje da konfiskuje deo ili svu rusku suverenu imovinu, što je ranije mogao samo da zamrzne.
Večeras su na fasadama Palate predsednika Srpske i Narodne skupštine Srpske vidljive trobojke Srpske i Srbije s ciljem da se iz Banjaluke pošalje poruka da su Srbi iz Srpske i Srbije jedan narod.
Završen je trojni sastanak delegacije Beograda predvođene direktorom Kancelarije za KiM Petrom Petkovićem sa delegacijama Evropske unije i Prištine, koji se održao u Briselu.
Američki ambasador u Beogradu Kristofer Hil izjavio je danas da su SAD i Srbija prošli kroz teška vremena, ali da sada oseća podršku naroda i prepoznaje da jedino zajedno mogu ići putem prosperiteta.
Član predsedništva Srpske Napredne Stranke Branislav Malović kaže da "posle propalog "svelitijumskog sabora" u Loznici na Vidovdan svakome u Srbiji je jasno da apsolutno ne postoji nijedan razlog da se ne krene dalje sa ovim projektom".
Novinar i publicista Siniša Ljepojević i Igor Ivanović, pisac i publicista, bili su gosti "Info večeri" Informer televizije. Njih dvojica su komentarisali svojevrsnu smenu epoha u svetu, odnosno činjenicu da Zapad više nije dominantan faktor na planeti.
Ruska specijalna vojna operacija u Ukrajini ušla je u 860. dan. O situaciji na frontu, ali i o drugim aktuelnim svetskim temama, među kojima je su i parlamentarni izbori u Francuskoj, za Informer TV su govorili naučni savetnik profesor dr Dragan Petrović i Nikola Perišić iz Centra za društvena istraživanja u emisiji "Rat uživo".
Da li se Belorusija sprema za rat? Kome odgovara sukob ove države sa Zapadom? Odgovore na ova pitanja su za Informer davali analitičar Boško Vasiljević i nekadašnji dopisnik "Politike" iz Moskve Slobodan Samardžija tokom gostovanja u "Info danu".
Advokat i poslanik Srpske napredne stranke Vladimir Đukanović bio je gost "Info dana" Informer TV. On je govorio o napadima opozicionih medija na njega, ali i o svojoj podršci eksploataciji litijuma u Srbiji.
Nekadašnji načelnik Odeljenja za krvne delikte MUP-a Srbije Žarko Popović Pop ocenio je danas povodom slučaja Danke Ilić da su materijalni dokazi izuzetno važni i da priznanje krivice bez dokaza ne znači ništa, kao i da će u ovom slučaju optužnica biti podignuta "na mišiće".
U Javnom tužilaštvu za organizovani kriminal saslušan je M.D. iz Novog Pazara, zbog postojanja osnovane sumnje da je izvršio krivično delo javno podsticanje na izvršenje terorističkih dela.
Osim žene iz Aleksinačkog Bujmira kojoj je svinja nanela brojne ujede i prelome, zabeležen je još jedan napad svinje u aleksinačkom kraju, a ovoga puta je povređen muškarac iz sela Bovan.
Reprezentacija Turske poslednji je učesnik četvrtfinala Evropskog prvenstva, pošto je u izuzetno uzbudljivom meču u Lajpcigu savladala favorizovanu Austriju sa 2:1! Apsolutni heroj je štoper Merih Demiral, koji je bio dvostruki strelac!
Najbolji teniser svih vremena Novak Đoković (37) u utorak popodne uspešno je započeo takmičenje na trećem grend slemu u sezoni, Vimbldonu, a tokom večeri oglasio se na društvenim mrežama i poslao jaku poruku svojim navijačima!
Srpski teniser Novak Đoković uspešno je počeo pohod na titulu na Vimbldonu i na startu deklasirao Čeha Vita Koprivu sa 3:0 u setovima, a umesto da u dan kasnije odmori i pripremi se za sledećeg rivala on će izaći na još jedan megdan i to Niku Kirjosu.
Najbolji srpski teniser Novak Đoković rutinski je izborio plasman u drugo kolo Vimbldona, pošto je u tri seta (6:1, 6:2, 6:2) savladao češkog igrača Vita Koprivu posle dva sata igre!
Udar Oružanih snaga Rusije na aerodrom Mirgorod, u Poltavskoj oblasti Ukrajine, koji je rezultirao uništenjem pet lovaca Su-27, doveo je do gubitaka koje ukrajinska strana ne može sebi da priušti, piše Forbs.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.