ROMSKI PESNIK IZ UŽICA PREDLOŽEN ZA NOBELOVU NAGRADU! Predrag Peđa Jovičić ponosan na „Ciganski veliki san“
Podeli vest
Udruženje romskih pisaca i Svetsko udruženje Roma dali su predlog Predraga Jovičića (56) iz Užica, romskog pesnika iz Užica, za Nobelovu nagradu
Predrag Jovičić je krajem novembra prošle godine objavio dvojezične knjige pesama na srpsko romskom i romsko-engleskom jeziku „Ciganski veliki san“ („Romano baro suno“).
Srpski pesnik Aleksa Šantić (1868-1924), autor antologijskih pesama "Ostajte ovde", "Emina", "Veče na školju", "Ne veruj", "Pretprazničko veče"…umro je 2. februara 1924. godine
02.02.2021
17:54
Pesnik romske poezije Predrag Peđa Jovičić do sada je objavio pet knjiga peozije, a u 22 knjige ima objavljene pesme. On je jedini romski pesnik u Zlatiborskom okrugu, a prvi u svetu koji je pre skoro dve decenije napisao knjigu haiku poezije na romskom jeziku. U novoj knjizi se nalazi 50 socijalnih, ljubavnih, opisnih i misaonih pesama.
Foto: Kultura
Na jednoj strani knjige se ispisane pesme na srpskom, a na drugoj, uporednoj, na romskom jeziku.
- Poveden emocijama, raspoloženjem, životnom borbom prvo napišem pesmu na srpskom, a onda je prepevam na romskom. Da bi Rom na ovakav način pisao poeziju on mora da poznaje srpsku književnost, njene vrednosti, pravila, istoriju, ali da ima i dobro poznavanje romskog jezika i kulture, običaja, načina života, svakodnevnih želja i briga. Problem je što nama nisu svakodnevno dostupne knjige na romskom jeziku.
Razlog tome je manja produkcija našeg stvaralaštva, manjeg ulaganja države u romsku pisanu kulturu – kaže Peđa.
Foto: Kultura
Peđa piše već četiri decenije, a ova poslednja knjiga je izašla uz finansijsku podršku Ministarstva za kulturu Srbije, na osnovu konkursa za izdavačku delatnost. Prevod na engleski jezik u Londonu je besplatno uradio Vladimir Davidović (romsko-engleski jezik).
Peđine pesme su satkane od emocija i realnog života, ponekad tako surovog.
- Posebnost romske poezije je u tom što je istinita, peva se iz duše, spaja nedaće svakodnevnice s ljubavlju i toplinom možda više nego druge poezije. Život Roma je opterećen teškoćama. Uprkos završenim školama, traženju životnih šansi, mesta u društvu do drugih izazova, sve su to teškoće koje Romi naročito osećaju i žive, sam u tome imam veliko iskustvo već decenijama - kaže Peđa.
Recenziju je napisao nedavno preminuli prof. dr Rajko Đurić, jedan od najumnijih Roma u svetu.
- Smrt neprestano magli život Roma. Kad pogledaju u Sunce, Sunca nema. Kada potraže Mesec na nebu, Meseca nema!... Veliki san poput ogromnog magneta, drži ove ljude na okupu. Dok sanja delić tog Velikog sna, svako biće registruje oko Velikog sna i svako biće prepoznaje u tom snu svoje vlastito lice.
Foto: Kultura
Romi,koji su oličenje najdublje i sveopšte patnje, u neprestanom su dosluhu sa tim Velikim snom – naveo je u recenziji dr Đurić.
Predrag je bio učesnik književnih manifestacija širom bivše SFRJ, u Španiji, Poljskoj, Francuskoj...
Romi su i veliki sanjari, pa otuda i naslov knjige „Ciganski veliki san“. Možda će se Peđin „Veliki san“ ostvariti.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Srpski pesnik Aleksa Šantić (1868-1924), autor antologijskih pesama "Ostajte ovde", "Emina", "Veče na školju", "Ne veruj", "Pretprazničko veče"…umro je 2. februara 1924. godine
Ruska imovina zaplenjena od strane Zapada je verovatno izgubljena zauvek. Američki zakon sada daje predsedniku ovlašćenje da konfiskuje deo ili svu rusku suverenu imovinu, što je ranije mogao samo da zamrzne.
Večeras su na fasadama Palate predsednika Srpske i Narodne skupštine Srpske vidljive trobojke Srpske i Srbije s ciljem da se iz Banjaluke pošalje poruka da su Srbi iz Srpske i Srbije jedan narod.
Završen je trojni sastanak delegacije Beograda predvođene direktorom Kancelarije za KiM Petrom Petkovićem sa delegacijama Evropske unije i Prištine, koji se održao u Briselu.
Američki ambasador u Beogradu Kristofer Hil izjavio je danas da su SAD i Srbija prošli kroz teška vremena, ali da sada oseća podršku naroda i prepoznaje da jedino zajedno mogu ići putem prosperiteta.
Član predsedništva Srpske Napredne Stranke Branislav Malović kaže da "posle propalog "svelitijumskog sabora" u Loznici na Vidovdan svakome u Srbiji je jasno da apsolutno ne postoji nijedan razlog da se ne krene dalje sa ovim projektom".
Novinar i publicista Siniša Ljepojević i Igor Ivanović, pisac i publicista, bili su gosti "Info večeri" Informer televizije. Njih dvojica su komentarisali svojevrsnu smenu epoha u svetu, odnosno činjenicu da Zapad više nije dominantan faktor na planeti.
Ruska specijalna vojna operacija u Ukrajini ušla je u 860. dan. O situaciji na frontu, ali i o drugim aktuelnim svetskim temama, među kojima je su i parlamentarni izbori u Francuskoj, za Informer TV su govorili naučni savetnik profesor dr Dragan Petrović i Nikola Perišić iz Centra za društvena istraživanja u emisiji "Rat uživo".
Da li se Belorusija sprema za rat? Kome odgovara sukob ove države sa Zapadom? Odgovore na ova pitanja su za Informer davali analitičar Boško Vasiljević i nekadašnji dopisnik "Politike" iz Moskve Slobodan Samardžija tokom gostovanja u "Info danu".
Advokat i poslanik Srpske napredne stranke Vladimir Đukanović bio je gost "Info dana" Informer TV. On je govorio o napadima opozicionih medija na njega, ali i o svojoj podršci eksploataciji litijuma u Srbiji.
Nekadašnji načelnik Odeljenja za krvne delikte MUP-a Srbije Žarko Popović Pop ocenio je danas povodom slučaja Danke Ilić da su materijalni dokazi izuzetno važni i da priznanje krivice bez dokaza ne znači ništa, kao i da će u ovom slučaju optužnica biti podignuta "na mišiće".
U Javnom tužilaštvu za organizovani kriminal saslušan je M.D. iz Novog Pazara, zbog postojanja osnovane sumnje da je izvršio krivično delo javno podsticanje na izvršenje terorističkih dela.
Osim žene iz Aleksinačkog Bujmira kojoj je svinja nanela brojne ujede i prelome, zabeležen je još jedan napad svinje u aleksinačkom kraju, a ovoga puta je povređen muškarac iz sela Bovan.
Reprezentacija Turske poslednji je učesnik četvrtfinala Evropskog prvenstva, pošto je u izuzetno uzbudljivom meču u Lajpcigu savladala favorizovanu Austriju sa 2:1! Apsolutni heroj je štoper Merih Demiral, koji je bio dvostruki strelac!
Najbolji teniser svih vremena Novak Đoković (37) u utorak popodne uspešno je započeo takmičenje na trećem grend slemu u sezoni, Vimbldonu, a tokom večeri oglasio se na društvenim mrežama i poslao jaku poruku svojim navijačima!
Srpski teniser Novak Đoković uspešno je počeo pohod na titulu na Vimbldonu i na startu deklasirao Čeha Vita Koprivu sa 3:0 u setovima, a umesto da u dan kasnije odmori i pripremi se za sledećeg rivala on će izaći na još jedan megdan i to Niku Kirjosu.
Najbolji srpski teniser Novak Đoković rutinski je izborio plasman u drugo kolo Vimbldona, pošto je u tri seta (6:1, 6:2, 6:2) savladao češkog igrača Vita Koprivu posle dva sata igre!
Udar Oružanih snaga Rusije na aerodrom Mirgorod, u Poltavskoj oblasti Ukrajine, koji je rezultirao uništenjem pet lovaca Su-27, doveo je do gubitaka koje ukrajinska strana ne može sebi da priušti, piše Forbs.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.